Arapi u BiH: Ovo je vaša zemlja, mi dolazimo samo ljeti - Pronađi pratnju
subota , 29.12.2018.Oslobađajuća presuda Perišiću kompenzacija za presudu Gotovini i Markaču
Click here: Arapi u BiH: Ovo je vaša zemlja, mi dolazimo samo ljeti
Anglosasi mjesečnicu nazivaju »the curse«, prokletstvom, i doista u menstrualnom ciklusu nema nikakve individualne svrhe. Poslije intoniranja himne RS koju je sviralo svih 150 trubaca nastupio je Bora Djordjevic sa svojom himnom Pogledaj dom svoj andjele. Tu se dobro jede i pije a ne prica o politici. >@0B5 40 A5 >4;CG8B5.
View Poll Results : Kome biste dali glas na predstojećim predsjedničkim izborima Milan Kujundžić 33. Imena im jesu neobična, ali oni sebi daju sasvim obične nadimke.
329 - Centralni komitet nije to odlučivao.
Zato i počinjemo razgovor sa konkretiziranjem ove teze. Konflikt u nekadašnjoj Jugoslaviji nije sukob naroda, bez obzira što se nastoji prikazati kao takav. Pitanje je šta je narod: on nema dušu, on se ne rađa i ne umire, to je jedna pretpostavljena forma. No kao i sve ostale forme pretpostavljena kvaliteta nacije, klase, religije, staleži i sl. Nije sporno kad su komuništi bili avangardni, sporno je kad su postali elita i kasnije nacionalisti. Znači, u jednom momentu taj imidž, pretpostavljen imidž avangarde klase, su zamijenili sa isto tako pretpostavljenim kvalitetom avangarde naroda-nacije. I ta transformacija imidža u očuvanju vlasti manifestuje se vrlo katastrofalno. Tako eto narod, nacija, predstavlja njihovu zaštitu. Isti onaj narod kog su doveli tamo gdje jeste, do ruba samoodržanja. I zato nije ovdje riječ o sukobu naroda, ali kao što je vidno narod je moguće instrumentalizirati. Klasična militarizacija Kakva je veza između raspada bivše Jugoslavije i spomenute militarizacije na tom prostoru? Upravo u tom smislu teza o svetom trojstvu je vrlo interesantna. Za vrijeme drugog svjetskog rata imali smo potrebu, na prostoru Jugoslavije, za povezivanjem ideje, države i instrumentalizacijom sile. Tako da je država praktično bila partijsko - armijska, partija državno-armijska i armija državno-partijska i njih je objedinjavala jedna ličnost Josip Broz Tito. I tada je to bilo poželjno, integrativno po narode i narodnosti ali i potrebno konkretnu čovjeku. No po završetku rata moralo je da se stavi tačka na ovakvo trojstvo i da se pređe na mirnodopske uslove. To, nažalost, nije bio mali problem. Najveći dio ljudi tih aparata ništa drugo bolje nije znao da radi osim da ratuje, vodi politiku te partije, a uz to su postali vrlo značajan faktor vlasti i uticaja. Tako je poslije odlaska Tita, 40 godina poslije rata trebalo svesti račune. Bilo je vidno da je državni aparat 52% veći nego što to najblaži evropski standard podrazumjeva a njegovi nosioci imaju 300 posto privilegija više nego im objektivno pripada. I sve dok je prodavala vojnu opremu, oružje i svoje usluge bilo je dobro, ali u onom momentu kad je trebalo taj proces zaustaviti, praktično počinje i proces raspada Jugoslavije. Kao građanin Sarajeva bili ste direktni svjedok rata u Bosni i Hercegovini. Vaš dom i dom vaših roditelja je razoren, mnogi sugrađani ubijeni. Smatrate li da se ipak malo radi na utvrđivanju i imenovanju vinovnika za sve što se dešava? U ovom što sam već rekao markirali smo i vinovnike iako ne poimenično i direktno. Taj sistem u svom centru, Beogradu, je pobjegao iz jednog imidža u drugi. Taj nacionalizam je isprovocirao, jer su mu trebali, i druge nacionalizme. Tako su na cijelom prostoru bivše Jugoslavije pobijedili nacionalni politički programi. Makedonija je možda častan izuzetak ne u tom smislu nacionalnih pobjeda već posljedica. Ovdje još nema političkih konflikata te vrste. Ali u onom momentu kad su pobijedili nacionalni programi oni su suspendovali sve što je internacionalno i danas samo figuriraju kao forme borbe za prevlast i pravno naslijeđe nad njima. Jugoslavija, Ustav SFRJ, JNA, devizne rezerve, i sl. Primjera radi srpski dio partije, armije i države bivše Jugoslavije u Beogradu su još na vlasti proglašavajući sebe Jugoslavijom, odnosno jedino legitimnim nasljednikom njenih institucija, razoružao je sve ostale jugoslavenske narode a enormno naoružao Srpski narod i to u početku njegov fašistoidni dio a kasnije i najveći. U tom kontekstu, onda kad je bivša JNA odlučila da podrži srpski nacionalni program na Kosovu, ili pak napustila granice Jugoslavije u Sloveniji, ona se stavila u funkciju srpskog nacionalnog programa ali i funkciju stvaranja granica srpske nacionalne države. Ključni problem Gdje je po vama kraj svega ovoga, odnosno koje su krajnje konsekvence? Na žalost kraj je na početku, a ovo što se dešava između, je tragedija tog kraja. Ključni problem je zaustaviti militantnu silu. Prije svega u Bosni mora da se zaustavi, i to ne samo da se dobije na primirju, već da se eliminiše kao faktor raspleta krize. Smatram da i međunarodna zajednica koja je mnogo kumovala drami južnoslavenskih naroda mora da da svoj konkretan doprinos zaustavljanju zla osvajanja. Ne mislim da Srbija treba da se sravni kao Kuvajt, ali mislim da EU i Amerika moraju i sami da plate ceh svoje loše politike na tom prostoru. Moje skromna nastojanje idu u pravcu upoznavanja južnoslavenske i svjetske javnosti sa tragedijom koja nam se događa i uvjeravanje te javnosti u nužnost zaustavljanja zla sad i odmah u Bosni i Hercegovini. Ukoliko se ne zaustavi sad logika njegovog kretanja ali i pravac idu put Sandžaka, Kosova, Crne Gore ali i Makedonije. Ali i da ne dođe do direktne vojne intervencije u Makedoniji ona će biti preplavljena sa izbjeglicama i u ovom ekonomskom i političkom okruženju može da bude isto kao i rat. Mnogo se govori o angažovanju intelektualaca u aktuelnoj situaciji. Kakvo je vaše mišljenje o ulozi i odgovornosti intelektualaca u ovom vremenu? Nisam siguran da intelektualci počinju ratove, ali vjerovatno kumuju onom što se događa. Dio naših, uslovno rečeno intelektualca, je svoje znanje i pamet dao u instrumentalizaciji sile zla. Ali izvjesno znam da je jedan dobar dio intelektualaca pojavu nacionalnog imidža i taj imidž smatrao vrlo neozbiljnim. Tu je možda i najznačajniji dio odgovora zašto intelektualci ćute. Oni jednostavno postavljaju sebi pitanje šta gube a šta dobivaju? I intelektualci su ljudi koji nisu izdvojeni od socijalnog okruženja, oni su i roditelji i supružnici i u borbi za održanje u socijalnoj grupi kojoj pripadaju, pojedinci jednostavno pokleknu, amortizuju svoj otpor. Mnogi od njih čekaju da budu sudije. Problem je samo u tome što neko ipak mora stvoriti uslove da bi se moglo suditi. Znači li to da je jedinstveno njihov izbor ćutanje ili izbor neke od strana? Intelektualac bi morao da se opredjeljuje između zla i dobra. On ne bi smio da se opredjeljuje prema pretpostavljenu kvalitetu posebno ne prema instrumentaliziranim nacionalizmima odnosno u krajnjem nacizmima. Oni moraju da imaju vrlo jasan odnos prema zlu i prema dobru i njihovim konkretnim nosiocima, a to nije Srbin, Hrvat, Bosanac... I tu mora da se reaguje. Uistinu veliki broj intelektualaca piše i govori da bi se opravdao pred savješću ali očito u ova vremena to nije dovoljno. Ovdje se traži jedan drugi mnogo konkretniji angažman, koji pak ne podrazumjeva pušku u ruci. Ima jedna teza po kojoj je velika hrabrost danas biti dezerter. Ali šta podrazumjeva dezerterstvo, samo napuštanje puške ili i borbe? U ovom momentu borba nesmije da splasne, ali ona podrazumjeva borbu za čast, dostojanstvo i identitet, čovječiji integritet, pa i borbu za golu egzistenciju. Mora da pobjedi dobrota, univerzalnost, čovjek i njegova priroda a ne zlo i nepriroda. Osman Pirija 1925 - 2002 Ševko Kadric Razgovor ljeto 1998. Sarajevo Osman Pirija, foto. Kadrić: Da počnemo sa održivim razvojem o čemu smo razgovorali prije skoro 7 godina dok smo obilazili Podrinje? Pirija: Danas su puna usta našim ali i svijetskim stručnjacima održivog razvoja, kao to je neko svjetsko otkriće nepoznato na našim prostora i mi to sada uvozimo u tranziciji sa zapada. Pogledate zaštitni znak Hepoka to su dvojica muškaravca koja nose veliki grozd groždja izmedju sebe. To su ona dvojica iz biblijskog mita koje Mojsije šalje u obećanu zemlju prije nego ih je sve tamo poveo. Pleme koje je pratilo Mojsija do obećane zemlje se počelo buniti nevjerujući da uopšte ta zemlja postoji. Eto oni se pojavljuj u tom mitu sa velikm grozdom donesenim upravo iz te obećane zemlje. Mi smo Hepokom htjeli u Hercegovini stvoriti obećanu zemlju. Htjeli smo izvući ljude iz neimaštne, htijeli smo ih zadržati na njihovim ognjištima i upravo tu im napraviti obećanu zemlju. Tu smo tražiti zlato u njihovim rukama na njhovoj zemlji a ne da po svijetu u bescenje prodaju svoj znoj. Mi smo na neplodnim zemljištima startovali sa projektom Hepoka. To je zemljište bilo u državnoj svojini i mi smo na tom devastiranom skoro napuštenom zemljištu, zemljištu na kom je bila sljunkara dobili plodnu zemlju. Tu smo nastojali podići plantaže, vinarije i od naslijedjenih autohtonih vrsta groždja Žilavke i Blatine napraviti industriju. Da bi dobili kredite morali smo imati zemljište i dovoljan broj čokota. Kao bazu za vinograde mi smo podigli farmu krava. Tako je jedna krava davala djubrivo za jedan hektar plodnog tla. Trebalo je uspostaviti biološku ravnotežu na tom postoru, to je bio sistem. Trebalo je povezati: tlo , vodu, krave, vinariju, staklenike, novi tip radničke klase... Poremećaj jedne od ovih karika značilo je raspad sistema. Eto to je taj održivi razvoj koji smo mi tada startali u Mostaru kao svojevrsno tehnološko i razvojno čudo. Naša tragedija je bila u tome da tadašnji sistem nije podržavao takav ravoj ni Hercegovine ali ni Bosne. Kadrić: Je li po srijedi samo neznanje? Pirija: Ima tu više momenata. Privredu i poljoprivredu je trebalo razvijati kao dvije komplementarne djelatnosti. Naprosto nemoguće je biti nerazvijen pored tolike količine vode koju ima Neretva i njene pritoke i toliko padavina koje padnu na ovo područje. Trebalo je samo tu vodu uhvatiti i sa njom gospodariti. Problem je nastao što smo mi proizvodili proizvode koji se nisu uklapali u centralno planiranje upotrebe prostora Bosne i Hercegovine. Kidrićevo planiranje je polazilo od toga da Vojvodina, Slavonija, Makedonija i Srbija proizvode hranu za potrebe Jugoslavije pa i svjetsko tržište a da Bosna i Hercegovina bude prostor teške industije, obojene industrije, šumastva. Ako se nešto i proizvodi u Hercegovini onda je to trebalo da bude pamuk i tzv. I sve je to trebalo da zadovolji potrebe autarhičke