| < | siječanj, 2009 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Studeni 2009 (3)
Listopad 2009 (4)
Rujan 2009 (3)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (5)
Studeni 2008 (7)
Listopad 2008 (1)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
Potraga za dalekim svjetovima
Broj posjeta
Broj online posjetitelja
gospon profesor
marčelina
ludlud
sagittariusclassic
enciklopedija ekstrasolarnih planeta
galerija slika svemirskog teleskopa Hubble
zvjezdarnica
Veliki medvjed
Orion
Lav
komet Hyakutake
planetoid Matilda
planetoid Eros
Venera
Mars
Marsov satelit Fob
Jupiter
Jupiterov satelit Ija
Jupiterov satelit Europa
Jupiterov satelit Ganimed
Saturn
Plejade
kuglasti skup M13
tamna maglica Konjska glava
tamna maglica Pilari
planetarne maglice
Andromeda
spiralne galaktike
Ekstrasolarni planet
Svemir, Sunce, more i mi
- 21:41 -
Komentari (7) -
Print za slučaj nužde, inače čuvamo šume -
#
|
Na jednom drugom blogu upustila sam se u raspravu o tome kako nije naročito znakovito (u smislu da nije dokaz Jednote) to što smo od istog materijala kao i ostatak svemira. Mislim, od čega bismo drugog bili? E sad, možda vi možete zamisliti nematerijalno biće od samih magnetskih/električnih/kakvihgod polja, ili od nekih rezonancija koje znanost još nije otkrila. U svakom slučaju, pozivam vas da opišete svoje "male zelene". No, ja ću se zasad držati najobičnije kemije. Počinjem od najjednostavnijeg, za uvod sam odabrala vrlo preglednu tablicu. Rasprostranjenost kemijskih elemenata Nekoliko zapažanja: 1. U svemiru i na Suncu je najviše vodika. Vodik je nastao u velikom prasku pa ga svuda ima u izobilju. Mi smo uglavnom od vode, (H2O) pa je vodika puno i u nama. I u moru, također. 2. Zvijezde nuklearno goreći pretvaraju vodik u helij, pa je i helija puno na Suncu; u svemiru mrvicu manje. 3. Međutim, helija gotovo da i nema u moru i u ljudskom tijelu. Objašnjenje nedostatka helija je otprilike sljedeće: helij je plemeniti plin (ne veže se u molekule), a budući da je lagan diže se u atmosferi (sjećate se balona punjenih helijem) dok ga Solarni vjetar ne otpuše u svemir. Iako je vodik 4 puta lakši od helija, on nije plemenit, pa se povezuje u molekule (npr. u vodu) i ostaje na Zemlji. 4. Ugljika je razmjerno mnogo u ljudskom tijelu zato što je ugljik temelj organskih molekula.    Silicij i germanij imaju kao i ugljik po 4 valentne veze i teoretski su oni mogli zauzeti mjesto ugljika u kemiji života. Ali nisu. Možda na nekom drugom svijetu… 5. Na našem svijetu mješavina ugljika i vode omogućava nastanak ugljikohidrata (npr. šećera) koji je za opstanak života važan kao izvor kemijske energije, a voda je važna kao sredstvo u kojemu se odvijaju biokemijske reakcije. Građevni elementi svih živih bića na Zemlji (ugljik, kisik, dušik, sumpor i fosfor) nisu nastali u velikom prasku već kasnije, u utrobi zvijezda tako da se može reći da smo svi mi zvjezdana prašina. Više-manje sve kemijske elemente koje su proizvele zvijezde (osim plemenitih plinova i nekih egzota) smo nekako iskoristili u svom tijelu. Ako su druga živa bića od nečeg drugog - od čega? Ako su ove iste lego kockice posložili drugačije - kako?  hemoglobin |
