parliament

subota, 31.03.2007.

Heinrich Heine

O knjizevnosti znam jako malo, iako sam prilicno strastven citac. Pogotovo jako malo znam o klasicnoj knjizevnosti. Mozda je sramota priznati, ali knjizevnost dijelim samo u dvije kategorije:
-knjizevnost prije prvog svjetskog rata i
-knjizevnost poslije prvog svjetskog rata.
Moram priznati i to da ovu prije prvog svjetskog rata gotovo nisam ni citao. Naravno, obaveze u skoli su me natjerale da procitam nesto: Dantea, Boccaccia, Homera, Shakespeara ili Goethea, ali taj arhaicni jezik i teme koje me ne zanimaju su strasna iritacija za moj um. Nisam procitao cak ni Bibliju, niti Kur’an, niti bilo koju vjersku knjigu, osim sto sam u vojsci iz dosade citao "Nauku o samospoznaji" od Sri Srimad A.C. Bhaktivedanta i kao dijete onu prekrasno ilustriranu biblijsku slikovnicu koju je baka narucila preko "Glasa koncila" i svako malo mi je davala da citam. I da, volio sam dugo gledati u sliku Samsona i mastati o tome kako cu i ja biti snazan, zaljubljen, naivan i dugokos poput njega. Kod Sri Srimada ne nadjoh nista zanimljivo. E sad, priznajem da bi mozda bilo cool da sa nekih sedamdeset godina kao penzic ili senilna luda hodam gradom i na sav glas citiram "Macbetha" u originalnom jeziku ili mozda da u nesto blizoj buducnosti pocnem ozbiljnije citati Dostojevskog. Ali za to valjda ima jos vremena. Ima, pak, jedan covjek, koji je zivio malo u osamnaestom i malo vise u devetnaestom stoljecu i kojeg sam tek u Njemackoj zapravo otkrio. Rijec je o Heinrichu Heineu. Taj njemacki poeta i novinar je meni polako postajao, a na kraju i postao najdrazi pisac, iako je zivio i stvarao prije one moje "stroge" literarne granice. Heine je pisao modernim jezikom, jezikom kojim pisu i danasnji Nijemci. Danas mi je jasno, kako bi se bar donekle dodirnula ljepota njegove poezije i ostrina njegovih eseja, potrebno je bar neko bazicno poznavanje njemackog jezika. Nije Heine bio dosadan kao Goethe ili Schiller. Heinea se ne treba nitko bojati. Da parafraziram Morrisseya: "Heineova poezija kaze mi puno o mom zivotu.".

In My Life Too Full Of Darkness

In my life too full of darkness,
Once a vision cast its light;
Now that this vision has vanished,
I am fully wrapped by night.

Little children in the darkness,
Are taken by a sudden fear,
And they sing a song aloud,
To make their anguish disappear.

I, a foolish child, am singing,
Singing in the dark this day;
Even if my song sounds raucous,
It has chased my fears away.


Dearest Friend, You Are In Love

Dearest friend, you are in love,
Subjected to a new pain,
It grows lighter in your heart,
It grows darker in your brain.

Dearest friend, you are in love,
A matter not yet confessed,
I can see your flaming heart,
Burning wildly through your vest.


Cak i moja mama, koja je po prirodi germanofil, nije puno spominjala Heinea. Tek tu i tamo, tek da cujem za njega. Moram je pitati iz kojeg razloga sam toliko malo znao o njemu.
U pismu iz Helgolanda, napisanom 1. jula 1830. godine, Heine se dotice Amerike. Gotovo nevjerojatno koliko se nista nije desilo u zadnjih skoro pa dvjesta godina. Heine govori o Americi kao zatvoru slobode, zemlji licemjernih vjerskih fanatika, rasista i zemlji iz koje se pomocu dolara upravlja svijetom:


