piskaralo Tixi

srijeda, 11.08.2010.

kolovoz i stare ploče

Ovaj post posvećujem ljubiteljici dobre glazbe i gramofonskih ploča, dragoj prijateljici Rusalki.

Photobucket

U blagovanju, u ormaru smeđe boje, iza smeđih vrata, stanuje stari gramofon. Kao djevojčica, dok sam češće posjećivala baku u Sloveniji, na njemu sam najradije slušala Nadalinu, priče o Pčelici Maji, koju i dan danas radije gledam i slušam na slovenskom, te iz pera Sunčane Škrinjarić «Priču o vrganju, muhari i ciklami». Bakin gramofon ima oko 45 godina, a prije nekih 5 godina, kada je baka nabavila CDe player, a uz njega more Cdeja s klasičnom glazbom, gramofon je postao smetalo. Njezina je prva misao bila kako će ga jednostavno odnijeti u smeće, jer da tko bi normalan uopće želio imati nešto što je izašlo iz mode. Druga misao sam bila ja. I tako je stari gramofon još uvijek na životu. Na zalasku ponedjeljka, izvadili smo ga iz ormara i ponovno oživjeli sjećanja iz djetinjstva.

Photobucket

Malo povijesti: Patent iz 1887. godine
Gramofon je u početku bio mehanička naprava ne samo za reprodukciju nego i za snimanje zvuka. Prvi takav uređaj izumio je Emil Berliner te patent prijavio u svibnju (ili rujnu) 1887. godine. Patent broj 372.786 dodijeljen je 8. studenoga iste godine. Danas bi patentna procedura trajala nekoliko godina, pa bi, možda, netko i odustao od svog izuma. Gramofon je kasnije usavršio Thomas Alva Edison. Nedostaci Edisonovog gramofona bili su veliki, ali je uređaj za to vrijeme bio revolucionaran. Uređaj je omogućavao da se na meku foliju omotanu oko cilindra snime zvukovi te da ih se nekoliko puta reproducira. Prva gramofonska ploča stiže tri godine kasnije. Charles Sumner Tainter napominje u svojim zapisima da se ne koristi gibanje igle okomito na podlogu za zapis zvuka, kako je to bilo kod prvog patenta, nego da se koriste vibracije igle paralelne s površinom medija i zapisuje ih u spiralnu brazdu na mediju u obliku okrugle plosnate ploče.
(izvor)

Photobucket

Gramofonska ploča, vinil (kada je izrađena od polivinilnog klorida), ili ploča je vrsta analogne pohrane zvuka, koje je zapisano moduliranjem spiralne brazde koje započinju na rubu ploče i završavaju blizu središta ploče. Kroz razvoj ove tehnike zapisa razvijene su različite veličine ploča i obično se izražavaju u colima, tako imamo veličine 12 cola (12-inch), 10, 7, itd. Isto tako posoji podjela u odnosu na rotacijsku brzinu ploče u minuti: 33, 45, 78, kapaciteta (Long play - dugo sviranje), reprodukcijske kvalitete, te po broju audio kanala ("Mono", "Stereo", "Quardophonic", itd).

Photobucket

Zlatne godine
Gramofon je postao najprije statusni simbol, a kasnije i standardni uređaj u svakom kućanstvu, da bi, unatrag dva desetljeća, nestao iz upotrebe. U posljednje, digitalno doba ponovno doživljava popularnost. Za to su zasigurno najviše zaslužne velike diskografske kuće, koje posljednjih godina izdaju sve više ploča. Za privremenu smrt gramofona najviše je zaslužan James T. Russel, koji je još 1965. godine izumio CD, a koji je u komercijalnu upotrebu ušao tek polovinom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Iako su tada revolucionarnom CD-u predviđali blistavu i beskrajnu budućnost, povijest je pokazala da je nepredvidljiva. Prednost ploča nad CD-ima ponovno dolazi u kvaliteti i originalnosti zvuka. Riječ je, naime, o analognom zvuku koji se na ploču zapiše onakav kakav uistinu jest i nema “audiophotoshopa”. Naime, kad se zvuk snima na digitalne medije, zvučni se zapis pretvara i kodira u prikladan oblik, pri čemu se neki njegovi elementi mogu izgubiti. Nakon organske hrane, čini se da u modu opet dolazi i organski zvuk.
(izvor)

Photobucket

Možda niste znali...
I vodeći diskografi, još prije nekoliko godine, donijeli su odluku o ponovnom izdavanju nekih popularnih albuma iz šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina na gramofonskim pločama. To je, očito, bila jako dobra ideja, budući da je prodaja gramofonskih ploča samo u prvoj godini povećana za gotovo 90 posto.
Diskografska kuća “Capitol Records” ponovno je izdala neke popularne albume na vinilu poput “Abbey Roada” (“The Beatles”), ili kultnog “Dark Side Of The Moon” skupine “Pink Floyd”. Osim njih, na pločama su opet zasjali “Guns n'Roses” i “Metallica”.
I neki domaći izvođači posljednjih su godina izdavali albume i na pločama. Tako se album Dine Dvornika “Pandorina kutija” pojavio i na vinilu, i to u ograničenoj količini.
I glazbeni znalci tvrde da je prednost ploča nad CD-ima najveća u kvaliteti zvuka, budući da je riječ o analognom zvuku koji se na ploču zapiše onakav kakav uistinu jest i kod kojeg ne dolazi do gubitka podataka. Kako bi se snimio na digitalne medije poput CD-a ili DVD-a, zvučni zapis pretvara se i kodira u prikladan oblik pri čemu se neki njegovi elementi mogu izgubiti.
I gramofonska ploča i CD imaju svoje oponente i zagovornike. Ipak, čini se da je CD sve manje popularan, dok gramofonska ploča, zbog svog kultnog statusa i duge povijesti, ponovno dobiva sve više poklonika. (D.B.)
Iako najavljivan kao nasljednik gramofonske ploče i audiokasete, CD je trajao samo petnaest godina. Novi digitalni mediji i formati, koje je vrlo lako kopirati, poput mp3 i mp4 playera, računala, USB stickova presudili su CD-u.
(izvor)

Photobucket

A mi smo slušali i pjevali i plesali uz mamin izbor Novi Fosili - Tonka, tatin izbor
Thin Lizzy - Hey You, ta zajednički izbor U2 - The Fly, no mali se dječak najviše naplesao uz Nove Fosile i pjesmu «Joj joj», koju nažalost nisam pronašla na youtube stranicama, pa ću vam ostaviti samo dio teksta, autora M. Mihaljevića.

Cici se i peri
Rodi tako sinčić drag
Nisu bili svjesni
Kakav će to biti vrag

Igračke prve mu bile
Gušteri zmije i praćke
A kada je pošao u vrtić
Okrenuo ga naglavačke
.
.
.
Cica se sjeti lijeka
Rodi se malena seka

Problemima tu nije kraj
Jer sad tek nastaje rat
Mala je seka bila
Pljunuti stariji brat


p.s. za ljubitelje vinila preporučujem stranicu s mnoštvom informacija kao i emisiju «Vrijeme vinila» na valovima radio Splita

- 12:01 - Komentari (17) - Isprintaj - #