Kada je početkom 16. stoljeća MARTIN LUTHER (1473.-1546.) započeo pokret reformacije (protestantizma) u Njemačkoj, pokušavajući se osloboditi središnje vlasti rimskog pape i demokratizirati odnose u crkvi, ističući n a r o d n i j e z i k u crkvenim obredima umjesto latinskoga koji narod nije razumio, moglo se očekivati da će protestantizam naići na jak i brz odjek u Hrvatskoj. Međutim, protestantski je pokret imao slab odjek. U Dubrovniku i Dalmaciji je postojala bogata književna tradicija na hrvatskom jeziku, a blizina Rima bila je dovoljna za produžetak njegove dominacije. U Banskoj Hrvatskoj Habsburgovci se nisu opredijelili za protestantizam, nego su ostali vjerni katolicizmu, a imali su u tom dijelu Hrvatske svu vlast.
Odjeci protestantizma osjetili su se u Istri, zadarskom otočju i Kvarneru, te Poljičkoj Republici.
Značajni pristaša protestantskog pokreta bio je PETAR PAVAO VERGERIJE ml. (1498.-1565,), bivši koparski biskup, zatim emigrant u Njemačkoj, duhovni začetnik reformacije u Hrvata. On je preko najznačajnijih slovenskih reformatora Primoža Trubara i baruna Ivana Unganda-koji je omogućio formiranje hrvatske tiskare u Urachu kod Tuebingena-pronašao popa glagoljaša STIPANA KONZULA ISTRIJANINA , a kasnije i ANTUNA DALMATINA, rodom iz Senja, koji su počeli prevoditi Bibliju na hrvatski. Tijekom četiri godine (1560-1564) tiskano je u tiskari u Urachu glagoljskim i ćiriličkim slovima oko 25 knjiga, od kojih su najvažnije PRVI DEL NOVOGA TEŠTAMENTA (1562) i DRUGI DEL NOVOGA TEŠTAMENTA (1563).
Protestantizam nema za književnost veće stvarne vrijednosti, jer se svojim biblijskim motivima, zapravo vraća na razinu pismenosti srednjeg vijeka. Ipak, makar na kratko je oživio našu glagoljašku tradiciju, a i Stipan Konzul Istrijanin je bio jedan od naših prvih kulturnih djelatnika koji je, iako posredno, potakao pitanje hrvatskog jezika, nastojeći izaći iz uskih jezičnih lokalnih okvira. On započinje borbu za ujedinjenje hrvatskog književnog jezika.
Pokret protureformacije širi se s osnivanjem isusovačkih škola i raznih znanstvenih ustanova .(1607. osnovana je isusovačka gimnazija u Zagrebu, a 1669, prvo hrvatsko sveučilište.)Isusovci su se proširili po Hrvatskoj osnivajući svoje škole i šireći protureformske ideje.
Post je objavljen 24.09.2008. u 21:33 sati.