… ili trebam li mozda za Ameriku, u taj strasni zatvor slobode, gdje ce me nevidljivi lanci jos bolnije stiskati nego ovi kod kuce, gdje najvazniji od svih tiranina, Pöbel, svoju sirovu vladavinu prakticira. Ti znas sto ja mislim o ovoj nasoj, od boga prokletoj zemlji, koju sam nekoc volio, dok je nisam upoznao… I koju moram javno lobirati i slaviti je radi svoje podstanarske duznosti…Vi dragi njemacki seljaci! Idite u Ameriku! Tamo nema ni vojvoda, ni vlastele, tamo su svi ljudi jednaki i istog usuda... osim naravno nekoliko miliona koji imaju crnu ili smedju boju koze i tretirani su kao psi. Pravo robovlasnistvo koje je ukinuto u vecini sjeverno-americkih provincija, ne uzasava me toliko, koliko brutalnost koja se sprovodi prema "slobodnim" crncima i mulatima. Onaj tko ima i najmanje, vec odavno otudjene crnacke krvi i na kojima se boja vise ni ne primjecuje, a tek poneke crte lica odaju porijeklo, mora trpiti bolest, bolest koja se kod nas u Evropi cini nevjerojatnom. Pri tome cine Amerikanci golemu bitnost od svog krscanstva i marljivo odlaze u crkvu. Tu podmuklost su naucili od Engleza, koji su im u nasljedstvo ostavili svoju najgoru naviku. Ono od cega svijet ima koristi je njihova prava religija. Novac je njihov Bog, njihov jedini svemoguci Bog. …

Radi svojih politickih stavova, cenzure u njemackim drzavama i prvenstveno zbog mrznje Prusa koju je navukao na sebe, seli se u Pariz, gdje pocinje njegov novi stvaralaki zivot. U pariskom egzilu pise o svojoj staroj domovini:

Imao sam nekoc jednu lijepu domovinu.
Hrastovo stablo
Raslo je tamo, tako visoko, ljubicice su klimale njezno
Bio je to san.

Ljubilo me je i govorilo mi na njemackom
(za ne povjerovati kako je dobro zvucala ta)
rijec: Volim te!
Bio je to san.



Iako se druzio sa Marxom i Engelsom, nije dijelio njihove politicke stavove. U svojim esejima prorekao je buducu nacisticku Njemacku, te surovu vladavinu komunista. Predvidio je da ce komunisti sustavno unistavati evropsku kulturu i tradiciju, koju je Heine toliko volio. Heineove stihove: "Die schlesischen Weber (The Silesian Weavers)", Karl Marx ce objaviti u svom casopisu "Vorwärts!" i kao letke te stihove stampati u 50 000 primjeraka:

No tears in their eyes, darkened by gloom,
They snarl, sitting by the loom:
Germany, we weave your shroud, bit by bit,
And it is the triple curse that we weave in it -
We are weaving, we are weaving!
A curse to the God, whom we used to pray
In the cold of winder, every hungry day;
We hoped in vain, we waited in vain,
He has mocked us, fooled us in our pain –
We are weaving, we are weaving!
A curse to the king, the king of the wealthy,
Who could not be moved by our misery,
Who squeezed from us our last penny,
And like dogs, let us be shot and die in agony –
We are weaving, we are weaving!
A curse to our fake country,
Where every flower gets snapped too early,
Where only shame and infamy can thrive,
Where rottenness and decay keep the worms alive –
We are weaving, we are weaving!
The shuttle flies, the loom crackles loud
Old Germany, we are weaving your shroud,
We weave day and night, we do not quit -
And it is the triple curse that we weave in it,
We are weaving , we are weaving!


Ono sto ce malo poslije Heine napisati o komunizmu, vjerojatno se Marxu nije toliko svidjelo:

