EX CAPITE

utorak, 20.07.2010.

Nastavak krize

Kako čitam u današnjem Večernjem kriza se nastavlja:

"Najuglednija europska konzultantska kuća za strateško savjetovanje ističe da 60 posto hrvatskih menadžera tek očekuje vrhunac gospodarske krize."

Ako to usporedim sa svojim poslom, bogme su u potpunosti u pravu.
Kako se nalazimo u najmu (poslovni prostor je unajmljen) kriza nas pere po pitanju prodaje a gazda prostora je nemuoljiv na kraju mjeseca traži svoje. Kaže kako on nema problema s krizom te da nevidi zašto bi nam izašao u susret te malo smanjio cijenu. I tako iz mjeseca u mjesec gledamo prema svijetlu na kraju tunela (al sve nam se čini kako idemo u krivom pravcu)

četvrtak, 08.07.2010.

Novi udar na građane

Struja poskupljuje između osam i devet posto
Struja poskupljuje zbog cijene plina, odnosno zbog gradnje novih energetskih postrojenja (večernji list)

Kako se već neko vrijeme bavim solanim sustavima preciznije fotonaponskim sustavima ne mogu prijeći preko ovakvih informacija u tisku.

Naime, energija sunca je besplatna - već od davnina se koristi na razne načine. Danas je tehnologija došla do te mjere da je moguće za male novce koristiti sunce točnije proizvoditi električnu energiju iskorištavanjem energije sunca tako da već za manje od 3000 kn imamo sustav koji daje svijetlo u kući i napaja TV. Nitko nemože reći kako je 3000 kn puno za takav sustav.

Istina za samostalnost tj. neovisnost o HEP-u treba puno više novca no za vikendicu, klet, kamp kućicu ili nešto slično kao napajanje pumpe za vodu definitivno se isplati staviti fotonaponski sustav.

Kako to izgleda u stvarnosti zgodno su snimile kolege iz "Dežele" pa pogledajte

srijeda, 07.07.2010.

Kad krene business

Čovjeku je odmah lakše kad malo krene posao, odmah se ona mala točkica svijetlosti na kraju tunela pretvori u poštenu točketinu kroz koju bi se za nevolju mogao i provući :)

Uz to i lijepo vrijeme odmah se po glavi počnu motat nove ideje koje bi se mogle realizirat, novi projekti započeti - naravno sve to na jesen kad se vratimo sa godišnjeg.

No živi bili pa vidjeli.


Danas naletih na ovaj uradak pa da ga podjelim sa svijetom:

subota, 03.07.2010.

Kriza naša svagdanja

Evo radna subota, cijeli dan na poslu, ljudi ima al ne kupuju. Kolege viču bit će bolje na jesen a nitko ne pita kako ćemo do jeseni.

Najmodavac ne spušta cijenu, kaže nema potrebe (njemu je dobro i ovako - radije pričeka na svoj novac malo duže a dobije više nego da odmah dobije umanjeno za neki popust).

Kad je čovjek ovako po cijeli dan u zatvorenom prostoru glazba mu je drag prijatelj. Danas sam se prisjetio par starih napjeva u raznim izvedbama:

Santa Lucia & O sole mio :)

Evo jedan zgodan video "Santa Lucia" u tri tenorskoj obradi




i tako youtube-ajući dalje nemogouće je izbjeći prava tri tenora i kad njih čujete jednostavno vas dirne, htjeli to ili ne,
stoga evo i njih:


"O sole mio" - ma divni su






sjećam se kao dijete kako sam gledao na tad novom color televizoru jednu emisiju sad se i ne sjećam naziva al uglavnom klasična glazba je bila na programu (a ja i klasika tad smo bili dva najljuća neprijatelja) al nisam mogao prestati gledati i smijati se tim frajerima koji su ujedno svirali i izvodili takve ludorije po dvorani (mislim da su austrijanci u pitanju a dvorana je slična našem Lisinskom). Uglavnom nasmijali su me do suza a najupečatljivija slika mi je bila kad su "naganjali" dirigenta a on se spasio prolaskom između žica od harfe :) (sad su me ova trojica podsjetila na tu scenu).

četvrtak, 01.07.2010.

Veselje na licima umirovljenika

Jučer smo klapa i ja išli uveselit umirovljenike u "Dom umirovljenika Centar, Klaićeva 10".

Išli smo bez ikakvih očekivanja i uvelike se iznenadlili kako su nas ti dragi ljudi primili te nadasve slušali. No, lako što smo se mi iznenadali i osoblje se iznenadilo, kako su bili mirni, te do kraja bez upadica ili meškoljenja slušali.

Poslije su nas kuharice obradovale komadićem domaće torte a jedan draga gospođa koje je prešla 85godišta ispričala nam je vic/anegdotu.
Kaže kako je sa jednog južno-jadranskog otoka te da su tamo žene "vragovi".

I uglavnom umrla je čovjeku žena i čuju ga kako nariče/kuka u kući vičući "jadni bože, jadni bože" i sve tako svako malo.
Našla se grupica lokalnih momaka kojima je to bilo i malo zabavno te odoše ga kao pozdravit te ga pitat što to viče.
I primi on njih u kuću i tako malo neobavezno "ćakulaju" da ipak čovjeka izvuku iz njegove muke, ipak mu je umrla žena, kad on upo priče poče opet "jadni bože, jadni bože" pa dobro barba Ivo što to govorite.
Ma kako što govorim, pa jel mi umrla žena. Je odgovoriše, pa eto žalim dragog Boga tko mu dalazi u goste! Jadni bože, jadni bože. :) (što bi reko sin Božji: ko ima uši neka čuje).

<	srpanj, 2010					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Komentari da/ne?