Hitler se razočarao neuspjehom u Britaniji. Ohrabren svojom teorijom da slavenski narod stvoren da služi Nijemcima, arijevskoj rasi, potaknuo ga je da napadne SSSR. Ujedno, SSSR je bio velika žitnica bogata rudama, naftom, drvom, željezom… Mislio je da će ako osvoji tako veliku zemlju prisiliti Britance na kapitulaciju.
Stoga je, bez najave rata, napao SSSR 22.lipnja 1941 operacijom Barbarossa. Sovjetska obavještajna došla je do podataka da će Hitler napasti. No, Staljin, zbog potpisanog pakta nije povjerovao. Zato je SSSR nespreman dočekao Nijemce.
3 milijuna nijemaca i njihovih saveznika napala su u tri smjera.
Prema Lenjingradu, Moskvi (u njoj je smještena vlada SSSR-a), i na jugu do grada Rostova.
No, Moskva nije pala. Nijemce je zahvatila ''ruska zima'', za koju Nijemci nisu bili spremni. Tada se i reorganizirala isovjetska Crvena armija i u prosincu 1941. odbacila Nijemce 150 kilometara daleko od Moskve.
Nakon Prvog svjetskog rata SAD su vodile politiku izolacionizma tj. Nisu se miješale u događaje u Europi. Jačanje fašizma potaklo je Amerikance da prodaju oružje Britancima, SSSR-u i njihovim saveznicima.
U ljeto 1941. godine prvi put su se sastali predsjednik SAD-a Roosevelt i britanski premijer Churchill. Donijeli su zajednički dokument Atlantsku povelju. Potpisan je u vodama Atlantskoga oceana na brodu Prince of Wales. Izjavili su da treba zaustaviti širenje fašizma te istakli da svatko ima pravo na slobodu i samoodređenje.
Na početku 1942. mnogo zemalje je prihvatilo načela povelje.
Tada je utemeljena antifašistička koalicija, savez država koji je vojnim i gospodarskim mjerama nastojao uništiti i iskorijeniti fašizam. Vodeću ulogu su imale SAD, V.Britanija i SSSR.
SAD nije htio ući u rat, no tijekom 1941. njemačke su podmornice napadale američke brodove. Stoga je Roosevelt donio odluku da američka plovila mogu ''bez čekanja otvoriti vatru'' na njemačke podmornice i brodove.
Na Dalekom istoku zaoštravali su se odnosi između SAD-a i Japana.