Znate li što je zviždenjak?
To je onaj ružni crni gušter s izrazitim žutim točkicama pred kojim, kad ga, za kišna i vlažna vremena kojim slučajem ugledate, morate zatvoriti usta da vam ne bi prebrojao zube, jer ako vam ih prebroji, neko će vam se zlo dogoditi. Najgore je, pak, da, ne daj Bože, začujete kako “zvižđi” (otuda: zviždenjak, a zato je potrebno začepiti i uši): tada će vam, sigurno je, umrijeti mater.
Eto, tako bih, da me netko upita ja odgovorio na pitanje: Što je to zviždenjak? Dakako, moj odgovor bio bi sasvim pogrešan (riječ je, zapravo, o daždevnjaku, salamandru (SALAMANDRA MACULOSA), vodozemcu sličnom gušteru (a ne,dakle, gušteru) koji rađa žive mlade) budući da se on, u osnovi, ne bi niti bavio zviždenjakom samim, već prije svega mojim doživljajem zviždenjaka (a tako su ga, naravno, doživljavala i sva druga djece s kojom sam rastao), koji bi, opet, u osnovi bio određen ne znanjem, nego praznovjericama i gatkama, koje su ponekad služile da djecu odvrate od nepoželjna ponašanja, ali su bile, a i danas su, nešto što je itekako prisutno u svakodnevnom životu.
Čak štoviše, praznovjerice, od onih općepoznatih do pojedinačnih, koje mnogi ljudi imaju i u koje pokatkad i nesvjesno vjeruju, isuviše često određuju čak i naše ponašanje, a da toga ni sami nismo svjesni.
Što činite kada vam crna mačka prijeđe preko puta? Vjerujete li da će vam netko doći, ako vidite da se mačka “umiva”? Vjerujete li da će vam lice cijele godine biti lijepo i svježe, ako se na Cvjetnicu ujutro umijete vodom s ljubičicama? O čemu ste mislili dok ste na sv Ivu u rano jutro gazili pepeo ugaslog svitnjaka? Vjerujete li da će vam se zlo dogoditi ako radite na sv Anu, iako ona nije “zapovidani” blagdan? Vjerujete li da neće biti dobro ako nedjeljom režete nokte, na sv Luciju šivate ili u Velikom tjednu “dirate” zemlju? Može li trgovcu biti dobar dan ako mu prva mušterija tog jutra nije bila muško? Hoće li “lišnjaci biti muljavi”, ako na sv Iliju grmi? Hoće li netko umrijeti, ako pas zavija…….
O praznovjerju Uskopljana u prošlosti postoji nekoliko zapisa. “Gatke i uvjerice” u Skopaljskoj dolini opsežno je istraživao I. Zovko, a Milan Bešlić u svom radu Bugojno i okolina (izdanje Hrvatske uzdanice, Uskoplje, 1999.) na str. 49.-50 piše: