Bitke na Galipoljskom poluotoku – I. Svjetski rat
Nakon što su svi pokušaji topničkih bombardiranja, s mora po vanjskim utvrdama koje su štitile ulaz u prolaz Dardanele, tijekom veljače i ožujka 1915. godine, Saveznički zapovjednici odlučili su Galipoljski poluotok osvojiti desantom iskrcanim na kopno. Za glavnog zapovjednika snaga koje će provesti taj plan određen je britanski general Hamilton, a za načelnika stožera dodijeljen mu je francuski general D'Amad. Tako su njih dvojica, 13. ožujka 1915. godine, s jednog razarača proveli izviđanje zapadne obale Galipoljskog poluotoka od Bulaira do rta Heles. Snage za provedbu desanta bile su slijedeće: 29. britanska pješačka divizija, dvije pješačke divizije ANZAC (australsko-novozelandski korpus), francuska pješačka divizija 'Masnu' i brigada britanskog mornaričkog pješaštva. Ukupno to je bilo oko 81 000 vojnika i oko 178 topova. U pričuvi nalazile su se 42. britanska pješačka divizija te 10. i 11. indijska pješačka divizija koje su se nalazile u Egiptu. Na otok Tenedos sletjelo je 16 britanskih i 2 francuska zrakoplova sa temeljnom zadaćom izviđanja za potrebe korekture topničke brodske paljbe. Prema narečenom otoku plovio je i prijevozni brod Monika s gorivom za zrakoplove. Na drugoj strani turski zapovjednik Enver paša uočio je da će Saveznici poduzeti kopnenu operaciju, pa je ustrojio 5. armiju kojom je zapovijedao njemački general Sanders. Ta turska 5. armija imala je dvojnu zadaću: obranu Dardanela i otpor ruskim postrojbama ako se pojave pred Bosforom, a kasnije joj je dodijeljena i zadaća onemogućavanja upada postrojbi Bugarske i Grčke u Trakiju. U sastav turske 5. armije ušle su postrojbe iz turske 1. armije jačine 5 pješačkih divizija koje su se razmjestile na području Dardanela, a kasnije ih je ojačala još jedna turska pješačka divizija i jedna konjanička brigada. Drugi dio turske 1. armije ostao je razmješten u Trakiji kao strategijske pričuva. Obranu Dardanela činila je još i stara topnička utvrda Jedrena. Nakon detaljnog izviđanja i procjene turski stožer je zaključio da će obrana počivati na pokretnim pričuvama koje će se pravodobno prebacivati na ugrožena područja, ali za to treba imati dobre ceste, pa se odmah zapovjedilo inženjeriji da preuredi sve putove i mostove za potrebe topništva. Kod Nogare i Majdosa uređeni su prijelazi za brzo prebacivanje postrojbi iz azijskog na europski dio obale. Zapovjedno mjesto turske 5. armije prebačeno je u Galipolj.
Post je objavljen 19.03.2006. u 21:43 sati.