iako se ekspedicija dugoročno pripremala, kalkulirajući sa svim mogućnostima i nemogućnostima, što nije teško zaključiti iz dugogodišnjeg odlaganja samog čina ipak se čini da se težište priprema odnosilo najviše na broj brodova, topova i vojnika.
ono što danas zovemo logistikom nije bilo posve zanemareno, ali je činjenica da nije bilo pripremano s istom pažnjom kojom je pripremana flota. tu je još nekoliko važnih činitelja, a spomenula bi:
- opskrbu hranom i vodom,
- slabe ili nepostojeće specijalističke zemljopise obala kamo se plovilo,
- rtove i pješčane sprudove,
temperaturu i drukčije klimatske uvjete sjevera, kao (možda) najvažnije od njih.
uglavnom, s godinom zakašnjenja (bilo je odlučeno da 'nepobjediva armada' krene 1587., što je omeo napad na cadiz i teške štete na španjolskom brodovlju), armada je krenula iz lisabona,
18. svibnja 1588.
početak jednostavno više nije bilo moguće odlagati, jer se je neposredno prije dogodilo ono nepredviđeno i nadasve neočekivano. to je moglo cijeli pripremani poduhvat dovesti u pitanje, a što se je uistinu i zbilo pola godine kasnije.
udružile su se flote engleske i nizozemske u pripremu zajednički otpor armadi. za španjolsku je taj u takav pakt označio samo jedno bitku na život i smrt, odnosno, bitku do pobjede ili skončanja.
prijašnje englesko podupiranje ustanka u nizozemskoj uvjerilo je filipa II. u neophodnost ratnog pohoda.
dugogodišnje neprekidne čarke s englezima ušle su u toliko neprijateljsku fazu u kojima je čak došlo i do zarobljavanja svih engleskih brodova u španjolskim lukama. to je istovremeno bio siguran signal i drugoj strani o neminovnosti ozbiljnog sukoba.
čekalo se je samo filipov prvi potez.
tako je armada krenula iz lisabona, luke koja je već bila pod španjolskom vlašću. bila je to strašna i za to vrijeme neviđena flota, naizgled nepobjediva.
Post je objavljen 15.06.2006. u 09:42 sati.