ponedjeljak, 04.05.2009.
petak, 24.04.2009.
Hrvatskoj prijeti razorni potres...
Američko-hrvatski tim stručnjaka pod vodstvom prof. dr. Richarda Benneta sa Sveučilišta Arizona u Tucsonu istraživao je mogućnost poremećaja tla u okolici Dubrovnika, ispitujući tektonska pomicanja na tom području, ali i na cijelom Balkanu.Nedaleko od Dubrovnika, po morem prolazi tektonska pukotina dužine od oko 200 kilometara, koja se pruža prema sjeverozapadu Balkanskog poluotoka. Otkriveno je da novi tektonski rasjed pod Jadranskim morem gradi nove dalmatinske otoke i dinarske planine i da se Italija godišnje približi Hrvatskoj za četiri milimetra.
Znanstvenici tvrde da bi uz takav tempo Jadransko more moglo nestati za 50 do 70 milijuna godina, jer bi se dvije obale spojile. U povijesti Dubrovnika zabilježeno je više od tisuću podrhtavanja tla, pa znanstvenici pretpostavljaju da bi cijeli Balkan mogli pogoditi razorni potresi, jačine do sedam stupnjeva po Richterovoj ljestvici.Istovremeno je, kao posljedica takvog zemljotresa, moguć i veoma jak 'balkanski tsunami', nešto slabiji od onog koji je prije nekoliko godina pogodio Indoneziju, ali koji bi u svakom slučaju mogao razoriti priobalje i prouzročiti ogromnu štetu.
Tezu o trusnom području aktualiziralo je nedavni potres koji se snažno osjetio u Dubrovniku. Južna Dalmacija spada u tzv. trusna područja koja se protežu na mediteransko-transazijskom pojasu, a rizik prijeti i područjima sjeverno od Rijeke, šira okolica Zagreba i Dilj-gora u Slavoniji.Potres iz 1667. godine uzeo je 3000 žrtava i označio kraj zlatnoga doba Dubrovačke Republike.
Koji će dio Zemlje sljedeći put pogoditi?
Rasjed Hayward, duga smrtonosna pukotina u Zemlji, prolazi podnožjem gorja Berkeley i ide ravno kroz Kalifornijsko sveučilište. Provlači se ispod kazališta i nekoliko studentskih domova – nema problema, to su samo brucoške spavaonice – i izvija betonske stube s vanjske strane Kalifornijskog memorijalnog stadiona. Rasjed možete opkoračiti, jednom nogom na gornjoj stubi a drugom na donjoj.On se zatim uvlači ispod stadiona. Na jednoj karti vidi se kako prolazi točno između stativa sjevernih vrata. Hita prema drugom kraju igrališta, preko prostora u blizini južnih vrata, a onda nastavlja niz ulicu u smjeru Oaklanda.Davnih 20-ih godina prošlog stoljeća, kad su arhitekti crtali planove za veliki stadion za američki nogomet vodećeg sveučilišta u Kaliforniji, nisu dopustili da im geološka manjkavost stane na put. Znanost o potresima bila je još u povojima, ali arhitekti su očito shvatili da je rasjed Hayward– područje gdje se dva dijela Zemljine kore miču jedan pokraj drugoga – pa su odvažno napravili stadion s dvije zasebne polovice, oblikovan poput zrna kave, s linijom rasjeda koja u osnovi raskoljuje čitavu građevinu. Svaka polovica stadiona može se micati neovisno i na kori koja se pomiče putovati ne oštetivši se pritom.
Znanstvenici danas znaju da Hayward klizi – nepokolebljivo milimetar po milimetar. Na najvišem dijelu stadiona, profesor Richard Allen s Berkeleyja pokazuje mi posljedice toga 80-godišnjeg klizanja: 10-centimetarsko iskrivljenje u betonu, pokriveno neuglednom hrđavom metalnom pločom. Obojici nam je pomalo smiješno. Koje li oholosti graditi stadion točno iznad rasjeda!
Potresi u Hrvatskoj
Hrvatska se nalazi na vrlo aktivnom tektonskom području na kojem su se u posljednjih stotinjak godina dogodili deseci razornih potresa. Prema seizmološkim podacima, Balkan svake minute udari mali potres. Najaktivnija područja u Hrvatskoj protežu se od Senja do Rijeke te područja u blizini Zadra, Dubrovnika i Stona, ali i Zagreba.
Odgovore na pitanja gdje će se dogoditi potres i koje će jakosti biti zasad svjetska seizmologija ne može dati. Potresi se, naime, pripremaju duboko u unutrašnjosti Zemlje, tisućama i milijunima godina, što u geološkom smislu vremena nije ništa, pa je nemoguće reći kada će udariti. Najdublja žarišta potresa do sada su zabilježena na dubinama većima od 700 kilometara.Uzduž cijelog Sredozemlja dodiruju se euroazijska i afrička ploča, tektonski fenomen koji je glavni uzročnik potresa i vulkanizma. U Hrvatskoj manji dio jadranske ploče podvlači se pod Dinaride, a u podzemlju zbog tog pomicanja nastaju napetosti, pa kad se one naglo otpuste, događaju se potresi.
Jugoistočna Europa jedno je od područja s najvećim stupnjem rizika od potresa na kontinentu. Tektonski ustroj Balkanskog poluotoka najsloženiji je u Europi, tvrde stručnjaci, a seizmička je aktivnost rezultirala nizom razornih potresa u regiji, pri čemu su sa zemljom sravnjivana cijela naselja i izgubljeni mnogi životi.
UvOd
Potresi nastaju zbog pomicanja tekstonskih ploča, a posljedica je podrhtavanje zemljine kore.Jačina potresa ovisi o više čimbenika kao što su građa Zemljine kore, količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenost epicentra.Njegov učinak može se iskazati pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa. Postoji i Richterova ljestvica koja ima magnitudu od 0 do 9 i temelji se na mjerenju energije koja je oslobođena prilikom potresa. Znanost koja se bavi potresima naziva se seizmologija, no unatoč njenom napretku i novim saznanjima, teško je predvidjeti pojavu potresa i njegove posljedice.