zatvorene privrede. Po tom plan trebalo je da Hercegovina ima 30 do 40 hektara vinograda. A mi podižemo za 5 godina 250 hektara vinograda. Do tada je više od 500 hektara vinograda godisnje izumiralo. Bosanski parlamntarci u Saveznoj skupstini su tražili da se finansiraju i vinoradi od 5 hektara. Do tada je po standardu za ta sredstva mogla samo da konkuriše Vojvodina, Makedonija i Srbija, mi naprosto nismo imali tolikih površina. Tako je taj usvojeni amangman na Zakon povukao ogromna sredstava u Bosnu i Hercegovinu iz saveznog budjeta. Šta to znači govore podaci da smo mi u Hepoku angažovali 150 kalemara iz cijele Jugoslavij. Poljoprivreda se javlja kao nosioc razvoja, javalja se jedna nova radniča klasa pored uobičajenih rudara i šumskih radnika. Sad su tu i traktoristi, svjećari, vinari, farmeri mimo uobičajenih radničkih kombinezona. Hepok proizvodi 3 - 5 miliona kalmova godišnje. Ključ takvog poljoprivrednog razvoja po meni je voda ali je problem što je bio nekakav zakon kojim se zabranjuje navodnjavanje vinograda kao loza dobija na kvantitetu ali gubi kvalitet. Mi smo egzaktno dokazali neodrživost takvih tvrdnji. Bez tla pomoću rastvora. Medjunarodni fond mi je odobrio sredstva za demonstraciju takvog načina proizvodnje na južnoslovenskim prostorima. Tim je narušena koncepcija petogodisnjeg plana da Bosna i Hercegovna treba da se razvija sa teškom industrijom. U njen grb je bio smješten dimnjak a što neko proizvodi groždje za svjetsko trežiste to niko nije planirao. Mi smo poslovali po svim zakonima svjetskog xafsinga. Posto smo proizvodli cvijeće onda smo štampali vjerski kalendar sa motivima cvijeća. Kupce smo trebali podsetiti kad da kupuju cvijeće. Politika nas je optužila da propagiramo vjeru. Hepok se nije uklapao ni u sistem vladanja društvom. Umjesto da se formiramo na komunalnom principu mi smo se udruživali proizvodno prelazeći te administrativne granice i bježali smo kontroli, kako su nas optuživali. Mi dolazimo i u sukob sa načelima naučnog istraživanja u Bosni i Hercegovini tada mi stavljamo nauku u funkciju razvoja preduzeća i za ta istraživanja društvo nema sredstava. Mi smo izvozili groždje, vino, breskvu, cvijeće. Mi smo naučili narod da troši cvjeće. Sarajevo je 1981 više trošilo za cvjeće nego za vino. Šezdesetih godina Savezna vlada pošalje mene na nekakav seminar o planiranju korištenja zemljista na Mediteranu i trebalo je da postanem savjetnik za ta planiranja ali ta naučna saznanja ja sam primjenio u planiranju korištenja zemljišta izmedju Mostara i Čapljine. Do danas tamo izmedju Neretve i ceste nije izgradjen ni jedan objekat. To je zemlješte namjenjeno je za navodjnjavanje i poljoprivredno gospodaranje. Kadrić: Očito do razračuna je moralo doći i on se i desio? Pirija: Razračun sa Hepokom je počeo sa pisanom primjedbom na lokaciju Aluminijskog kombinata koju sam ja potpisao a sadržala je 7 stranica. Ja sam pozivajući se na najveća svjetska iskustva u oblasti aluminijskih kombinata i njihovih štetnih posljedica na okolinu kao direktor Hepoka ustao u zaštitu krava, breskvi, vinove loze, stakla, ljudi na prostoru Mostara, Hercegovine. Ustao u zaštitu onih kojm će početi da opada kosa, da se lome kosti i sl. Udaljenost farme krava Hepoka od Aluminijskog kombinata je bila svega 800 metara. Moja primjedba je bila na lokaciju tako prljave i štetne tehnologije i štetne indstrije koja je trebalo da uništi našu obećanu zemlju. Prva je o dodjeli priznanja zaslužnim, medju kojim sam i ja. Druga tačka je podizanje kamena temljca Aluminijskom kombinatu. I taj neprijateljski čin nije samo verbalni već i pisani koji je poslao u opštinu na 7 kucanih stranica. Da bi se instalirao aliminijski kombinat tada, trebalo je zaustaviti i uništiti Hepok. Hepokov institut o kontroli zagadenja je uništen tako što mu je to pravo kontrole oduzeto a dato Aluminijskom kombinatu. Tako je zagadjivač postao i kontrlor zagadjenja. Poslije izgradnje aluminijskog kombinata niko više nije mogao koristiti nizvodno vodu rijke Nereve. Zastavljen je razvoj čitavog regiona. Praveći bilans voda na ovom području ustanovljavam da opština ima 126 000 stanovnika. Ali je problem što je 90% te energije koristio aluminijski kombinet. Taj luksuz elektrolize sebi mogu piuštiti samo visoko razvijen države koje neznaju šta će sa električnom enerijom poput Norveške. Tada ali i danas svi planovi oživljavanja Podveležja i Hercegovine su neodvojivi do dvije tvari: vode i električne energije. Da bi izvukli vodu na visinu trebaju nam pumpe a njih pokrece električna energija a da bi vratili život treba nam voda. I to je ključ razvoja ovog kraja i ranije a i sada. I svakako da se eliminišu zagadjivači tako što će poštovati pincipe korištenja ekološki dozvoljene tehnologije koja ne zagadjuje vazduh, vodu ili zemljište. O političkim pretpostavkama danas ovaj put ne želim da govorim. Kadrić: Ekološka situacija danas u Bosni i Hercegovini? Pirija: Sreća te danas ne počinjemo sa dimnjakom na grbu Bosne to bi moglo da bude nešto što je nada. Kažu mi da se tek sad podmladjuju šume oko Zenice iz panja. Ulovili ribu ivarak koji je indikator čistosti rijeke. Ivarak je nestao kad je Neretva zagadjena. Ekološki pokreti umjesto da šire kulturu življenja oni prave hepening senzacionalno skrećući pažnju na odredjeni poblem. Primjer je hidrocentrala oko Konjica. A ja pitam: Šta mi imamo osim vode danas u Bosni i Hercegovini? Šta je to što je razvojna garancija i šansa osim vode ovdje? Hoćemo li ponovo sjekiru pa u šumu i prodavati je bud zašto vani? Izgradnjom hidrocentrale će daleko veća korist biti za proizvodnju hrane nego što je sad imamo tamo. Za turističku budućnost Jablaničkog jezera centrala iznad Konjica igra izvarednu ulogu, jer će se pomoću nje moći održavati onaj nivo vode koji se bude želio imati. Sa vodom se tako komanduje. Ta voda će omogućiti pravljenje kvalitetne ribe. Norveška je udesetorostručila proizvodnju riobe u slatkoj vodi u zadnjih 10 godina, a okružena je morem. Zato što za tu ribu ima certifikat kao zdravu a onu u moru nema. Kupci danas na zapadu naprosto diktiraju i traže zdravu hranu. I zato bi bilo dobro da ekolozi šire kulturu življenj nudeći ekonomske i kulturne alternative a ne apriori biti protiv razvojnih planova. Skoro sam prolazio pored Jablaničkog jezera i vidio smeća da mi je žao što nisam snimio kao nešto nevjerovatno. To je kultura življenja to je nužno predmet bavljenja onih koji sebe nazivaju ekolozima, zastitnicima zdrava življenja. Sarajevskim ekolozima napmjer ne smeta da se u srcu Sarajevskog polja u Butmiru napravi na 250 hekrata šljunkara. U srcu obradivg zemljišta čim je nepovratno izgubljeno to obradivo zemljište. Lično mislim da nam treba više vrlo konkretnih aktivnosti poput onog u Visokom koje ima prvo u BiH katastar zagadjivača. Dovoljan je bio jedan čovjek, hemijski tehničar koji je otišao u opštinu i rekao: Ja sam bez posla i htio bih to i to raditi. I on je to uradio. On je registovao zagadjivače vode, vazduha i zemljišta. Navikli smo na parade. Kako je industrijska svijest išla u krajnost: uništi sve što je prirodno to ovi sada idu u drugu ne smiješ ništa. Kadrić: Kako dizati Bosnu iz pepela danas? Pirija: Sad u ovom periodu Bosna bi trebala imati dva cilja: Prvi proizvesti što više hrane i drugih proizvoda za domaće potrebe kako bi se smanjio strahovit platni defit. Preko 90% rode se danas uvozi. Takav deficit trgovinski ne može niko izdržati. Drugo naći strategiske proizvode za svjetsko tržište i postati konkurentan. Ta dva cilja imaju i sporedne ciljeve. Komunikacije, pogledajte tri godine poslije rata pruga ne funkcionise... Kadrić: Pod firmom nemogućnosti zajedničkog življenja desila se velika pljačka ona se i danas nastavlja pod firmom privatizacije, dokapitalizacije i sl? Pirija: Hepok je nastao preduzimljivošću pojedinaca, njegova imovina preko 65% posto u 1967 bila je imovina radnika koji su ga i stvorli. Dzan Karlo Paljeti sekretar Komunisticke partije Italije i ja smo radili u Počitelju 1967 god. Trebalo je da imovina Hepoka iz duštvenog vlašnistva predje u dioničarsko duštvo. Naime Reformom 1965 trebalo je ukinuti družavno vlasništvo kao instrument velikosrpske hegmonisticke politike to je bila i politika kralja Aleksadra. Pod terminom društveno vlasnistvo prikrivala se suština a to je vlasništvo radničke klase. Šta to znači na primjeru Agrokomerca. Naime jedna tekstila fabrika koja je počela sa krojačkom zadrugom u kojoj je radilo 9 radnika. Oni su digli kredit i napravili fabriku kredit su uredno vratili i otkud sad ta tvornica da bude društvena, ili državna!? Država je držala duhan, željeznice, pošte i sl. Pored radnika vlasnici su bili i gradjani koji su samodoprinosima gradili vodovode, telefonske cetrale, podizali škole, oporavljali područja poslije zemljotresa i sl. Vlasnik tih sredstava, posredstvom minulog rada je radička klasa i gradjanin ove zemlje bez nacionalnih i vjersih odrednica. Ko sad ima pravo da to nacionalizuje odnosno privatizira odnosno dokaptalizira!? Ili veći dio stamenog fonda radjen je iz doprinosa radnika. I tu se zna vlasnik samo to treba proknjižiti. Samoupravljanje, takvo kavo je bilo, bilo je prelana faza ka dioničarskom sistemu, odnosno konvergentnom ekonomskom sistemu. Primjera radi fakultet u Norveškoj nije samo obrazovna već i komercijalna ustanova či su akcionar i velike kompanije ali sam fakultet je dioničar mnogim kompanijama. Kadrić: I da se ipak dotaknemo politike, ovo što si mi rekao o Rezoluciji Inforbiroa i Titu je nepoznato? Pirija: Glavni uzrok spora izmedju Tita i Staljina je zapravo u neprihvatanju koncepta Balkanske konfederacije od strane srbijanskog rukovodstva. Ne mislim samo rukovodstva u Partiji Srbije već i rukovodstva u Armiji. Balkanska Federacija je trebalo da se konstituiše 1948. Jedan dio tog projkta je već bio realizovan podizanjem zgrada za federalnu administraciju u Novom Beogradu. Spor je nastao oko pitanja: Da li će ta fedaeracija biti sastavljena od 3 ili 8 država. Tri je podrazumjevalo Jugosalviju, Bugarsku i Albaniju zašto se zalagalo srbijansko rukovodstvo ili 8 što je bila ideja Kominterne iz 1924 godine koja je mobilisala slovenačku, hrvatsku, bosansku i makedonsku inteligenciju za tu stvar. Iz Bosne su poznata imena Mujka Golubovića, Šeremeta, Asima Behmena i dr. Da podsjetim da je srpska hegemonija u saveznim organima partije i države onemogućavala formiranje partijskih država u Bosni i Makedoniji. Naime samo Bosna i Makedonija je imala pokrainske komitete, što zanači da nisu ta područja tretirana kao