EX CAPITE

ponedjeljak, 27.02.2006.

VRSTE FONDOVA

Kakvi sve fondovi postoje:

S obzirom na financijske instrumente u koje fondovi ulažu sredstva fondove možemo podjeliti na:

• DIONIČKE (equity, stock) fondove
• MJEŠOVITE (global, balanced) fondove
• OBVEZNIČKE (bond) fondove
• NOVČANE (money market, cash ) fondove

Kako rade investicijski fondovi ?

U osnovi Investicijskim fondom upravlja društvo za upravljanje fondovima. Svaki fond i svaki upravljač fonda ima određene načine i strategije koje upotrebljava kako bi postigao što bolje prinose.
E sada, ti načini i strategije u ovom razmatranju nas i ne zanimaju, jer bi tad ušli u područjem dionica, obveznica, opcija itd itd... što je tematika koju prepuštam kolegama sa blogova koji se time bave....
Ono što nas interesira je PRINOS koji fond ima, tj koliko mi dobijemo za naš uloženi novac. Svaki fond na godišnjoj razini ima određeni prinos bilo pozitivni ili negativni. Ovisno u koji smo fond uložili te o njegovom poslovanju, prinos varira do max. 25 % na godinu (govorimo o + prinosu) – koji su spremni isplatit ulagačima – vlasnicima UDJELA.

U hrvatskoj, koliko sam do sada mogao pratit, u većini slučajeva se radilo o konzervativnim fondovima koji su imali male ali sigurne prinose. Tek u zadnjih godinu dana pojavilo se više «rizičnijih» fondova koji imaju više prinose.
Zašto kažem rizičnijih?
To su dionički ili mješoviti fondovi koji ulažu svoju imovinu na svjetskom tržištu u dionice...no ipak i oni prave disperziju rizika (po onoj staroj «nikad sva jaja u istu košaru») te imaju cca. 70 % u dionicama dok onih 30 % ulažu u kratkoročne vrijednosne papire tipa obveznica.

O sigurnosti ulaganja u fondove ćemo u jednom od sljedećih postova a sada bih još samo uktratko vrste fondova u tabličnom obliku:

VRSTA FONDA KARAKTERISTIKA / STRUKTURA / ULAGANJE / PRINOS
Dionički fond / dinamičan / pretežno dionice / dugoročno / 10 % – 25 %
Mješoviti /umjereno konzerv. / dionice i obveznice / dulje od 2 godine / 5 % – 18 %
Obveznički / konzervativan / pretežno obveznice / više od 1 godine / 2 % - 8 %
Novčani / jako konzervativan / trezorski i blagajnički zapisi, obveznice / ispod 1 godine / 1 % - 5 %

Podaci o prinosima su informativni ili kako to u brošurama fondova govore «očekivani» što često i nije tako, dok nekad prinosi znaju iznenadit te porastu do nevjerovatnih 43 % kod dioničkih fondova. No treba naglasiti kako prinosi u Invesicijskim fonovima, posebice dioničkim i mješovitim, osciliraju od godine do godine te su u prvoj godini obično manji pa u drugoj naglo rastu dok se u trećoj i četvrtoj godini vraćaju na «očekivane prinose».
No jedno je sigurno kod svih fondova « PRINOS u proteklom razdoblju nije indikator niti jamstvo nekog budućeg prinosa».

27.02.2006. u 16:52 • 1 Komentara • Print • #

subota, 25.02.2006.

HRVATE PRIVLAČE INVESTICIJSKI FONDOVI

Članak u poslovnom dnevniku od 21/02 prenesen i na portalu TO ONE govori kako u investicijskim fondovima sve više prevladavaju mali (individualni) ulagači. Kad je već tako nastavljam sa započetim.

Još jedno zanimljivo istraživanje od strane GFK o štednji u hrvata...Ovdje vam je link http://www.poslovni.hr/6526.aspx a slika (graf) govori više od riječi...

No, vratimo se početcima. Što je to INVESTICIJSKI FOND ???

Najednostavnije rečeno Investicijiski fond (dalje u tekstu fond) je «tvrtka/firma» koja prikuplja novce (novčana sredstva) od malih i velikih ulagača te upravlja istim kako bi u konačnici ostvario profit (zaradu).

Kako bi fond mogao isplatiti svoje ulagače, sva imovina se dijeli na UDJELE. Udjeli su jednaki djelovi imovine fonda.

