it could happen to you

utorak, 15.11.2005.

Should I stay or should I go

Vec danima me muci nostalgija. Nista novog za mene. Nakon sest godina provedenih u Americi nostagija je postala dio moje rutine. Dodje na nekoliko trenutaka, nekad nekoliko dana, i onda se samoj sebi nasmijem i nastavim dalje sa zivotom. No ovaj put je drugacije. Vec me duze vrijeme drzi i koliko god ja pokusavala izbjegavati razmisljati o kuci, te misli su uz mene stalno. Izasla sam danas iz ureda da udahnem malo svjezeg zraka. Sredina je Studenog i zrak mirisi na jesen. Ovdje je jesen neobicna. ja sam navikla na osjecku jesen. Dugi tmurni dani kada kisa nikako ne prestaje. Ovdje se dogodi pljusak i to je to. Nedostaje mi jesen. Nedostaju mi boje lisca koje se mijenja, nedostaju mi vjetrovi sa Drave, miris pecenog kestenja...
Nisam vise djete. Prosle su one godine kada sam naivno mislila da mogu u zivotu raditi sto god pozelim. Ove godine ovdje samo su mi pojacale zelju da se vratim kuci, budem u blizini onih koje volim. Sestricna mi se udala prije nekoliko mjeseci. Ona je moja najbolja prijateljica. Jedina osoba koja zna sve moje tajne. I ja sam svadbu propustila. Sestra mi uskoro puni 18 godina. kad sam ja otisla od kuce bila je balavica od svojih 13 a sada je djevojka koja izlazi, pije, pusi, plese. Uskoro ce krenuti na fakultet. A ja sve to propustam.
Mozda ja nisam snazna koliko sam mislila da jesam. Mozda ovo ipak nije za mene. Mama kaze da se ne vracam, da u Osijeku nema buducnosti. A sto mi vrijedi buducnost ovdje ako nemam ljude koje volim kraj sebe?
Fale mi kave sa prijateljicama, odlazak na trznicu subotom ujutro, fini nedjeljni rucak kada se jos trijeznis od veceri prije. Fale mi vecere sa obitelji, blagdani za koje uopce nemam osjecaj da vise postoje.
Fali mi Drava i kafici koji su se naredali jedan kraj drugoj. Fale mi djeca koja se igraju pod mojim prozorom i zbog kojih ne mogu spavati.
I onda pitanje dodje: sta je vaznije? Jos uvijek ne mogu odluciti. Glavna teza oportunitetnog troska u ekonomiji je da se moras odreci necega da bi dobio nesto drugo. Sta je meni ovdje oportunitetni trosak? Cega da se odreknem? Da se odreknem Osijeka i zivim u Americi gdje se nikako ne mogu naviknuti na nacin zivota? Ili da se odreknem Amerike, gdje imam bolju mogucnost da uspijem u zivotu i vratim se kuci, gdje mi je srce, gdje mi je obitelj i grad u kojem sam odrasla?

- 16:37 - Komentari (6) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< studeni, 2005 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

  • proslost, buducnost, sadasnjost, uspomene, zelje, snovi...

Linkovi

Pisi Mi

  • Dugo nisam vidio svoj rodni kraj
    Proljece je sada, mene obuze sjeta.
    Ja ti pisem pismo stari prijatelju moj,
    Daj mi reci sto ima novo, sve mi reci sto znas.

    I dal jos svirate nocu pored rijeke,
    sad je doslo lijepo vrijeme.
    Pjevate li one nase pjesme?
    Da li ponekad sretnes moju dragu?
    Jel jos uvijek onako lijepa?
    Pita li za mene i dal me ceka?

    Pisi mi sve...

    Jutrom kad se budim cesto tuzan sam.
    Noci su moje duge, pozdravi drustvo i druge.
    Ja ti pisem pismo stari prijatelju moj,
    Daj mi reci sto ima novo, sve mi reci o njoj.

    I dal jos svirate nocu pored rijeke,
    Sad je doslo lijepo vrijeme.
    Pjevate li one nase pjesme?
    Da li ponekad sretnes moju dragu?
    jel jos uvijek onako lijepa?
    Pita li za mene i dal me ceka?

    I dal me ceka?

    Pisi mi sve....


    Drugi nacin

NUMB

  • I'm tired of being what you want me to be
    Feeling so faithless, lost under the surface
    I don't know what you're expecting of me
    Put under the pressure of walking in your shoes...
    Caught in the undertow, just caught in the undertow...
    Every step that I take is another mistake to you...
    Caught in the undertow, just caught in the undertow...

    I've become so numb, I can't feel you there
    become so numb, so much more aware
    By becoming this all I want to do
    Is be more like me and be less like you

    Can't you see that you're smothering me?
    Holding too tightly, afraid to lose control
    Cuz everything that you thought I would be
    Has fallen apart right in front of you...
    Caught in the undertow, just caught in the undertow...
    Every step that I take is another mistake to you...
    Caught in the undertow, just caught in the undertow...
    And every second I waste is more than I can take!

    I've become so numb, I can't feel you there
    become so numb, so much more aware
    By becoming this all I want to do
    Is be more like me and be less like you

    And I know I may end up failing too
    But I know you were just like me with someone disappointed in you...

    I've become so numb, I can't feel you there
    become so numb, so much more aware
    By becoming this all I want to do
    Is be more like me and be less like you
    I've become so numb, I can't feel you there
    I'm tired of being what you want me to be...
    I've become so numb, I can't feel you there
    I'm tired of being what you want me to be...



    by Linkin Park