države princip partijskih država. Prije samog konstituisanja Balkanske Federacije srbijaansko rukovodstvo je nastojalo da ojača Srbiju po velikosrbijanskom konceptu. Čak je i Bugarima zakulisnim igrama nudjena podjela Makedonije izmedju Srbije, Bugarske te Albanije. U Zagrebu na sastanku Enver Hodje i Tita gdje je prevodio Josip Dzerdza takodje je bilo govora da se dio Kosova poveže sa Albanijom, ali ništa konkretno nije dogovoreno. Staljin je požurivao sa Balkanskom Federacijom a kako ideja sa 3 države nije prošla kako nije uspostavljena veliokosrbijanska teritorijalna dominacija u toj Balkanskoj Federaciji to je srbijansko rukovodstvo stalo uz Tita i ostalo 1948 znamo. Interesantno je da je odmah iza toga po hitnom postupku Bosna postala partijska država i formiran je republički partijski komitet BiH. Neki od njih su : Satanizacija islama, Svojatanje bogumila, Ekonomija i nacionalizam, Nikola Tesla - genije dobrote... NIKOLA TESLA GENIJE DOBROTE Nikola Tesla, čovjek koji je promjenio svijet Možete li zamisliti kako bi danas izgledao svijet bez električne struje? Mnoštvo najrazličitijih električnih aparata u našim domovima, školama, fabrikama pokreću elektromotori, naizmjenična ili trofazna struja. Vozove, metroe, trolejbuse, sve njih pokreću opet ti motori, te struje. Možete li zamisliti kako bi ovaj svijet izgledao bez radara, onih što omogućavaju da brodovi sigurno morima plove, hiljade i hiljade aviona svakog časa sigurno nebom leti? Da li ste znali da su svi ovi pronalasci i mnogo drugih, čak preko 800 njih vezani uz ime Nikole Tesle? Brojem i kvalitetom pronalazaka, ovaj slavni naučnik je uz Faradeja, postao najproduktivniji naučnik u ljudskoj h istoriji ali bez sumnje i pojedinac koji je najznačajnije izmijenio i samu historiju ljudskog roda. Tragovi sile koju su za sobom ostavljali ratnici po krvavim bojištima od Džingis Kana, Sultana Fatiha, Napoleona, Hitlera, Staljina, do ovih današnjih, djeluju nemoćno prema snazi električnih strojeva pokrenutih Teslinim turbinama, elektromotorima, prema električnoj svjetlosti koja obasjava svaki kutak ove planete. Nikola Tesla je rođen prije 155 godina u Smiljanima u Lici, tada Austougarskoj danas Hrvatskoj, od oca pravoslavnog sveštenika i majke domaćice. Tim povodom želim da se prisjetimo ovog genija ali ne kroz prizmu njegovih naučnih otkrića već njegova gledanja na budućnost, na smisao naučnih otkrića, na misiju čovjeka i čovječanstvo uopšte. Tim mislima je Tesla danas podjednako aktuelan kao i njegova otkrića. Tesla je zapravo cijeli svoj život i živio od tih ideala: radio je, trpio i borio se. Nisu veliki oni koji ponižavaju čovjeka, već oni koji obogaćuju njegovo duhovno nasljedstvo i time pomažu njegovoj sreći. Čućemo i vidjećemo jedan drugoga kao da smo lice u lice i ako će nas razdvajati na hiljade milja. Ja ne vodim brigu, hoće li se moj patent prodati, već hoće li nauci koristiti... Ja radim na naučnoj teoriji, kojom krčim put kroz nepoznate svjetove i postavljam temelje na kojim će buduće generacije zidati novi svijet. Duboko je vjerovao da je misija jednog naučnika prije svega služenje čovječanstvu. Imao je svoj stav o mnogo čemu pa i o snazi ideala koji pomažu pojedincima da vladaju sobom ali i čovječanstvu uopšte da ne potone u varvatstvu i samouništenju. Svi mi treba da imamo neki ideal da bismo vladali sobom i obezbjedili zadovoljstvo, nebitno je jeli to vjera, umjetnost, nauka ili bilo šta drugo, dokle god ispunjava svoju funkciju duhovne sile. Suštinski je važno, za miroljubivo postojanje čovječanstva kao cjeline, da prevlada jedna zajednička koncepcija. Zato je svoj život, uz nauku, posvetio i odlučnoj borbi protiv nacionalnog egoizma i bolesnog patriotizma. Duboko je vjerovao da su upravo nauka i naučna otkrića te moćne sile koje će dovesti do te ljubavi. Taj novi svijet mora biti svijet u kome neće biti eksploatisanja slabih od jakih, dobrih od zlih, gdje neće biti ponižavanja siromašnih od silovitosti bogatih, gdje će djela uma, nauke, vještine, služiti zajednici za olakšanje i uljepšanje života, a ne pojedincima za sticanje bogatstva. Taj novi svijet neće biti svijet poraženih i poniženih, već svijet slobodnih ljudi i naroda, jednakih u dostojanstvu i poštovanju čovjeka... Rat je strašna stvar. Provjeravajući efikasnost izuma prikačio ga je za konstrukciju zgrade u izgradnji. Ubrzo su sa nje, što poskakali što sišli bez daha svi radnici, uvjereni da je zgradu potresao snažan zemljotres. Naime postoji dosta pouzdanih dokumenata koji govore da je sporazum o ne napadanju između Staljina i Tita 1948. Najveći dio Tesline imovine je po Teslinoj smrti iz Njujorka prebačen u Beograd. Bio je uvjeren da je na istom principu principu funkcionisanja oka moguće napraviti i čitač ljudskih misli koji bi producirao slike. Ništa manje vremena je posvetio i traženju načina za prenošenje energije bežičnim putem. Ako je vjerovati onom što je zapisao u tome je i uspio, ali se u njemu javila moralna dilema da li, i kome, dati tu i takvu moć u ruke!? Svaka kugla izbačena iz topa prenosi uništavajući energiju. Zato me moje najnovije ideje brinu. Šta će čovječanstvo učiniti sa njima? Kadrić Mali puteljak je krivudao između čempresa pa se spuštao prema obali Bosfora u sred Stambola. Njim su šetala dvojica prosjedih ljudi, ni stranci a niti poznanici. Čuli jedan za drugog jesu, viđali se nisu, novi pokolj u Bosni ih spoijo. Miris čempresa im palio nosnice a tužne vijesti sjećanja. Ako ko preživi možeš i ispričati pa i napisati šta po sjećanju, ali sad nije vrijeme - objašnjavao je onaj stariji poštapajući se krivudavim štapom od tisovine. Naša nevolja niti počinje niti završava sa ovim što se sad po Bosni zbiva. Juče sam ti pokazivao na onom zaraslom grobu trag naše tuge. Da je on, Husein beg Gradaščević učinio što je trebao da učini, ali i Hamza Orlović i oni prije njih i oni što su kasnije dolazili, ne bi ni oni ni ja ali ni ti bili ovdje. Mani to, nego vidi ove dvije ćuprije - mjenjao je temu, onaj stariji pokazujući štapom u pravcu velikih mostova na Bosforu. I šetali pored Bosfora, gledali ribare što su dugim štapovima po nekoliko sitnih riba odjednom vadili. Pjesnika vukla radoznalost a i krv. Otac mu pričao o Halimagi, nešto po znanju nešto po čuvaenju, rođaci bili. Otac nije volio čitati, draža mu bila usmena predanja, pa ih i sam dorađivao, mijenjao. Halimaga bi više volio knjigu pročitati nego se hljeba najesti. Pjesnika sad za priču zapao. U njemu se poput bijesnih ovnova sudarala njegova nemoć i neukost njegovih sunarodnika. Njemu knjige skidale mrenu sa očiju sunarodnicima neukost bila ko teške bukagije, ruke, noge, oči i dušu im vezivale pred silnikom. Pjesnik je izvlačio iz njega pričicu po pričicu pa ih kasnije uvezivao sa onim što je već znao prateći stazu sa koje se mnogi vratili nisu. Negdje u zimu 1943 godine, poslije pokolja u Bukovici, Halimaga se našao na Alipašinu Polju u Sarajevu. Za ženu i djecu ništa nije znao. Selima, od starijeg mu brata žena, pričala kako su njenu djecu poklali na njene oči a ona bosa u šumu po snijegu pobjegla. Vidjela da je svo selo gorjelo, o njegovim ili nije htjela ili nije znala ništa da kaže. Na Alipašinu Polju ga prepoznao neki iz Bukovice što je već bio u unuformi i nudio je i njemu. Bio na obuci tri mjeseca za minobacačliju i onda vozovima pravo za Rusiju. Zna da je bio Staljingrad ispred njih. Nije viđao žive protivnike, samo leševe. Minobacači obično bili malo dalje od prve linije. Pričao je da se to Bosancu ne može opisati šta znači vojska, šta front, šta širina ruska. Pričao je kako je jednom cijela njegova jedinica izginula. Njemu geler probio kaiš i napravio modricu na stomaku i to bilo sve. Svojim očima je gledao kako vojnici mrtvacima vade zlatne zube, skidaju satove, rove džepove. On je samo municiju ponekad uzimao i cigaru kad bi je vidio. Hrane, čista veša, žena, žileta, svega bilo onih nekoliko mjeseci u pripremi pa ponovo front. Halimaga nije bio od poroka, ni pio, ni žene ganjao nije. Vidio da su ispred Rusi, iza i okolo Nijemci, dolje rovovi i crna zemlja, jedino gore od Boga spas tražio. Klanjao kad je god mogao. I drugi put tenjkovi i granete zemlju i ljudsko tijelo mješali u jedno, ljudi padali ko snoplje, umirali od metka, straha, ruske hladnoće, od besmisla ratovanja. Halimagi ni dlaka sa glave nije falila. Razbijena vojska se povlačila prema Sloveniji on se priključio Titovim partizanima. Niko ga ništa o Rusiji ni pitao nije. Pitali zna li pucati, rekao da zna oko minobacača. Gdje oni zamisle on tu mine ubacivao. Po kapitulaciji Njemačke tražili u jedinici da se jave svi oni koji su ranije bili u nekoj od vojski. Odmah ga sproveli u zatvor. Počeli ispitivati i to mjesecima trajalo. Došao u Tešanj, čuo da mu je tamo od brata žena. Za brata niko ništa nije znao, a baš došao na dan kad mu se snaha trebala udati za nekog muhadžira. U Bukovici na Hajljovinama sve bilo spaljeno, po neko čeljade bilo preteklo i počelo se vraćati. Čuo da mu je jedno dijete kod nekih pravoslavaca na Strečanju. Djevojčica, ali pričala da je vidjela da je Diko Barac vodio četnike što su joj sve u kući poklali. I bila kod ovaca kad je iz šuma istrčao Diko te joj kamenom glavu razbio i kasnije se krio po šumi dok nije nestao bez traga. Pred ovaj novi pokolj, javio se iz Doljnje Pazove sa porukom da je živ. I počeo Halimaga sve iznova, kamen za temelje, ćerpiće sam pravio, usjekao građu, savio kućicu, upalio vatru, na smrt zaboravio o životu mislio. I vukao granje u predvečerje sa Vilove Ravni kući, kad neko zovnuo: - Alime! Prepao se ali i pomislio da ono granje šušti, kad opet: - Alime! Vidio bradata čovjeka, šubaru, kokardu, sve vidio i prepoznao Rista Danilovića. Da sam htio mogo sam te ranije ubiti, ali nije mi više do toga - rekao mu Risto kad mu je prišao. Halimaga, uzeo cigaretu, zapalio, gledao Rista a znao da je sila jada počinio i borio se sa sobom, šta da radi? Na pušku ne može, a da ga on i ubije ne valja. Mnogi koji su bili i žešći od mene sad nose petokrake i ganjaju i mene. I nedo mi Bog da me se oni dočepaju. E neće živa Rista uvatiti, neće - žalio se on. Halimagi se nešto smučilo, nije znao da li da ga žali ili da mu onu pušku o glavu omlati. Pričao mu Risto o ženi i svoje troje djece, o tome kako on neće udužiti, kako će trebati nečiju pomoć, kako Srbima ne vjeruje, pa njega molio da im se nađe pri ruci, jer eto i on njega od četnika brani, kao oni hoće da ga ubiju ali on neda. Rekao mu i vrijeme kad će mu pod kuću dolaziti, a da on ode do Stake, žene mu, te se malo o djeci raspita, njemu zasjede prave i čekaju ga. Kako je dalje išlo ljudi su nagađali ali jedno predvečerje Risto naletio na zasjedu i ranili ga. Kad su mu prilazili da ga uhapse on se bombom raznio. Zasjedi nije bilo do mrtvoga Riste, ali zlato nestalo. Niko ništa o zlatu nije znao. Sve koji su bili sumnjivi pozivali na saslušanja, optuživali kao jatake, tukli mučili, ali ništa. Halimaga mjesec dana u podrumu na Kovačevićima bio. Zabijali mu kline pod nokte, vješali za noge, prijetili da će ga zaklati, psovali mu... Znao je da je zlo tek ako progovori. Kad je krenuo val izbjeglica prema Turskoj, vješto vođen Rankovićevom politikom, Halimaga pokupio svoje i put Makedonije. Tu su morali čekati nekoliko godina na vizu za useljenje u Tursku i početkom pedestih godina doselili na obale Bosfora. Imena zadržali tursko prezime im Turci dali. RAZGOVORI SA PISCIMA: ŠEVKO KADRIĆ PRVI SVJETSKI RAT NAM JE TREBAO BITI VELIKA ŠKOLA, ALI NIJE Ševko Kadrić, planinar, profesor, slikar, prevodilac. Kakva su Vaša sjećanja, i u pozitivnom i u negativnom smislu na Jugoslaviju, odnosno na Bosnu i Hercegovinu? Kadrić: Jugoslaviju, Titovu i našu, sam doživio nogama, očima, dušom, obrazovanjem, tako da je i slika učetvorostručena. Nogama sam u 25 godina kao aktivan visokogorac i skijaš, po nekoliko puta zavirio u sve kutke naše, tada zajedničke domovine, uživao u njima i divio se izdašnosti prirode i privilegiji da upravo mi uživamo tu ljepotu od Triglava do Prokletija i Đevđelije. To u čemu su oči uživale, ruke su bilježile skicom, pričom, romanom, slikom i danas pisac ljepote prirode u kojoj upravo ta doživljena i preživljena ima najznačajnije mjesto. Priči treba dodati i činjenicu da moji roditelji u nekom ranijem sistemu nisu imali mogućnost ni da se opismene, nas petoro njihove djece smo se u toj Titovoj Jugoslaviji okitili fakultetskim diplomama i uživali blagodaati koje su i one i društvo nudile. Pa ako i danas uživamo u životima i mi i naši potomci, vjerovatno podobro treba da zahvalimo toj zemlji i generaciji koja je i oslobodila zemlju od fašizma, ali i stvorila državu u kojoj nam nikom nije bilo tijesno, dok nam to drugi nisu rekli. U toj priči Bosna je lokal zavičaj, ali i ime koje me rođenjem u dobrom odredilo, danas pogotovo. Bio je rat, sigurno je bilo strašno boraviti u Sarajevu tokom opsade… Da li ste se ipak nekada po kajali što ste napustili Bosnu i Hercegovinu u drugoj polovini 1992. Dio njih sam već ispričao kroz romane i pripovjetke, nudeći ih svojim junacima, oblačeći ih na svoje junake kao iskustvo. Interesantno da me nikad i niko nije do sada pitao, da li sam se pokajao što sam napustio Sarajevo 1992. Ukratko iz njega sam izlazio već do tada tri puta ali sam se uspjevao u njega i vratiti, što je graničilo sa ludošću i jedno i drugo, izlaženje i vraćanje. Ponosan sam da sam uspjevao da stvorim uslove sa mojim prijateljima da ne izlazim sam, već uvijek sa konvojima žena i djece. Onima koji misle da bih bio od velike koristi da sam ostao u ratu u Sarajevu, moram reći da nisu u pravu. Ovakvi kao ja su imali na žalost to je slučaj sve do danas ponajmanje šansi da mijenjaju stvar. U Švedskoj ste objavili 10 romana od kojih je pet prevedeno na švedski jezik i dva na njemački. Upoznajte nas ukratko sa tematikom tih romana i recite nam kako su Vaši romani prihvaćeni kod Šveđana, odnosno Njemaca? Kadrić: Svih 26 knjiga na kojima stoji moje ime su, prije svega, angažirana štiva, čovjeka koji ima i hoće nešto da kaže. Zavisno od okolnosti gdje i šta pišem, mijenjao sam formu i način. Recite nam na koje je sve jezike objavljena knjiga i o čemu je riječ u toj knjizi? Kadrić: Priča o bosanskim patarenima u h istoriji u dobroj mjeri pogrešno označenih kao bogumili kojima se opet duhovnost vezuje za neko drugo podneblje, ali neću o tome. Dakle moja knjiga, moja nakana da svijetu približim priču o duhovnosti prostora sa kog dolazim je materijalizovana kroz skup slika stećaka, epitafa sa njih i propratni esej o njima i onom šta oni nose, donose i poručuju. U cijelu priču se umješao i slučajni susret sa švedskim h istoričerem Hanskom Furuhagenu u Štokholmu 1993. Daljne istraživanje me vodilo prema pismu bosančici korištenoj na stećcima i jeziku meternjem kojim na kom su se obraćali Gospodu. To je taj plamen koji će kasnije zapaliti protestantizam u Evropi, pa i cijelom svijetu, a njih na žalost i bukvalno staviti na lomaču crkvene inkvizicije. Otuda priča o bosanksim patarenima bogumilima za svijet i danas u traženju izbavljenja a o tome je riječ je naprosto nezaobilazno štivo. Tu priču sam naglasio u tri svoja romana Bosanski protestant, Luter i Orlović, Zaljubljen u sunce svakako da je nose različiti junaci ali poruka je ista: Bog nije poslao knjigu Svetu ni papi ni sultanu, već čovjeku. Čovjek pred knjigom od Boga poslanom nebi smio praviti tri grijeha: da ne zna čitati, da ne čita, da čita na tuđem jeziku a da ne razumije. Ovdje imam potrebu da vrisnem, da Bosanci ne znaju čuvati ovo blago od svih veće i gruntovnicu svog duhovnog postojanja i trajanja koje je oplemenilo i svijet, već ga olaku u političkoj trgovini dijele sa drugima i upisuju u zajedničku listu hisedara. Da parafraziram Krležu, nama na Balkanu je suđeno da se kitimo tuđim perjem, slavimo tuđe slave a svoje zaboravljamo. Hrvati se u svojoj Hrvatskoj kite rimskim ikonama, Srbi bizantskim freskama, dio Bosanaca molitvom na tuđem jeziku koju nikad razumjeli nisu. Jeste li upoznati koliko su između ostalog kulturno-historijskog nasljeđa stradali stećci u Bosni i Hercegovini tokom velikosrpske i velikohrvatske agresije od 1992-1995. Kadrić: Velikodržavne agresije na Bosnu i Hercegovinu u posljednjim ratovima nemojte da zaboravimo i onu 1918. Jeste tužno, ali se javlja i logičnim da planski zatiru sve elemente koji govore o tome: prostor, toponimi, jezik, stvarnog valsnika prostora ali i integrirajuću, izvornu kulturu koja je uzrokovala specifičan bosanski duh prostora. I tu mogu biti tužan da lokalno, loše uništava bolje, univerzalno, ali najveća tuga je upravo u onima koji bi trebalo da su stvarni čuvari i baštinici Bosne, a to su Bosanci. Njih je sve manje, oficijelno i ne postoje kao ustavna kategorija. Nije očekivati da ta vještačka struktura vlastodržaca nad Bosnom bez Bosanaca zna cijeniti i čuvati sve ono što jeste njena gruntovnica, stećak je svakako sam grunt. Kadrić: Knjigu o Zlatanu Ibrahimoviću sam doživio kao dobar pedagoški udžbenik, koji govori o položaju stranca u švedskom društvu i snazi jednog dječaka da uspije u nemogućim uslovima. U toj priči sam se prepoznao i o tome pisao po švedskim i našim medijima dok nije stigla ponuda da knjigu prevedem. Kasnije će se ispostviti da je izdavaču još trebalo što-šta, ali ostaće upamćeno da je to najbrži prevod u novijoj h istoriji preveđenja svjetskih bestselera. Zlatan je preveden za 45 dana, za sedmicu dana sam obezbjedio i dozvolu Zlatana i izdavača iz Švedske da se knjiga može štampati i na našim jezicima bosanski, hrvatski, srpski. Satisfakcija mi je da čitalac na Balkanu može čitati to štivo i grijati se na vatri koja se zove Zlatan Ibrahimović, po meni najveći i najkompletniji fudbaler današnjice. Kadrić: To je priča koja teče, ugošćavam ljude koji imaju šta reći u sferi kulture a imaju korijen u zajedndičkoj domovini o kojoj sam već govorio. Prije dva dana sam ugostio sjajnog Jasenka Selimovića, koji je na intelektualnom planu ovdje napravio ono što i Zlatan u sferi sporta. Jasenko je sekretar države Švedske i na listi je za Evropski parlament. Prije njega Danjin Malinović, koji je ratno i poratno iskustvo svoje porodice iznio na pozorišne daske i igra širom Švedske kao monodramu. U objalvjenoj knjizi su pisci Fausta Marijanović, Zulmir Bečević… glumci Nerma Likic, Vera Veljović, Iso Porović, naučnici, Amra Osmančević, Goran Bašić.. Kada su zapaljene zgrade korumpiranih vlasti u Tuzli i Sarajevu velikosrpski i velikohrvatski tabloidi i toaletoidi su pisali o tome da su protesti usmjereni protiv tzv. Nije čudo da se narod pobunio to je za mene jednina , upotrebljavajući sva civilizirana i demokratska sredstva, već šta je do sada čekao? Kako je moguće da se oni koje on demokratski bira da mu služe, izdignu na nivo njegovih beskrupuloznih tlačitelja, pljačkaša, i u krajnjem uništitelja a da ih on revnosno iz izbora u izbore ponovo bira? Vlastodršci su se između sebe uvezali za njih ne postoje nacionalne ni vjerske razlike, oni su po pljački rod ali zato pred svake izbore narod okade dimom tamjana i opiju mevludskim šerbetom i tako bezmalo četvrt vijeka. Oni postali miloneri i milijarderi, narod isti onaj koji ih bira na prosjačkom štapu ili na našim jaslama mislim na nas u dijaspori koji revnosno dotiramo i jedne i druge političke vlastodršce ali i njihove taoce. Kadrić: Već sam djelimično odgovori i na ovo pitanje, privatna imovina je neotuđivo pravo u civiliziranoj Evropi. Građani, prognani, opljačkani, poniženi, ništa drugo i ne traže već svoje. Samo ime govori da će se roman fokusirati na događaj koji je dio priče o Velikom, odnosno Prvom svjetskom ratu 1914. Kadrić: Već sam istakao da se trudim da budem angažirani pisac, da bacim svjetlo na temu iz koje treba da se nečemu podučimo, tako je i priča o atentatu u Sarajevu dio te priče. U nju sam upleo nekoliko iskustava, znanja. Moje pripovjedačko, ali i iskustvo i pamet divnog čovjeka koji ratnih 1992. Iz njegove perspektive, perspektive kustosa Bajra Geca, pričam o tome što se desilo 1914, ali i što se dešavalo 1992, 93… priču priređuje, kao što je i red njegova kćerka koja je pretekla rat a kojoj je on istrajno pisao pisma, otkidajući od zaborava i one što je čuvao kao eksponate u muzeju Gavrila, Nedeljka, Muhameda, Franju Ferdinada, vojvotknjinju Sofiju… ali i sebe koji je tražio smisao i razlog da rat 1992-95 preživi. Priča u romanu je građena na h istorijskim činjenicama, besmrtnom iskustvu kustosa ali i fantaziji malenkosti potpisanog na rukopisu. Približavanjem stote godišnjice od tih ubistava u Bosni i Hercegovini a i u regionu vode se rasprave o karakteru ubistava koja su poslužila kao povod pokretanju svjetskog rata. Da li je morbidno bilo gdje u svijetu proslavljati neki datum koji se veže za ubistvo? Kadrić: Nakana romana nije da sudi, onima kojih nema, već da bude iskustvo ovima što jesu. Podsjetimo da se upravo sve to desilo i to u tom ratu, nezajažljiva nova klasa kapitalista je htjela zagospodariti svijetom, preoteti već otete kolonije, domeći se jeftine radne snage i sirovina, prije svega nafte. Slikar Lazar Drljača, junak jednog od