...da buducnost pripada komunizmu; ovo saznanje mi cini zabrinutost i izvanredni strah. Zaista, sa uzasom i strahom mislim na vrijeme u kojem ce ovi mracni kipoborci doci na vlast i svojim zuljevitim rukama unistiti sve mramorne statue ljepote, koje su tako skupocjene mom srcu. Oni ce svu razigranost i nistavnost umjetnosti zgaziti, sve ono sto pjesnik voli. Oni ce moju lovorovu dubravu unistiti i tamo posaditi krompir, a moja knjiga pjesama ce posluziti trgovcima koji ce u njene listove zamotavati sirotinji i starim zenama, duhan i kavu. Proganja me neizreciva tuga kad pomislim na propast u kojem se pobjednickom proleterijatu prijeti mojim stihovima i sa kojima ce citav stari romanticni svijet da nestane. Pa ipak, dajem vam slobodu da provodite taj komunizam, ma kako on bio neprijatelj mojim interesima. U mojim grudima se dizu dva glasa koja ne mogu nikako utisati. Dva glasa vama u prilog.
Prvi glas je logika koja mi govori da svi ljudi imaju pravo na hranu, pa sam tako prisiljen da sve druge posljedice podbacim.
Drugi od ova dva molitvena glasa je mrznja, mrznja koju nosim protiv partije koja je strasni neprijatelj komunizma i iz tog razloga i nas zajednicki neprijatelj. Govorim o partiji takozvanih reprezentanata narodnog u Njemackoj, o partiji laznih patriota kod kojih ljubav prema domovini nije nista drugo do mrznja koja se sastoji od idiotske nesklonosti prema strancima i susjednim narodima po kojima se svakodnevno sprica zuc.

31.03.2007. u 17:25 • 4 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 19.03.2007.

Da sam crnac













Slusajuci "Scarlett Johansson Why Don´t You Love Me" od The Jai-Alai Savant, zavirio sam u svoju slikovnicu i pronasao jednu pjesmicu o crncima:

Da sam crnac

da sam crnac imao bih bijele zube
svirao bih zardjale trube
pjevao bi bluz i
curama pokazivao svoj crni guz

da sam crnac bio bih skroz funky
vozio bih razjebani taxi
bio bih sretan u zivotu
i picio svoj djir

da sam crnac volio bih svoj geto
imao bih i svoj gang
auto pun crnkinja
i glavu punu rima

da sam crnac bio bih i free jazzer
da se bijelci useru kad zasviram
plesao bih noc i dan
bio bih jack i dilao crack

ref.:
da sam crn na majici bi mi pisalo malcolm x
da sam crn oko vrata pet kila zlata
da sam crn stao bih u kraj korupciji i mitu
da sam crn pokazivao bih svima svoju veliku crnu kitu

da sa crnac imao bih frizuru kao superfly
a posto nisam ovdje je ovoj pjesmi kraj

19.03.2007. u 12:17 • 6 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 12.03.2007.

Helge Schneider About Punk



Za sve one sto ne razumiju finski:

Drage prijateljice i prijatelji, dragi pankeri,

kad sam imao oko dvadesetpet godina i poslovno bio u Minhenu, tu sam po prvi put u svom zivotu vidio pankera. Imao je na sebi teske cipele i dronjavu odjecu. Kosa mu ja bila namazana secerom i strsila u svim smjerovima. Slika tog lika me je tjerala na povracanje. Par minuta poslije susreo sam jos jednog pankera. Vrijeme pankera je doslo. To je tako bilo prije jedno osam godina u Minhenu. Dvije godine kasnije u Kaufhofu ili Hertieju u Essenu, lutke u izlogu su izgledale kao oni pankeri, a sada u mojoj banci, u koju uvijek dolazim, zamijenik upravnika je takodjer panker. Tako se pank siri po cijelom svijetu i sada svuda ima pankera. U politici, u pekari, na zeljeznici, svuda ih ima. Zene i muskarci. Sada imamo ponovo skroz novu vrstu panka. To je...., a ne to su bili drugi. Ne, ne, razbijacke trupe iz Berlina, to su....ne. Michael Jackson vjerujem nije panker, ali oblaci pank stvari. Npr.: pank-jaknu, pank-cipele, pank-hlace i .... i Engleska, odakle rijec pank dolazi. Pank znaci nista drugo do nizi crv, prljava banda. Da, to ste vi u mojim ocima. Vi pankeri! Vi zli! Cekajte malo, da vam pravi Führer ponovo dodje!

12.03.2007. u 18:47 • 4 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< ožujak, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv