Vrag ti je to kad ne možeš spavati...
Probudiš se usred noći i kenja. Obično ne volim gledati na sat jer me to još više opterećuje. I ne volim ići na vece, jer ću se slijedeće noći sigurno probuditi u isto vrijeme za pišanje..
I tako sam ja kroz glavu vukla probleme... Onda sam pokušala razmišljati o nekim umirujućim stvarima, kako bi me uspavali..
Obično si zamišljam slijedeće:
- ležim potrbuške na sitnoj šljunčanoj plaži i voda mi pljuska noge (tu je kvaka da ako tako ležite ne vidite pučinu, pa ispadne sranje - gledaš u neki bor ili sličnu vegetaciju, a nije to to), lokacija - Starigrad (Paklenica)
- svojedobno sam si zamišljala plaže Balija, Indije i ostalih tropskih čuda, ali nakon Tsunamija - jebiga, počnem zamišljati neke horrore, pa se još više razbudim
- spa centar s onim vulkanskim (ma većina "običnog" kamenja je porijeklom vulkanska, osim onih nešto sedimenata kao pješčenjaci - to mi je noćas palo na pamet) kamenjem na leđima - nisam nikad isprobala pa samo zamišljam da je to nešto jaako opuštajuće..
I ne znam kako i zašto - pao mi je na pamet scenario da sam zarobljena u liftu s - ni više ni manje gđom Slavicom Eccelstone (kako li se piše, a kako li se čita??).
I sad smo se mi mučile dozvati recepciju i ostale pizdarije...
Taman kad mi se prispavalo od silnih napornih umnih vježbi - zazvonio je faking mobitel. Sad ću biti pospana, umorna i mrzovoljna cijeli dan... 
Post je objavljen 18.12.2007. u 06:48 sati.