mojih romana je bio i zarobljenik i borac u borbama Francuza i Nijemaca na Soči u tom ratu. Na tu vrstu podjela naprosto nemamo pravo pristati. Toj međunarodnoj igri velikih niko u svijetu se nije usprotivio osim Bosanaca 1878, što su platili velikom cijenom. Tom logiciranju nema kraja, ali smisao priče o ovom događaju i jeste da logiciramo, razgovaramo, izlazimo iz rovova Prvog svjetskog rata iz kog ni do danas nismo izašli, naprotiv. Rat je velika industrija od koje mnogi jako dobro žive, ali je problem da svijet živi između zbjegova i na granici globalne kataklizme kojom danas prijeti Putin, juče neko drugi. Prije 25 godina u jednoj knjizi o ekološkim temama sam zapisao, da energije u oružju ima toliko da može pedeset puta uništiti bio-geo sistem u cjelini a bilo bi pogubno da to pođe za rukom i jednoj jedinoj budali. Po svemu sudeći političke budale na ovoj planeti se umnožavaju i to treba vrlo ozbiljno shvatiti. Kako gledate na činjenicu da je ubica, odnosno atentator Gavrilo Princip pošteđen smrtne kazne na koju je bio osuđen zbog mladosti a i danas balkanske policije a i drugdje u svijetu prebijaju i ubijaju protivnike režima… Jesu li balkanske države i brojne druge zaostale 100 ili više godina u odnosu na tadašnju austorugarsku vladavinu prava? Kadrić: Suđenje atentatorima u Sarajevu, pa i Gavrilu je obilježeno snažnim poštivanjem prava i to se mora pozdraviti, bar u tom dijelu. Trojica atentatora su bila maloljetna Princip, Grabež i Čabrinović , bolovali su od tuberkuloze, tada neizliječive bolesti i svakako da su bili podložni manipulaciji, posebno mitu o zaštiti naroda, borbi za slobodu i sl. Zdravost jedne društvene zajednice države može da se mjeri i vladavinom prava. Sa tog stanovišta sve zemlje nastale iz bivše Jugoslavije su u dobroj mjeri bolesna društva, posebno ona koja su imala iskustvo ratovanja. Ne možete danas podsticati pripadnike društva na ubijanje i to nazivati svetim činom a sutra isto to djelo i kvalifikovati zločinom i to je moguće, ali ako vas drugi natjeraju. Oči Balkana su godinama usmjerene prema Hagu i njegovom sudu za ratne zločine, ali naša očekivanja su i dalje da se uhapšenicima sudi našim mjerilima pravde i pravičnosti. Nadamo se da svi na Balkanu dijele mišljenje da su Osmanlije i Austrougari kasnije Njemci, Italijani… bili okupatori Bosne i Hercegovine i drugih država u okruženju i normalno je da su se neki ljudi žrtvovali za oslobođenje od okupatora… ali zar nije opasno veličati ubistvo, odnosno ubicu? Slaveći ratove i njihove junake, mi svjesno i podsvjesno budućim generacijama markiramo protivnike, ali i načine kako se sa njima razračunavati. Zadnjih nekoliko stotina godina, a posebno zadnju stotinu godina na Balkanu imamo ratne i poratne generacije, imamo pobjede, poraze i osvete, imamo stare i nove rovove, imamo stare i nove ruševine. Priča o herojima smrti sa bombama, pištoljima i strojnicama, nadjačava priču o životu. Priču o Balkanu na kom se umire da bi se živjelo, treba za svagda zaboraviti i pretočiti je u istinsku poruku da se i na Balkanu rađa da bi se živjelo i slavio život a ne smrt. Kadrić: Priča o Muhamedu Mehmedbašiću kom je u scenariju atentata bila namjenjena uloga atentatora, je priča za sebe i ne želim ovdje prepričavati roman. Ali imajmo u vidu mogućnost da je u svojoj percepciji on imao jasan stav, zašto, a moguće sasvim drugu oni koji su ga uvukli u priču. Historija je puna primjera heroja koji su ginuli pod pogrešnim zastavama, ali i onih koji nisu bili spremni da se žrtvuju za pravu stvar u pravo vrijeme. Možete li pretpostaviti šta bi se desilo da je atentat izvršio neko sa tako zvučnim muslimanskim imenom i prezimenom? Zašto je baš njemu dat zadatak pored toliko Srba? Da li bi to bio povod za veća stradanja bošnjačkog naroda u Prvom svjetskom ratu ili povod za zbližavanje bošnjačkog i srpskog naroda? Kadrić: Ne bih otimao učešće u priči i moguće logiciranje o temi čitaocima i ovoga teksta ali i romana, ali ne treba mnogo mudrosti pa uočiti da bi cijela priča dobila drugi i drugačiji kontekst. Jeste da su i jedan i drugi Bosanci, i Muhamed i Gavrilo, ali svijet predrasuda i jednostavnih poistovjećivanja je čudo, često i čudovište. Vjerujemo da je prije atentata u Sarajevu Austro-Ugarska imala teritorijalne pretenzije prema Sandžaku, Crnoj Gori i ko zna gdje sve. Vjerujemo da je Srbija imala pretenzije prema Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i ko zna gdje sve. Vjerovatno bi i bez atentata u Sarajevu došlo do sukoba između Austro-Ugarske i Srbije. Ali zbog čega nije izbio međudržavni već svjetski rat? Kadrić: Tačno je da je napetost u svijetu već postojala, da su neokolonijalne ambicije mnogih rasle, o tome sam već rekao ranije, ali atentat u Sarajevu je vjerovatno najdirektnije odredio pravac i mjesto te eksplozije ratne. Naprosto niko normalan u Srbiji na sebe nije mogao uzeti tu vrstu odgovornosti da ga organizuju i ako mnoge indicije upravo na to govore. Narod koji je tek bio izašao iz dva velika rata Prvog i Drugog balkanskog trebalo je da na sebe navuče gnjev tada najveće sile na svijetu Austro-Ugarske i Njemačke. Ako je i takvih tada bilo, oni su najmanje radili u interesu sopstvenog naroda. Srpski narod i Srbija kao država, u Prvom svjetskom ratu su bili na rubu potpunog nestanka, to su trube u koje treba u Srbiji danas trubiti, da se nikad više ne desi da se spas države i naroda gradi na slučaju tuđih pogrešaka, što je bilo slučaj u tom ratu. Rekli ste nam ranije da smatrate da Veliki rat započet 1914. Kadrić: Nije teško zastupati tu tezu o permanentnom ratu koji mijenja prostor i intenzitet, ali traje. Podsjetimo da je taj rat etablirao novu industriju, aviona, traktora, hemijske industrije, oružja, podmornica, brodova… kojoj nije teško promjeniti predznak u ratne. Podsjetimo da su se Ujedinjeni narodi 9. Šta je bio cilj te organizacije, stvaranja Velike Srbije ili? Kadrić: Teško je normalne ljude okupiti oko morbidnih parola u kojima poput zakletve stoji smrt, crna ruka i sl. Ta ideja je i danas zavodljiva i treba je sačuvati u kontekstu pozitivnog sjedinjavanja oko zajedničkog, bosanskog jedinstva po prostoru, kulturi, tradiciji i sl. Poslije atentata u Sarajevu paljeni su srpski dućani… Da li znate da je reisu-l-ulema Čaušević 4. Kadrić: Atentat u Sarajevu je naprosto preplašio mnoge, ko je htio da misli, znao je da ništa više bar u Bosni neće biti kao što je bilo, isto to važi i za Srbiju. Strah je zavladao i u Sarajevu, ali zavladala je i pohlepa kod fukare, kao u svim nestabilnim situacijama. Reagovanje duhovnih i političkih prvaka tada je za svaku pohvalu, ali problem je što je od Bosne i Bosanaca malo toga zavisilo. >2>@ ;845@0 =5<0G:5 ;528F5 C C=45AB03C >A?>48=5 ?@54A54=8G5! CB8= 65;8 40 2>X=8< ?CB5< @5H8 C:@0X8=A:C :@87C. = =5 AE20B0 40 A5 A25BA:8 ?@>1;5<8 =5 <>3C @5H020B8 2>XA:>< 8 >@C6X5<. "0:> A5 =5 <>3C @5H020B8 =8 @CA:8 ?@>1;5<8.
53>28 AB02>28 8 ?>B578 AC ?>3@5H=8. 5RCB8<, B8 8AB8 AB02>28 4><8=8@0;8 AC 8 X>H 4><8=8@0XC =0 0?04C. "> ?>:07CXC ?@8<5@8 C3>A;028X5, 230=8AB0=0, @0:0 8 818X5. >=D@>=B0F8XC 420 A8AB5<0 70<5=8> X5 :>=D;8:B 0<5@8G:8E 8 @CA:8E 8=B5@5A0. %;04=8 @0B X5 702@H5=. 5RCB8<, >28 AC?@>BAB02Y5=8 8=B5@5A8 ?>?@8<0XC 25><0 A;8G=5 :0@0:B5@8AB8:5. ! =0<5@020XC 40 ?@>H8@5 A2>X CB8F0X 8 704@65 ?>AB>X5[5 8=B5@5A=5 AD5@5. AB> 2068 8 70 CA8XC. 025H[C =5:>;8:> ?@8<5@0 8 70 ZC: @C78X0, !8@8X0, #:@0X8=0. 040 >ACRCX5<> CB8=>25 ?>B575, <>@0<> 40 AE20B8<> :0:> X5 C>?HB5 4>H;> 4> :>=D;8:B0. 8[C :@0XZ5 >B2>@5=: A25 HB> X5 " <>30> ?>3@5H=> 40 C@048, C@048> X5. " X5 >418> B0X ?@54;>3. ">:>< ?@53>2>@0 > =5<0G:>< CX548Z5ZC, 0<5@8G:8 <8=8AB0@ A?>Y=8E ?>A;>20, =5<0G:8 <8=8AB0@ A?>Y=8E ?>A;>20 5=H5@, 8 <8=8AB@8 A?>Y=8E ?>A;>20 4@C38E 70?04=8E 75<0Y0 AC >15[0;8 >@10G>2C 40 =5[5 18B8 H8@5Z0 " -0 =0 8AB>:. @5:@H8;8 A<> >2> >15[0Z5. >H;> X5 4> Z53>2>3 =5704@682>3 H8@5Z0 :0 CA8X8. 82H8 0<5@8G:8 <8=8AB0@ >41@0=5 >15@B 5XBA >?8A0> X5 ?@5C@0Z5=8 ?@8X5< 8AB>G=>52@>?A:8E 4@6020 C " :0> B5H:C 3@5H:C, 0 ?>782 0?040 #:@0X8=8 40 CR5 C " :0> >718Y=C ?@>2>:0F8XC. 0 :@0XC 4>;078 8 >4;C:0 40 A5 @0:5B=8 HB8B " -0 @07<5AB8 C >YA:>X 8 '5H:>X. CA:0 2;040 X5 @5:;0: B> C3@>6020 =0H5 157154=>A=5 8=B5@5A5, <8 B> =5 65;8<>. 5RCB8<, 0?04 X5 >4;CG8> 40 83=>@8H5 701@8=CB>AB CA8X5 8 =0AB028> X5 ?> AB0@><. #7 B>, " X5 B>:>< XC3>A;>25=A:8E @0B>20 =5:>;8:> ?CB0 ?>2@548> <5RC=0@>4=> ?@02>. "> X5 =5402=> ?@87=0> 8 B040HZ8 :0=F5;0@ 5@E0@4 (@545@. !@18X0 =8X5 =0?0;0 =5:C 4@C3C 4@602C, =8B8 A<> 8<0;8 >4;C:C !025B0 157154=>AB8 # . #?@:>A B><5 4>H;> X5 4> 1><10@4>20Z0, C :><5 X5 ?@28 ?CB ?>A;5 1945. !B0=>2=8F8<0 >A>20 X5 4>?CHB5=> 40 =0 @5D5@5=4C
Racism in America: Small Town 1950s Case Study Documentary Film
No muški ne bi mogli u potpunosti uživati u toj povlastici kada je ne bi smatrali utemeljenom u apsolutu i vječnosti: iz činjenice svoje nadmoći pokušali su ustanoviti pravo. Iako se tilsumi izrađuju za vrlo širok spektar ljudskih želja najčešće se ipak pišu za ljubav. Prvi način je ignorisanje, drugi način je krug ljudi koji su porodica i prijatelji, gdje se opustite i pobjegnete od te realnosti, tako da postoje načini. Uglavnom, pate od nevidljive tegobe koja im blokira sreću i tako gube najbolje godine svog života prepuštajući se očaju i tuzi. Dobila suglasnost od Hepa. Zna da Njemacka na svakoj drugoj stali ima malu elektranu? Razdor, podijeljenost, prepirka i svađa su kazna, neuspjeh, gubitak, slabost i sramota, na što aludiraju riječi Uzvišenog:... Beduin Da bi stvari stavili u prave vrijednostiruke trebali bi da spomenemo to, da je Hrvatska turistička velesila i da bi u tom kontekstu trebalo Hrvatski vazdušni promet porediti sa grčkim koji iznosi 58 miliona putnika godišnje!? Jedan od recepata za izlazak iz krize zemalja u tranziciji bila je i privatizacija. P j ja, Bosna i Bošnjaci u ovoj priči samo j jp sredstvo da Turska nešto odbrusi Evrop pi, namjesto da budu turska politička i j p moralna obaveza?!
[Erotske masaze u sarajevu|Agencija za bracno posredovanje novi sad|Besplatni oglasi za posao hrvatska]
Oznake: Saša, Stanišić, &, uoči, svetkovine
komentiraj (0) * ispiši * #
Znak ljubavi tetovaza - Susret s djevojkom
Prije tetoviranja, saznajte značenje tetovaža
Click here: Znak ljubavi tetovaza
Lav je peti znak zodijaka gledajući po redu. Stari Grci su, takođe, uvrštavali delfine u svoju mitologiju. Lav Lavovi će istetovirati inicijale dragih osoba, neku krunu, nešto što im je vredno. Tetovaže bračnih partnera variraju u veličini, pa se one manje, koje uglavnom predstavljaju datum venčanja, mogu naći i ispod klasične burme.
