1571.
njemački astronom i znanstvenik friedrich johannes kepler, rodio se u weil der stadtu, 27. prosinca 1571.
o kepleru sam već pisala, vidi str. 10.
1822.
bjesnoća i ...
francuski kemičar i biolog, osoba koja je zadužila medicinu i znanost, unaprijedila neka područja gospodarstva, poznati antifašist, louis pasteur,rođen je 27. prosinca 1822.
suosnivač stereokemije (disciplina proučavanja prostornog rasporeda atoma); baveći se fermentacijom alkohola i mlijeka, otkrio probleme i načine otklonjanja s ciljem poboljšanja samog efekta fermentacije; otkrio da su određeni mikroorganizmi osjetljivi na toplinu, što je dovelo do otkrića sterilizacije ~pasterizacije (medicina), kao i nuz efekta uvođenjem fenola za dezinfekciju; istraživač cjepiva protiv zaraze izoliranjem uzročnika i otkrićem seruma; zaslužan je za cjepiva protiv antraksa (crni prišt, bedrenica) i bjesnoće.
vratio je bonnu počasni naslov doktora, nakon bombardiranja pariza.
osnovani 1888. pasterov zavod u parizu produbljuje njegov inicijalni istraživački rad.
1831.
podrijetlo vrsta
na današnji dan, 27. prosinca 1831. otpočelo je jedno putovanje, čiji će rezultati iz temelja promijeniti shvaćanja o podrijetlu čovjeka kao dijela prirode.
na petogodišnje putovanj jedrenjakom beagle, engleski prirodoslovac još mladi charles darwin (1809-1882), krenuo je u istraživački poduhvat. na svojim destinacijama prikupljao je bilježio i crtao svoje arheološke nalaze na temelju kojih je došao je do epohalnog otkrića, teorijom o evoluciji živih bića, koja je uzrokovala znanstvenu revoluciju. svoja zapažanja i hipoteze objavio je 1859. u djelu "podrijetlo vrsta", dokazujući da u prirodi vlada zakon odabiranja i da se u tom procesu pojavio čovjek kao najviši oblik života, odnosno kako su se živa bića postupno od jednostavnijih razvijala u složenije. tu teoriju danas poznajemo u terminologiji kao darvinizam.
darvinizam:
"teorija o biološkoj evoluciji i postanku biljnih i životinskih vrsta s čovjekom kao najvišom posljedicom prirodnog odabiranja i borbe za opstanak" (Rječnik stranih riječi / Anić-Goldstein).
1906.
hrvatski skladatelj, ivan brkanović, rodio se u mjestu škrljari blizu kotora na današnji dan, 27. prosinca 1906.
o njemu je u vikipediji zapiano:
Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a usavršavao se u Parizu. Bio je zborovođa, srednjoškolski nastavnik, dramaturg Opere HNK u Zagrebu, direktor Zagrebačke filharmonije te profesor na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Intenzivno se bavio glazbenom publicistikom i bio je predsjednik udruženja kompozitora Hrvatske. Prve skladateljske uspjehe postigao je zborskim skladbama, a velikim instrumentalnim i vokalno-instrumentalnim oblicima postigao je antologijske domete.
obrađujem ga (bez pobližeg poznavanja ovog životopisa) iz razloga i podatka što u brkanovićeve antologijske domete spada 'ekvinocij', za čiji libret je poslužio dramski tekst dubrovčanina iva vojnovića.
1925.
Pismo majci
Jesi li živa, starice moja?
Sin tvoj živi i pozdrav ti šalje.
Nek' uvečer nad kolibom tvojom
Ona čudna svijetlost sja i dalje.
Pišu mi da viđaju te često
Zbog mene veoma zabrinutu
I da ideš svaki čas na cestu
U svom trošnom starinskom kaputu.
U sutonu plavom da te često
Uvijek isto priviđenje muči:
Kako su u krčmi finski nož
U srce mi zabili u tuči.
Nemaj straha! Umiri se , draga!
Od utvare to ti srce zebe.
Tako ipak propio se nisam
Da bih umro ne vidjevši tebe.
Kao nekad, i sad sam nježan,
I srce mi živi samo snom,
Da što prije pobjegnem od jada
I vratim se u naš niski dom.
Vratit ću se kad u našem vrtu
Rašire se grane pune cvijeta.
Samo nemoj da u ranu zoru
Budiš me ko' prije osam ljeta.
Nemoj budit od sanjane snove,
Nek' miruje ono čega ne bi:
Odveć rano zamoren životom,
Samo čemer osjećam u sebi.
I ne uči da se molim. Pusti!
Nema više vraćanja ka starom.
Ti jedina si utjeha moja,
Svijetlo što mi sja istim žarom.
Umiri se! Nemoj da te često
Viđaju onako zabrinutu,
I ne idi svaki čas na cestu
U svom trošnom starinskom kaputu.S. A. Jesenjin
1925.
stihovi su ruskog pjesnika, lirskih pregnuća sergeja aleksandroviča jesenjina, koji je umro u noći od 27. na 28. prosinca 1925. u lenjingradu (iz tog razloga kao datum njegove smrti stoji jedan ili drugi datum).
naime, jesenjin se je objesio u jednom petrogradskom hotelu, prije toga razdrljavši ruku, krvlju je napisao stihove pjesme 'do viđenja prijatelju, do viđenja'.
značajni ruski liričar potjecao je iz sirotinjske ruralne sredine; bio je oduševljeni pristalica boljševizma; preko bloka i drugih književnika, stupa u književni krug; postaje suradnikom grupe imažinista (književni pravac uoči I. svj. rata koji je krenuo iz engleske preko amerike da bi u moskvi (1919-1929) poprimio pjesnički boemizam. glavna pažnja imažinista je slika /lat. imago, imaginis/); nesređeni privatni i intimni život i tri braka (jedan s uglednom pjevačicom i i glumicom isidorom duncan; odaje se pijanstvu i boemskom životu; u teškoj duševnoj krizi i nesporazumima sa svoja dva ja, počinja samoubojstvo.
pjevao je o onom svijetu čiji je odazak bio i neminovan i istovremeno bolan. posvetio je poeziju selu, prirodi i jednoj, u njegovom svijetu, drugačijoj rusiji.
"Jasnoća i čistoća forme, impresivna iskrenost i snažna čuvstva, nostalgični ugođaj i ljubav za rodni pejzaž osnovne su kvalitete njegovih pjesama ". (t. čumbelić).
opširno o jesenjinu (1)
još o jesenjinu (2)
Post je objavljen 20.02.2007. u 08:13 sati.