Kad ulažemo u fond mi kupujemo UDJEL u fondu (proporcionalan dio u ukupnoj imovini fonda) za koji dobijemo potvrdu. Svaki udjel ima svoju vrijednost izraženu u novcu koji kad poželimo možemo unovčiti. Vrijednost udjela ovisi o tome kako je fond poslovao na tržištu. O tome kako fond posluje, s čim, gdje i kako, te kako isplaćuje ulagače, ćemo više u nekim budućim postovima.

25.02.2006. u 16:51 • 0 Komentara • Print • #

četvrtak, 23.02.2006.

O investicijskim fondovima

Započinjem ovaj tekst o investicijskim fondovima (mislim da će bit više postova) kako bi približio sebi i svima koji budu čitali tu kategoriju koja je u Hrvatskoj relativno nova dok u razvijenom kapitalizmu je već navršila i 100-ti rođendan.

Nije mi namjera ovdje pisati definicije investicijski fondova već običnim (laičkim, pučkim ili kako već hoćete) jezikom približiti običnim smrtnicima što su to investicijski fondovi te kako djeluju i na kraju najvažnije kakva je naša korist od toga.

Naime, u zadnjih 5 godina (1-2 +/-) Hrvatska je bila bombardirana Stambenim štedionicam, odnosno, pozivima raznih stabenih štedionica da se uključe i štede kod njih za budući stan....No, mnogi ljudi kojima to i nije bio prioritet otkrili su da je to zgodna način kako uštediti novac i usput maknuti državi tih tadašnjih 1250 kn što je u krajnjem zbroju bilo puno više novca nego da je ostao oročen na banci.

Neki drugi su to vidjeli kao prisilan oblik štednje. Ovo prisilan bi značilo da je to bio jedan od načina kako sami sebe prisilit (bolji izraz – disciplinirat) uštediti određenu količinu novca.

Zašto uopće to spominjem, sada kad se onaj famozni rok od 5 godina bliži kraju kod stambenih štedionica, stvara se kritična masa novca – koji se neće potrošiti na kreditiranje stana ili renoviranje stana, već bi ljudi i dalje nastavili štediti (sakupljati) novac jer su sebe uspjeli natjerati (discipliranit) odvojiti malu količinu novca svaki mjesec sa strane. Većina je to uradila trajnim nalozima – što je najbezbolnije. Plaća dođe na tekući trajni nalog odnese cca. 50 eur a nismo ih ni vidjeli ni osjetil (dobro možda smo ih ipak osjetili povećanjem minusa ili kad bi na bankomatu htjeli dić 400 kn – kad tamo – nema ni kune J
Ok, reći će neki mi smo uredno svaki mjesec uplaćivali dok će se nać i oni poput mene koji bi na kraju godine pokušavali skupit sa svih strana tih važnih 5000 kn kako bi državil uzeli onih 1250 kn....

Dobro, što se sad događa. Banke – stambene štedionice – nam nude nastavak štednje pod sličnim uvjetima kamate no smanjenim davanjima države (750 kn) koji su upitni do kada će trajati. S druge strane nude nam osiguranja života, a sve više počinju nam nuditi i investicijske fondove. Ima onih koji nude i kombinaciju Investicijskog fonda i životnog osiguranja.

Evo sad polagano dolazimo do onoga zašto sam uopće počeo pisati o ovome. Namjera mi je kroz 10 tak postova ispričati ili možda bolje rečeno približiti nama običnim smrtnicima što su, kako djeluju te koliko mi možemo profitirati usmjeravanjem novca prema investicijkim fondovima.

Ne želim da me tko krivo shvati, ovo što pišem nije nikakva reklama – ne propagiram niti jedan fond – niti kažem da je fond idealno rješenje, dapače, kroz kasnije postove izaći će na vidjelo koliko fond uzima za ono što daje – vjerujte nije malo i treba dva puta razmislit prije nego se novac uloži.

Za početak bih se ovdje zaustavio a u slijedećem postu slijedi nastavak. Usput bih se htio zahvaliti ljudima sa bloga «hard kapitalizam», cartmann bloga koji su me nadahnuli da se još više dam u istraživanje o dionicama, opcijama, investicijama itd itd. Ljudi hvala i ako imate bilo kakvih primjedbi ili nadopuna slobodno ih stavite u komentare.

23.02.2006. u 16:50 • 1 Komentara • Print • #

Sljedeći mjesec >>