Bitka kod Antiohije – 28. lipanj 1098. godine
Antiohija je antički grad na rijeci Oront kojeg je utemeljio makedonski vojskovođa Seleuk I. Nikator nakon pobjede kod Ipsa 301. godine p. K. i nazvao ga imenom svojega oca (Antioh).
Tijekom Križarskih ratova kod ovog utvrđenog grada došlo je do sraza križarskog i seldžučkog (turskog) konjaništva. Poučeni stečenom lekcijom (iskustvom) iz prethodne bitke kod Dorileje gdje su križarski vitezovi podlegli elastičnoj taktici konjaništva Turaka Seldžuka. Naime, križarski vojskovođe sada traže teren gdje se lako i brzo-pokretno tursko konjaništvo neće moći razviti. Naime u prva dva naleta križarsko konjaništvo izgubilo je oko 700 najboljih vitezova, a mnogi su vitezovi ostali bez konja, pa je sada u trećem naletu, točnije i vojnički rečeno, ispadu iz grada preko mosta i brzim razvojem udesno, u deset paralelnih odreda s velikim intervalima, gdje su pješaci i vitezovi, koji su ostali bez konja u prijašnje dvije bitke, posloženi ispred konjaništva. Križara je moglo biti negdje oko 25 000, ali je samo deseti dio bio na konjima. Tursko je konjaništvo uhvaćeno na terenu koji mu nije nimalo odgovarao, naime, bili su stisnuti između rijeke Oront i planina koje su se protezale sjeverno od grada. Bitka se nakon kraćeg vremena pretvorila u potpuni poraz daleko nadmoćnijih Seldžuka, a kako se to dogodilo nije baš potpuno razjašnjeno u povijesti. Izgleda da je presudno i odlučujuće bilo to što je vladala nesloga i netrpeljivost među seldžučkim nezavisnim kneževima. Međutim, to nimalo nije umanjilo hrabrost i odlučnost križara koji su smjelim i odlučujućim ispadom potpuno iznenadili Seldžuke. Nakon bitke kod Antiohije ona postaje punih 170 godina središte križarske kneževine, a egipatski sultan Bajbras osvaja Antiohiju 1268. godina, a 1517. grad osvajaju Turci Osmanlije. Antiohija je danas turski grad Antakya.
Post je objavljen 30.09.2005. u 21:07 sati.