Pregled posta

Do treće godine života djetetov mozak oblikuje 1000 bilijuna veza – otprilike dvostruko više u odnosu na broj veze u odraslih osoba. Neke su moždane stanice, neuroni, i prije rođenja čvrsto povezane s drugim stanicama. One kontroliraju otkucaje djetetova srca, disanje, reflekse i druge funkcije bitne za preživljavanje. Ostatak moždanih veza čeka ''aktiviranje''.

Veze koje neuroni stvaraju jedni s drugima nazivaju se sinapsama. Iako se različiti dijelovi mozga razvijaju različitom brzinom, studija za studijom pokazuje da je vrhunac nastanka sinapsi razdoblje od rođenja do otprilike desete godine. U tom razdoblju receptivni nastavci živčanih stanica, zvani dendriti rastu i šire se da bi oblikovali bilijune bilijuna sinapsi. Jedna stanica može biti povezana s 10 000 ostalih stanica.

Masa mozga se utrostručuje da bi krajem tog razdoblja bila otprilike veličine odrasle osobe. Razdoblje naglog razvitka sinapsi u određenim dijelovima mozga poklapa se, čini se, s razvitkom ponašanja povezanih s tim dijelovima mozga. Znanstvenici vjeruju da poticaj koji primaju dojenčad i mala djeca određuje oblike sinapsi u mozgu, dakle koje će ''staze'' biti jače povezane.

Najbolji način da se razviju veze u djetetovu mozgu je pobrinuti se za ono što dijete treba, počevši s pažljivim roditeljima i ljudima koji se o djeci brinu. Dojenčad i mala djeca napreduju u okruženju koje je zanimljivo za istraživanje, sigurno i ispunjeno osobama koje odgovaraju na njihove emocionalne i intelektualne zahtjeve – osobama koje im pjevaju, grle ih, pričaju i čitaju.

Sve te moždane veze ne znače nametanje ranog učenja nego razvitak potencijala za buduće učenje. Kad se mozak razvija kako treba, učenje će u budućnosti vjerojatno biti uspješno.


iz uvoda knjige

Igre mozgalice
(za dojenčad, jednogodišnjake i dvogodišnju djecu)

Jackie Silberg

u izdanju Profila