Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/endimion17

Marketing

New Horizons prolijeće kraj Jupitera

19. siječnja 2006. godine, prije nešto više od godinu dana, raketa Atlas-V je ponijela sondu New Horizons na put koji će ako sve bude u redu, završiti prvim slikama patuljastog planeta Plutona. Sonda drži rekord za letjelicu koja je najvećom brzinom napustila Zemlju - brže od 16 kilometara u sekundi.

28. veljače, prije kojih tjedan dana, sonda je projurila kraj Jupitera, usmjerena prema njemu da bi ju njegova snažna gravitacija izbacila kao iz praćke. Sonda je ubrzala na oko 21 km/s.
Ispaljivanje iz "praćke" je službeno završilo 5. ožujka, prije dva dana.

Koji su rezultati prolaska kraj Jupitera?
Osim stotina slika samog planeta i njegovih olujnih oblaka, jedna od svakako najzanimljivijih slika je ona koju je napravila kamera Long Range Reconnaissance Imager (LORRI).

Na slici vidite Jupiterov satelit Io, koji je svijet za sebe. On i Venera su tu negdje po vjerodostojnosti prikazivanja Danteovog Inferna. To je satelit najbliži Jupiteru kojeg on rasteže plimnim silama i drži ga geološki aktivnim. Pun je sumpornih para, lave, rastaljenog sumpora, a okupan je Jupiterovom snažnom radijacijom jer mu je duboko u magnetosferi. Na njegovoj površini posve sigurno nema nikakvih oblika života, bar ne onakvog kakvog mi znamo.

Ono što je zanimljivo na ovoj slici su vulkanski izbačaji. Ovaj najveći, koji izgleda kao grba gore lijevo potječe iz vulkana Tvashtar, nazvanog po hinduističkom božanstvu kovača. Izbačaj na ovoj slici doseže visinu od kojih 290 kilometara. Sličan i još veći prizor je vidjela i sonda Voyager davne 1979. godine, no taj put je krivac bio vulkan Pele.
Lijevo, "na devet sati" vidite nešto slično oblaku nastalom zbog nuklearne eksplozije kako se diže iznad površine. To je 60 kilometara visok izbačaj vulkana Prometej.
Treći vulkanski izbačaj se vidi dolje, kao svijetla mrlja na noćnoj strani satelita koja sliči slovu Y. Potječe od vulkana Masubi. Nisam mogao naći visinu, ali je definitivno dovoljno visoka da ju, dok je na noćnoj strani, obasjava Sunce. Vjerojatno ima još nekoliko trenutno aktivnih vulkana na noćnoj strani, kao i s druge strane satelita.

Dakle, Io je izuzetno aktivan svijet. Usporedio bih ga sa stučenom narančom iz koje stalno brizga sok dok ju stišćete tren s jedne, tren s druge strane.

Što slijedi za New Horizons?
  • za nešto više od godinu dana, 9. lipnja 2008. proći će orbitu Saturna, oko kojeg već orbitira Cassini (koji je izbacio sondu Huygens na satelit Titan).
  • 5. ožujka 2011. će proći Uranovu orbitu.
  • 1. kolovoza 2014. prolazi Neptunovu orbitu.

  • 14. srpnja 2015. oko 11:59 (UTC) je vrhunac misije - prolazak kraj Plutona, a ~14 minuta kasnije, kraj Harona.

  • U godinama koje slijede, od 2016. do 2020., možda naiđe i na još koje maleno tijelo u Kuiperovom pojasu.

    • Što će onda biti s nama, nemam pojma. Osam godina je puno. Do tada, u vakuumu svemira, sonda juri prema svom odredištu.


    Post je objavljen 07.03.2007. u 12:10 sati.