Eosa – ružičastoprsta sestra Helijeva
Jednom davno prije ovu predivnu ružičastoprstu božicu odjevenu u odjeću od šafrana zamjeni Athumanunh sa šutljivim i postojanim bogom. Noćas će iskoristiti priliku i o toj predivnoj božici Zore koja po izlasku brata Helija uzima obličje božice Hemere (božica Dan – po Athumanunhu), a po njegovom zalasku uzima obličje božice Hespere (božice Zvijezde večernje – po Athumanunhu) nešto i Vama napisati. Dakle, ova božica, odnosno titanka druge generacije, zatečena u ljubavnom zagrljaju boga Aresa bi prokleta kletvom božice Afrodite. Kletva je bila neprekidna žudnja za mladim smrtnicima. Zavela je tako ova titanka krasotica Odiona, Kefala, Kleita i to sve u ono doba kada je već bila udana za titana Asterija (od Neba zvijezdanog ili Sunca možda – po Athumanunhu). Dakle, u braku s Asterijem rodila je Eos sve Sjeverne, Zapadne i Južne vjetrove, sve Zvijezde na Nebu predivnom, a Athumanunh će još i dodati Fosfora blistavog. (Fosfor – Zvijezda jutarnja – po Athumanunhu). Zavela je tako ružičastoprsta Eosa i Ganimeda (onaj koji se raduje u muškosti - po Athumanunhu) i Titona (kralj dana – po Athumanunhu) sinove Trosa (iskonski Trojanac - po Athumanunhu) i Ile (mnoštvo – po Athumanunhu). Kad joj je Zeus oteo Ganimeda Eos ga je ponizno molila da Titonu podari besmrtnost, (kao što je i Selena sestra njezina molila za Endimiona – zavedenog domorodca – po Athumanunhu) no, zaboravila je da zamoli i za vječnu mladost, pa je Titon svakodnevno sve više stario i Eos ga je morala sve više dvoriti i brinuti se za njega. Kad joj je to napokon dosadilo ona ga je zaključala u svoju sobu, a Titon se tada pretvorio u cvrčka. Zlatni cvrčak amblem je Apolona, a čim malo zatopli dan cvrčci se jave iz trave.
Post je objavljen 16.08.2006. u 23:50 sati.