Simbol obrnuti pentagram usvojen je od strane raznih okultnih crkvi i to su ta dva glavna događaja koja su dala ovom simbolu modernu negativnu konotaciju. Razlog tome je jasan. Sunce — predstavlja odraz duboke prirodne simbolike Sunca u većim kulturama širom sveta. Iz ovih riječi se vidi da tetovaža ima i duhovni učinak.
Prije tetoviranja, saznajte značenje tetovaža - Tesko uspostavljaju autoritet, a kao nedostatak im pripisuju preveliku popustljivost. ZASTAVA - u većini zemalja je simbol patriotizma i potpore svojoj domovini.
Kao motiv postaje aktuelna tokom Drugog svetskog rata kada su zidove vojnih prostorija i ormarića krasile fotografije i posteri glamuroznih devojaka. Čak i sada, nakon 60-70 godina, doživela je renesansu u tattoo popularnosti, posebno među ženama i jedan je od najtraženijih motiva širom sveta. Bilo da je prikazana kao sirena ili hula devojka, crtani lik ili fotografija, pravi žig pinap devojke je taj da ona neprestano prenosi seksualnu privlačnost, preskačući pretencioznost i direktno prelazeći na očigledni , ali nevin flert koji je i čini tako privlačnom, objašnjava Živojinović. U hrišćanstvu leptir simbolizuje dušu koja je izbegla ograničenost tela. Simbolika leptira se koncentriše i oko njegove jedinstvene transformacije. Od postojanja u vidu spore puzajuće gusenice, preko uspravne i zarobljene čaure, do konačnog ponovnog rođenja u lagano i vazdušasto krilato stvorenje, metamorfoza je jedno od najsnažnijih i uzdižućih značenja. Leptir, takođe, predstavlja ne samo lepotu već i prolaznu prirodu te lepote kao i prolaznost života. U old-school obliku je simbol jedinstva. Ne pojavljuje se samo kao realistični portret ptice već i kao stilizovanoj formi — Ona leti često u paru. Ponekad joj je glava ukrašena krunom, i iznad nje lebdi zlatni prsten. S jedne strane, ovaj prsten na neki način biva sličan oreolu svetaca i označava anđeosko biće ove ptice, ali se može razumeti i kao obećanje o zaručenosti između dvoje ljubavnika. Na izvestan način ona simbolizuje udaljavanje od zemaljskog kako bi pronašla nebesko. Ovaj motiv se uglavnom pojavljuje pojavljuje u tattoo crtežima japanskog stila. Od davnina, Japanci su pronalazili lepotu u padajućim laticama trešnjinog cveta, pre nego u drvetu u punom cvatu, diveći se kako se otmeno primiču svome kraju. Japanski narod se divi životu koji cveta i vene poput trešnjinog cveta. Trešnjin cvet cveta u rano proleće i nakon desetak dana mu otpadaju latice. Ta kratkotrajnost lepote može se povezati sa neizbežno kratkim životom ratnika.
Fudbaleri - najgore tetovaže
Toliko je mjesta na tijelu koja se mogu ukrasiti tetovažom da ih nema smisla spominjati. Ovo su samo neke od ideja, a na vama je da ih personalizirate na svoj osobiti način, da odražavaju vaš ukus i karakter. Danas se uglavnom se povezuju sa romantikom i ljubavlju. Najradije dolaze na posao pre pocetka radnog vremena da u tisini popiju kafu i detaljno isplaniraju radni dan. Može istetovirati znak Vage, Veneru, koja vlada Vagom.
[Sex shop velesajam|Prepoznajte svoju karmičku i srodnu dušu|Kumbor crna gora privatni smještaj]
Oznake: prije, tetoviranja, saznajte, značenje, Tetovaža
komentiraj (0) * ispiši * #
Najnovije gay price - Susret s djevojkom
EROTSKE PRIČE
Click here: Najnovije gay price
Više sam se palio na muško telo. Meni cudno, bolno, a i prijatno. Vremeje prolazilo,ja sam postao dečkić i počeo sam dolaziti sam kod oca.
Osjetio sam kako ga pomiče centimetar po centimetar naniže i ponovo skoro eksplodirao od uzbuđenja. Počeo je da me svlači.
Milan Stanković konačno priznao da li su tačne priče da je gej! (FOTO) - Kad sam završio, istuširali smo se i otišli u sobu, legao je do mene i zagrlio me.
Mnogi su tad najebali. Bilo je, govorim o mladim ljudima, provoda i lumperajki kao nikad. Mnogi su imali para, vodili su devojke na splavove, trošili su novac. Ja sam tada bio u srednjoj školi. Pa ipak je bilo nezaboravnih momenata, šala i pizdarija. Ja, sin direktora, sam tada imao para. Tatinog novog golfa dvojku sam uglavnom ja vozio. Tatu su vozila službena kola. Kuća naša nova je na spratu. Feniks, rasni rotvajler je naš kućni ljubimac. Bio sam tada lep, visok i manekenski građen. Ja, Igor i Mladen. Igor trenira rukomet u lokalnom nižerazrednom klubu. Lepuškast, malo zdepast i snažan momak. Bili smo stalno zajedno u školi ali ne i van škole. Mladen nije bio sa nama. Bilo ga je sramota. Prodao je stan i kupio kućicu. Živeo je sa ocem. Kupio je nešto kokošaka i šta ti ja znam. Sve da bi preživeo. Kad je inflacija dala pun gas od tatine plate je mogao kupiti dve vekne hleba. Bio je najbolji đak. Prepisivali smo od njega. U ljubavi mu je sve otišlo po kurcu. Devojke ga nisu htele. Bio je malo smušen. Nije da je bio ružan ali devojkama se nije dopadao. I patio je zbog toga žestoko. HOPA CUPA Nas dvojicu je boleo kurac. Išlo nam je sve od ruke. Devojke smo nalazili na svakom koraku. Htele nas i htelo nas. U kući je često bilo tatinih saradnika. Tata je bio iskusan i pun znanja. Oni su to primali i slušali su ga. Ja i Igor u kola. Odemo po nekim malim selima Vojvodine. Sela tiha i učmala. Nije da se nema. Imaju nameštaj i sve to. Devojke se tamo dosađuju. Cure iz sela više ne kopaju kao nekad. Doteruju se i oblače. Liče potpuno na gradske cure. Idu u školu u velike gradove. Mi tako jednom došli u mali kafić. Na nama firmirana garderoba. Golf je ono za čim te cure žude. Samo golfa da imaš… i da si lep. Odvajamo dve super ribe. Široka ramena i kukovi. Jebozovna da te žmarci podiđu. Prebacila nogu preko noge. Onda odlazimo u kola. Pozadi Igor i crnka. Plava seda do mene. Vozim dugo, a onda stanem u neku vukojebinu. Ona otvori vrata i izađe. Skinu majicu i brus. Spusti gaćice i onda dođe, otvori vrata i poče da mi seda na… Brzo sam šlic raskopčao. Digao mi se kao nikad. Plavuša seda i nabija se. Igor već dograbio crnu. Čini mi se da mu puši kurac tamo na zadnjem sedištu golfa. Ljubim plavuši gola leđa. Hvatam je čas za sise, a čas za kike je vučem. Ne treba čak ni da upirem. Napaljen sam i onda udarim karlicom gore. Ona ječi i stenje. Pozadi Igor jebe crnku. Uvlači joj sa strane. Hopa cupa, đipa moja. Vidi se da je prošla dosta muškaraca za tako mlade godine. Izlazi da bi ušla opet. Sad mi je sise okrenula. Ova mala je bez premca. Ovakvu još nisam imao. I otkud ovakva tigrica ovde u ovom selu? Stiskam joj prelepe sise. Ona đipi napolje, sagne se. Sjurim svu spermu u njena usta. Oboje smo zadovoljni ili zadovoljeni. Eh, da imam Mercedes gde bi mi kraj bio. Pa sa njim u život. Ma, valja mi i golf dosta. MARINELA Mnogo je bilo provoda. Vođenja devojaka po splavovima ili motelima. U razredu me volela jedna cura. Čudno ime je imala. Kad god je odmor ona je do mene. Kao nešto važno ima da mi kaže. Ja sam je dosta ignorisao. Ta imao sam devojaka. Ona nije bila ružna, punačka malo je bila. Mi na vežbama, a ona mi unese sise pod nos. Kao brine se znam li da vežbu uradim. A namerno otkopčala dugmad košulje. Jednom sam bio dobro popio. Počeo mi se dizati. Kad tu se nađe Marinela. Uđemo u WC ženski. Neka tišina u celoj školskoj zgradi. Uđemo u jednu kabinu. Uz pločice je pritisnem. Ona je raskopčala košulju i smakla brus. Gledam joj gole sise. Dobre su pička joj materina. Zadignem joj suknju i spustim gaćice. Mala mi se predala. Padaju mi farmerke na pod. Izašli smo na piće jednom ja, Igor, Mladen i Marinela. Marinela je povela kao neku svoju drugaricu. Pijuckamo tako cirka 45. Sanja, ta Marinelina drugarica, upiljila u Igora. Ustanu se i odu u mrak. Prođe duže vreme, eto ih. Igor je jebao Sanju negde u mraku. Mala se toliko napalila za tako kratko vreme. Mladen je imao pik na Sanju. Dopala mu se mnogo. Mladost je to, željan izlazaka, ženskih zagrljaja i poljubaca. Krivo mu do bola. Lice njegovo menja boje kao semafor. Meni je teško, neprijatno mi, a tek njemu. Voleo bih da ovde nisam bio. E, Marinela jebao te kurac. Kud li je samo dovede. Nije Mladena ni pogledala. Na Igora se popalila nešto. Prijatelji i poslovni saradnici više ne dolaze. Firma u kojoj sam radio je otišla do kurca. Naivni tata nije imao para u stranoj banci, a nije imao ni nekretnina. Para je samo onda bilo. Sada živim od mamine penzije. Sve mi ide lošije i sve više tonem u živi pesak. Nigde posla za mene. Koliko je tata zapošljavao samo. A nemam ni žensku. Sve mi se raspada i sve mi po kurcu ide. Neće me ženske kao nekad. Gledam se u ogledalo. Onaj nekadašnji lepi dečko je malo propao. Kosa se malo proredila. A i brate, para nemam. Odavno nemam ni Feniksa ni golfa. Igor je preko grane. Kad sam mu nabacivao ribe i kad… ma neka. METAMORFOZA Jedem burek sa jednim klošarom kao što sam ja. Gledam kroz staklo izloga. Nedaleko lepa zgrada neke privatne firme. Ispred zgrade golf petica. Ispred golfa super ženska. Kosa plava i gusta. Ja ovakvu ribu uživo nisam dosad video. Mrtvacu bi se digao. Reče mi moj drug. Izlazi čovek u lepom odelu. Vidi se da tu ima mnogo više od poslovnog razgovora. Jao… e… pa to… to je moj drug Mladen. Uveče pred spavanje izdrkam misleći na plavušine super noge. Stupio sam u kontakt sa Mladenom. Plavuša se zove Olgica. To mu je treba, ovaj devojka. Preko nekih još ljudi sam saznao o Mladenu. Njegov tvrdoglavi otac se pomirio konačno sa sestrom. Ona dece nije imala. Imanje pokojnog muža je prodala. Uložili su u Mladena. Dečku je krenulo sve nabolje raketnom brzinom. Završio je u roku fakultet. Tu je upoznao Slavicu. Slavica je lekar postala. Brzo je sticao iskustvo. Njegova visoka inteligencija je došla do izražaja. Menadžer je u jednoj privatnoj firmi. Gazde ga cene, poštuju i slušaju. Mira kuje plan kako da preotme Mladena Slavici. Mira je inače službenica u banci. Mršava sa velikim sisama. Pucaće ona iz sveg oružja samo da otme Mladena. I evo ih u sobi. Prvi put gola ženska kleči dok on stoji. Slavica je bila konzervativna. Nije da nisu vodili ljubav, naprotiv. Verujem da je nikad nije uzeo odpozadi. Pa još njene postdiplomske studije. Još joj nije ni uvalio, a ona stenje i ječi kao porno diva. Mladen je napaljen do maksimuma. Mira grize usnu, oblizuje se. Nema poze koju nisu isprobali. Sve što je slušao od nas, što je maštao ili gledao u pornićima, sada je tu pred njim. Ili tačnije ispod njega. Bučna je Mira u krevetu. Pa ko kaže da kurac ne slušaš? Taj samo jede govna. Mladen gori do susreta sa Mirom. Oseća da je … muško. Ona mu se podaje. Njene lepe velike sise, njene lepe ruke i seksi guza su sad njegove. Može da ih ljubi, dodiruje i miluje. Nije proterao kera što se ono kaže. Nije bio sa raspusnim devojkama. Takve su ga uvek gledale popreko. Šta je to sad? Maštao je da ih ima. Da bude neki… mačo muškarac. Da ih izvodi kao što smo ja i Igor. Ljudski je sve to. I puče mu brak kao staklo. Iako je Slavica ustvari bila bolja riba. Kad mu se prohte uzme je. Jaše je kao pastuv kobilu. Ona njišti i rže. Gleda ga u oči, a smeje se onako kurvanjski. On je pobednik, osvojio je Miru. Naplaćuje nekadašnji veliki post. U život mu je tad ušla Olgica. Videla ona perspektivnog mladića i preotela ga. Olgica je super lepotica, a i u krevetu nije nepismena. Ona sarađuje sa Mladenom. On je njen oslonac u poslu. Stiče iskustvo svaki dan. On joj prenosi znanje i iskustvo. Bože kako mi je ovo poznato. Setih se nešto mog tate. Subotom popodne vozam bicikl. Svratim u dvorište moje srednje škole. Kraj je avgusta i još malo škola će oživeti. Sada je sve pusto. Želim iz sve snage da se dogodi čarolija. Da se vratim na pola sata u školske dane. Da bude opet odmor i velika graja. Da zazvoni zvono, pa da ulazimo opet na čas. Ja, Igor, Mladen i Marinela. Ali nema ništa od toga, samo neki topli vetar zlokobno kovitla po dvorištu. Letnja je vrelina, a meni je hladno. Podilazi me neka ledena jeza. U gradu nabasam na Marinelu. Rekla mi je da me još uvek voli. Pozvala me da idem kod nje. Cela porodica sada živi u Holandiji. Mala vozi novu bubu. Nisam oklevao ni delića sekunde. Samo me blam i sramota od nje. Nisam se poneo lepo sa njom pre. Ona je moju ljubav zaslužila. Uveče vodimo ljubav u njenoj hotelskoj sobi u ovom gradu. Ona je malo deblja nego onda. Njeno lice je lice zrele žene. Sise su joj još tvrde, okrugle i dobre. Šta me tu veže? Neću se nikad vratiti. Vremenom će se možda i neki posao naći. Biće mi bolje nego ovde to je sigurno. Moram samo poštovati Marinelu i njenu familiju.
Gir Cow Best One
Pola godine je proslo i trebalo je da pravimo godisnji test. Pušili smo jedan drugome, jebao sam ga u svim pozama i svršavajući po bezbroj puta sve dok nam jaja nisu utrnula od bola. Iz snatrenja trgnuše me glasovi posljednjih dvojice dečki koji su ostali u teretani i upravo se spremali za polazak. Prilično visok, sportske građe, crne kratke kose i obrijane brade. Radio sam to tako brzo da sam i sebe iznenadio. Ugodno smo čavrljali i vrijeme je brzo prolazilo. Pogledao sam Ivana ravno u oči i rekao: — Hoću da me ti poševiš — te se nalaktio na krevetu, visoko podignuvši guzu. U toku priče ona poče da dira svoju pičku i ja sam počeo da je ližem pričajući sa prekidima kako ćemo to da isprobamo. Probudio sam se osetivši golicanje po vratu.
[Kako upoznati prijatelje u srednjoj|Ljubav u krevetu|Sex na ex video]
komentiraj (0) * ispiši * #
Sex shop taboo rijeka - Datiranje za seks
Sextasy
Click here: Sex shop taboo rijeka
Ovim putem s ponosom Vam predstavljamo prvi riječki web Sex Shop Touch za koji su se osim nas potrudili divni mladi ljudi; braća Černeka, koje preporučamo za svaku suradnju, njihove usluge kreativnih mladih ljudi. SexShop Touch se obvezuje na poslovanje u skladu s legitimnim zakonima važećim na području Republike Hrvatske. Svi djelatnici SexShop Touch i poslovni partneri odgovorni su za poštivanje načela zaštite privatnosti. Reklamacije na artikle priznajemo samo ako je artikal neispravan ili oštećen.
Upute prilikom upisivanja podataka: slova čćšđžć i ostali takvi znakovi se ne smiju slati jer ih kartičari ne prihvaćaju! Ako koristite ovaj sajt, Vi ste odgovorni za povjerljivost vašeg korisničkog računa — korisničkog imena, lozinke i ostalih osobnih podataka kao i za restrikciju pristupa Vašem računalu.
Sextasy - Za izabranu karticu unesite odgovarajući kontrolni broj prema sljedećim uputama.
Naše iskustvo i poznavanje igračaka za odrasle seže u period devedesetih godina. Surađujemo i sa udrugama koje se bave psihološkom edukacijom pojedinca na svim razinama življenja, a dotiču i razinu sexualnosti, naša vrata su za svih otvorena, rado pružamo ruku svima. U sklopu Akart-a djeluje trgovina naše prodajno mjesto Touch Sex Shop na adresi F. L Guardie 9A, Rijeka 51000, Hrvatska, telefon: 051 582 911. Ovim putem s ponosom Vam predstavljamo prvi riječki web Sex Shop Touch za koji su se osim nas potrudili divni mladi ljudi; braća Černeka, koje preporučamo za svaku suradnju, njihove usluge kreativnih mladih ljudi. Diskrecija kao pojam je sastavni dio naše osobnosti i našeg djelovanja prema svakom našem klijentu bilo direktnim kontaktom na našem prodajnom mjestu Sex Shop Touch-a na adresi F. La Guardie 9A Rijeka, ili ovdje na stranicama Web Shop-a Touch. Napisanom o diskreciji odnosi se i na samu dostavu koja dolazi bez napomene tko šalje i što paket sadrži. Zaštita svih Vaših podataka i privatnosti je maximalno odrađena na svim razinama. Posebno smo osjetljivi na rodne i sexualne manjine i sve njihove potrebe, te iste pozivamo da nam ukažu svoje povjerenje i da zajedničkim snagama učinimo zajednički svijet sexa zanimljivim i prihvatljivim neovisno o sklonostima i osobnim potrebama pojedinca. Ako trenutno nemamo artikl nešto što želite imati u svojoj kolekciji pošaljite nam upit u obliku slike, kratkog opisa, linka, imena, imena dobavljača i u najkraćem roku odradit ćemo potragu umjesto Vas i o istoj poslat obavijest. Obratite nam se emailom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Vaše zadovoljstvo i radost nam je prioritet, a ne Vaše sklonosti sklonosti su Vaša osobna slika koju ne želimo mijenjati niti prosuđivati ali ju želimo podržati kroz naše artikle i usluge koje nudimo. Hvala na svakoj posjeti našim web stranicama i našoj trgovini, tu smo za Vas! Svi ste pozvani i dobrodošli. Odabirom tog načina plaćanja, kupac će nakon što naruči traženi proizvod primiti predračun e-mailom , a SexShop Touch će mu nakon evidencije uplate poslati pošiljku i R2 račun. Zasad je taj oblik plaćanja moguć samo na području Republike Hrvatske. Obavezno prilikom narudžbe napišite i broj telefona radi provjere. Autorizacija se vrši online putem sigurnosne veze na T-Com Pay Way sučelju. Kontrolni broj služi kao dokaz da fizički posjedujete karticu u trenutku online kupnje i smanjuje mogućnost zlouporabe. Položaj kontrolnog broja ovisi o kartici. Za izabranu karticu unesite odgovarajući kontrolni broj prema sljedećim uputama. Na American Express karticama izdanim u Hrvatskoj koje počinju znamenkama 3775 postoji troznamenkasti kontrolni broj otisnut na poleđini kartice posljednja desna grupa od 3 znamenke kojeg je potrebno upisati. Za ostale American Express kartice potrebno je upisati četveroznamenkasti broj otisnut na prednjoj strani kartice. Prilikom plaćanja MasterCard, Maestro ili Visa karticama potrebno je upisati troznamenkasti broj posljednja desna grupa od 3 znamenke koji je otisnut na poleđini kartice u potpisnom polju. Ako na Maestro kartici nije otisnut kontrolni broj, njegov upis nije obvezan. Upute prilikom upisivanja podataka: slova čćšđžć i ostali takvi znakovi se ne smiju slati jer ih kartičari ne prihvaćaju! ISO 8583 protokol osigurava da se razmjena podataka između T-Com interneta i autorizacijskih centara kartičnih kuća obavlja u privatnoj mreži, koja je od neautoriziranog pristupa zaštićena dvostrukim slojem vatrozida firewalla. Pay Way sustav ograničava svim sudionicima pristup podacima za koje nisu ovlašteni: banka može vidjeti samo financijske podatke, ali ne i podatke o sadržaju kupnje dok trgovac vidi samo podatke o sadržaju kupnje, ali ne i financijske informacije o kupcu! Kad koristite American Express karticu za plaćanje na Internetu, nećete biti odgovorni za troškove eventualne zlouporabe kartice što Vam omogućuje da sigurno i bezbrižno kupujete online. Kod MasterCarda i Visa kartica primjenjuje se 3D Secure program sigurne kupnje. Ovaj program predstavlja globalni standard za autentifikaciju kupaca prilikom on line kupovine, a istovremeno vama omogućava veću garanciju plaćanja i sigurnost prilikom poslovanja što rezultira boljim rezultatima i većim prihodima. Upute prilikom upisivanja podataka: slova čćšđžć i ostali takvi znakovi se ne smiju slati jer ih kartičari ne prihvaćaju! Sva plaćanja će se vršiti u hrvatskoj valuti. Iznos koji će se naplatiti na Vašoj kreditnoj kartici izračunat je konverzijom cijene iz eura u hrvatsku kunu prema važećoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke. Prilikom terećenja Vaše kreditne kartice, isti iznos će se konvertirati u Vašu lokanu valutu prema tečajnoj listi udruge kartičarskih kuća. Kao rezultat ove konverzije postoji mogućnost male razlike između originalne cijene prikazane na našoj web trgovini. Svi se podaci o korisnicima strogo čuvaju i dostupni su samo djelatnicima kojima su ti podaci nužni za obavljanje posla. Svi djelatnici SexShop Touch i poslovni partneri odgovorni su za poštivanje načela zaštite privatnosti. Korištenjem naših Web stranica pristajete na prikupljanje osobnih podataka i njihovo korištenje u navedene svrhe. Molimo, pažljivo pročitajte uvjete korištenja! Ovaj sporazum o uvjetima i pravilima koištenja ovog web shopa određuje međusobne odnose između Vas kao kupca i nas SexShop Touch kao prodavatelja. Kupci mogu biti pravne i fizičke osobe s područja Republike Hrvatske ili iz inozemstva. SexShop Touch se obvezuje na poslovanje u skladu s legitimnim zakonima važećim na području Republike Hrvatske. SexShop Touch se obvezuje na zaštitu privatnosti podataka kupaca, te očuvanja tajnosti njihova identiteta. SexShop Touch se obvezuje na isporuku sukladno traženjima kupaca, a prema ovom web shop sistemu, te podacima koje kupac navodi u svom korisničkom računu. Ako koristite ovaj sajt, Vi ste odgovorni za povjerljivost vašeg korisničkog računa — korisničkog imena, lozinke i ostalih osobnih podataka kao i za restrikciju pristupa Vašem računalu. Vi prihvaćate odgovornost za sve aktivnosti koje se izvedu koristeći Vaš korisničko ime i lozinku. Nije dopušten bilo kakav pokušaj ilegalnog djelovanja na naš sistem poslovanja kao i pokušaje lažiranja podataka, te napominjemo da će svaki takav pokušaj biti proslijeđen nadležnim institucijama. Za vrijeme korištenja primjenjuju se ovdje navedena pravila i Uvjeti korištenja, kao i svi važeći i primjenjivi zakoni. Zadržavamo pravo promjene ovih pravila i Uvjeta korištenja u bilo kojem trenutku i bez prethodne najave. SexShop Touch se obvezuje u cijelosti poštovati Zakon o zaštiti potrošača, a za ovu trgovinu vrijede odredbe članka 3. Prema Zakonu o zaštiti potrošača maloljetne osobe ili potpuno poslovno nesposobne osobe ne mogu obavljati kupnju na daljinu, to mogu učiniti samo njihovi zakonski zastupnici. Po primitku Vaše narudžbe obavještavamo Vas e-mailom o njezinom zaprimanju. Prvo se prijavite, ako ste već registrirani korisnik ili se registrirajte, ako još niste. Potrebno je upisati osnovne podatke o kupcu da bi se mogla kvalitetno ostvariti isporuka na željenu adresu. Mjesto za registraciju i prijavu je u gornjem lijevom djelu web shopa ispod pokretnih banera. Nakon toga pregledajte ponudu. Artikle u košarii možete mijenjati, dodavati ili vaditi iz košarice, te im mijenjati količinu. Ako odlučite kupiti izabrane artikle u košarici, odaberiti opciju NAPLATA. Prvi korak STEP 1 informacije za naplatu. Možete promijeniti zadane podatke ili ih samo potvrditi. Ako mijenjate adresu za slanje pošiljke, upišete novu i potvrdite. Za drugi korak, klik na NASTAVAK. Drugi korak STEP 2 odabir načina plaćanja. Za treći korak, klik na NASTAVAK. Treći korak STEP 3 odabir načina dostave. Za črtvrti korak, klik na NASTAVAK. Četvrti korak STEP 4 provjera podataka i potvrda narudžbe. Provjrerite sve podatke i završite narudžbu klikom na POTVRDI NARUDŽBU. U polje ispod NAPOMENA možete napisati svoju napomenu. Robu ne isporučujemo na temelju potvrde o uplati, već tek nakon što uplata bude vidljiva na našem žiro računu. Kod uplata u hrvatskim poslovnim bankama to je najčešće sljedeći radni dan, a kod plaćanja u poslovnicama Hrvatskih pošta i dva radna dana nakon uplate. Ukoliko plaćate virmanom ili općom uplatnicom i želite da Vam pošiljka stigne što prije za ovu vrstu plaćanja, molimo Vas pravilno popunite virman ili opću uplatnicu i a uplatu izvršite u poslovnoj banci prije 12. Za sve uplate koje su primljene prije 12. Za sve uplate primljene poslije 12. Ukoliko, zbog greške ili previda, cijena objavljena u Web Shopu nije ispravna ili je u međuvremenu promjenjena, zadržavamo pravo na izmjenu. SexShop Touch zadržava pravo da Vas informira o promjeni ili ispravnosti cijene te da Vam pruži priliku da potvrdite ili otkažete svoju narudžbu. Nakon što dobijemo potvrdu o uplati sredstava, robu predajemo dostavnoj službi koja istu isporučuje na kućnu adresu koju ste naveli u narudžbi. Dostava za narudžbe vrijednosti iznad 300,00 KN je besplatna! Dostava za iznose do 300,00 KN iznosi 23,00 KN putem dostavne službe na kućnu adresu ili 20,00 KN putem Hrvatske pošte d. Ukoliko u roku od 48 sati po preuzimanju robe ne pošaljete pismenu primjedbu na isporučenu robu, smatra se da je roba propisno isporučena. SexShop Touch se obvezuje u cijelosti poštovati Zakon o zaštiti potrošača, a za ovu trgovinu vrijede odredbe članka 3. Ako ste iz nekog razloga nezadovoljni našom uslugom ili kupljenim proizvodom, molimo Vas da nam se obratite na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Na vaše dopise ćemo odgovoriti u što kraćem roku, a najduže 15 dana od dana primitka. Putem upita o proizvodu mailom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Zakona o zaštiti potrošača. Vaše pritužbe i reklamacije ćemo uvažiti u slučaju da nismo ispoštovali bilo koji dio ugovoren u narudžbi ili Vam zabunom isporučili pogrešan ili neispravan proizvod. Naša je obveza pokušati riješiti Vaše reklamacije u dogovoru s dobavljačima ako je proizvod s greškom ili samostalno ako je naša pogreška. Reklamacije na artikle priznajemo samo ako je artikal neispravan ili oštećen. Molimo Vas da po primitku pregledate primljene artikle i u roku od 48 sati reklamirate ako nešto nije u redu. Utvrdimo li da je artikal oštećen ili neispravan kupcu nudimo zamjenu ili povrat novca. Ako smo zabunom poslali pogrešan ili neispravan artikl, povrat vršimo o našem trošku. U slučaju povrata ispravne robe proizvodi moraju biti u neoštećenoj i originalnoj ambalaži ambalaža može biti samo pravilno otvorena. Prema Zakonu o zaštiti potrošača, roba kupljena na daljinu kada se ne radi o osobnom preuzimanju nego se šalje kurirskom službom može se vratiti o svom trošku u roku najkasnije 7 dana od dana primitka, isključivo u svojoj originalnoj i neoštećenoj ambalaži na našu adresu. Ukoliko je ambalaža oštećena ili nedostaju neki dijelovi povrat će biti odbijen. Troškove transporta snosi kupac. Ne odgovaramo za krivo naručenu robu. U slučaju povrata ispravne naručene robe, trošak povratne dostave ide na Vaš trošak. Povrat mora biti unaprijed dogovoren. U slučaju nemogućnosti isporuke naručenih proizvoda SexShop Touch se obvezuje izvršiti povrat sredstava u roku 2 radna dana od postizanja dogovora isključivo na račun s kojeg su sredstva uplaćena. U slučaju neiznalaženja rješenja, nadležan je sud u Rijeci. SexShop Touch ulaže maksimalne napore u održavanju informacija na stranicama web trgovine ažurnim i točnim. SexShop Touch ne može jamčiti stopostotnu točnost svih prikazanih informacija o proizvodima i uslugama. U izuzetnim slučajevima su moguća odstupanja stvarnih podataka i podataka dostupnih na web stranicama. SexShop Touch se obvezuje u svakom takvom slučaju revidirati narudžbu i kontaktirati kupca da se osobno dogovori o alternativama. Isto tako, fotografije proizvoda ne moraju uvijek odgovarati proizvodima koji su stvarno dobavljivi i treba ih shvatiti samo kao informativnu ilustraciju. Za sve dodatne informacije kontaktirajte nas na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Kada posjetite naše stranice ili nam pošaljete elektronsku poštu e-mail , s nama komunicirate elektronski. Ovime pristajete na elektronsku komunikaciju s www. Mi s Vama komuniciramo putem e-maila ili uz pomoć informacija na stranicama našim stranicama. Ovime pristajete na sva pravila, upozorenja, obavijesti i ostale poruke putem kojih mi komuniciramo s Vama. Uvijek nas možete i nazvati na 051 582 911 radnim danima Pon-pet: 13-20h; sub: 08-13h. Sav sadržaj na www.
Americas Largest Sex Shop in the Northeast of the USA
Utvrdimo li da je artikal oštećen ili neispravan kupcu nudimo zamjenu ili povrat novca. Prema Zakonu o zaštiti potrošača maloljetne osobe ili potpuno poslovno nesposobne osobe ne mogu obavljati kupnju na daljinu, to mogu učiniti samo njihovi zakonski zastupnici. Drugi korak STEP 2 odabir načina plaćanja. Iznos koji će se naplatiti na Vašoj kreditnoj kartici izračunat je konverzijom cijene iz eura u hrvatsku kunu prema važećoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke. Ako trenutno nemamo artikl nešto što želite imati u svojoj kolekciji pošaljite nam upit u obliku slike, kratkog opisa, linka, imena, imena dobavljača i u najkraćem roku odradit ćemo potragu umjesto Vas i o istoj poslat obavijest. Zasad je taj oblik plaćanja moguć samo na području Republike Hrvatske.
[Fukodrom zagreb|Online dating u hrvatskoj|Bosna chat.ba]
Oznake: Sextasy
komentiraj (0) * ispiši * #
Moj tele2 e račun - Susret s djevojkom
UĐI U SVIJET TELEMACH SERVISA
Click here: Moj tele2 e račun
Uslugom E-račun povećali smo sigurnost tvojih podataka. A: Planova za budućnost ima, a kakvih vidjet ćete u nadogradnjama, slobodno predložite nešto, ukoliko imate neku ideju. Mesečni razčlenjeni račun lahko naročite za največ zadnje tri mesece.
Veliki je to iskorak za hrvatsko poduzetništvo i gospodarstvo. Kako bi se cijeli proces slanja i zaprimanja računa, pojednostavio i krenuo u korak s modernim tehnologijama, SAP, najveći proizvođač poslovnih rješenja, povezao se s Moj e- račun Mreža. Združite e-račun po e-pošti s plačilom prek direktne obremenitve Predlagamo, da e-račun po e-pošti združite s plačilom prek direktne obremenitve, kar lahko istočasno uredite prek obrazca Soglasje za direktno obremenitev več v tematiki za.
E-račun - Prejeti e-računi vam služijo za spremljanje in vpogled v vsebino računov, plačilo pa banka izvede prek direktne obremenitve.
Servis Moj-eRačun ponosni sponzor izložbe 14. Prvi livestream Moj-eRačun Akademije iz hotela International, Zagreb! Direktor servisa Moj-eRačun, Marko Emer, u emisiji Rtl Direkt kod Zorana Šprajca govori o novoj osobnoj iskaznici i prednostima e-poslovanja! Saznajte kako do ureda bez papira! Edukacija u hotelu Sheraton, Zagreb. U emisiji Druga strana na HRT4, Marko Emer, direktor servisa Moj-eRačun i član upravnog odbora Instituta za e-Poslovanje, govorio je o benefitima eRačuna. Primjena eRačuna u SAP poslovnom okruženju — možete ih slati i u Hrvatskoj! Moj-eRačun mreža: Papir odlazi u povijest! Jutarnji list: Koje tvrtke su najnaprednje? Papirnati računi zauvijek odlaze u povijest! Predstavljen program Moj-eRačun START 01. Moj-eRačun i Hrvatski crveni križ potpisali ugovor o suradnji. Moj-eRačun i Fakultet elektronike i računarstva iz Zagreba pokrenuli suradnju. Noviteti servisa Moj-eRačun za korisnike! Predstavljamo aplikacije eRa i Micro-eRa, brzo i jednostavno šaljite i primajte eRačune. Zašto slati elektroničke račune? Objavljeni novi termini Moj-eRačun Akademija za veljaču: 04. Sretan Božić i uspješnu Novu godinu, želimo svim svojim korisnicima i partnerima! Nazovite našu korisničku službu na 060 400 100. Naši konzultanti uzvratit će vam poziv u najkraćem mogućem roku. Objavljeni novi datumi Moj-eRačun Akademija. Trenutno preko 3500 tvrtki koristi servis Moj-eRačun! Na putu su nove integracije u računovodstvene programe, odlična vijest za sve tvrtke koje čekaju integraciju! Ostvarena suradnja s Institutom za ePoslovanje. Priključite se na novim terminima Moj-eRačun Akademija! Novitet - Praktični dio, isprobajte i šaljite eRačuna s nama. Uspješno završena edukacija novih agenata za konzultantski tim. Danas se na tržištu pojavljuju brojni izrazi koji korisnike eRačuna dovode u nedoumice oko toga koju riječ treba upotrijebiti kada govore o elektroničkim računima. EDI nikada nije zaživio u širem smislu jer je, nažalost, upotreba skupa i vrlo komplicirana. Istaknimo kako se ponekad eRačuni nazivaju EDI, što nije ispravno. Neki eRačune nazivaju i iRačun ili iRačuni, a do čega je došlo poluvokalnim prijevodom riječi ''eInvoice'' s engleskog jezika. Sasvim sigurno, jedino je ispravno eRačun nazivati eRačun, kada govorimo u jednini, odnosno eRačuni, kada govorimo u množini. Je li eRačun ili eRačuni, odnosno e-Račun ili e-Računi, s povlakom ili bez nje? Gramatički je ispravno i jedno drugo, no mi vam predlažemo da vaš i naš eRačun, iz povjerenja i sigurnosti, zovete Moj-eRačun.
Neograničena sloboda surfanja
Je li eRačun ili eRačuni, odnosno e-Račun ili e-Računi, s povlakom ili bez nje? Pravila nagradne igre Sretno! Za sudjelovanje u nagradnoj igri, potrebno je imati aktiviranu uslugu e-račun ili je aktivirati putem , pozivom , putem webshopa ili na Zatim pošalji SMS poruku sadržaja EBILL na broj 13443 i iskoristi priliku osvojiti besplatnu Tele2 pretplatu, Samsung Galaxy A8 ili PlayStation® 4 Pro. Kako se naročim na e-račun po e-pošti? XML-datoteko si lahko ogledate z Internet Explorerjem 6. Sasvim sigurno, jedino je ispravno eRačun nazivati eRačun, kada govorimo u jednini, odnosno eRačuni, kada govorimo u množini. Allison Kirkby CEO and President. Neki eRačune nazivaju i iRačun ili iRačuni, a do čega je došlo poluvokalnim prijevodom riječi ''eInvoice'' s engleskog jezika. Zašto slati elektroničke račune? Nagradna igra počinje 9.
[Kako poslati video snimak preko vibera|Serbian dating customs| Umisljene lepotice]
Oznake: e -Račun
komentiraj (0) * ispiši * #
