Njemci su vodili brzi, munjeviti rat Blitzkrieg, jer nisu imali zalihe ljudstva, ali su imali tada najmodernije naoružanje u svijetu.
U proljeće 1940. započela su Njemačka osvajanja. Osvojio je Dansku, Norvešku i zemlje Beneluksa, a samo mjesec dana kasnije ušli su u Pariz i osvojili Francusku.
Prisilili su Francuze da potpišu kapitulaciju u istom željezničkom vagonu u kojem je Njemačka morala potpisati kapitulaciju na kraju Prvog svjetskog rata. Time je revanš bio potpun.
U kolovozu 1940. Njemačka je započela zračne napade na V. Britaniju operacijom
Morski lav. Britance su spasili radari koji su na vrijeme otkrivali Hitlerove avione. Hitler nije uspio slomiti Britance i to mu je bio prvi neuspjeh u ratu.
U ratna osvajanja uputio se i SSSR koji je napao Finsku i pribaltičke zemlje (Litvu, Estoniju i Latviju). Talijani su napali Egipat, a Japan se širio po Dalekom istoku.
1940. Njemačka, Italija i Japan sklopile su Trojni pakt. Njime su se obvezale na međusobnu suradnji i pomoć.
Kada su Njemci zauzeli Pariz, francuski maršal Petain zatražio je primirje i suradnju s Njemcima. Hitler mu je dao na upravi Višijevsku Francusku. S Njemačkom okupacijom nije se slagao general Charles de Gaulle, u to vrijeme gotovo nepoznata osoba. On je pobjegao u V. Britaniju i od tamo organizirao pokret otpora pod nazivom Slobodna Francuska. Putem radijskih emisija pozivao je Francuze na otpor Nijemcima i pritom stekao velik ugled među Francuzima