Anti - Corruption Program Croatia

utorak, 19.07.2011.

ODO ZAGREB, SINEVA VUKUŠIĆ I ŽELJKA POKUPEC PO POLITIČKOM NALOGU ŠTITE KRIMINAL (DRUGI DIO)

ODO ZAGREB, SINEVA VUKUŠIĆ I ŽELJKA POKUPEC

PO POLITIČKOM NALOGU ŠTITE KRIMINAL

(DRUGI DIO)


Pollitika.com by Papar


13.07.2011. dogodilo se upravo ono što sam pretpostavio da će se dogoditi i na što sam upozoravao još od 11.02.2011.

Zamjenica opinske državne odvjetnice Sineva Vukušić donjela je rješenje o odbacivanju kaznene prijave protiv Božidara Poldrugača .

4. 07.2011. DORH (glavni državni odvjetnik) obavijestio me je da se temeljem moje pritužbe od 3.lipnja 2011. provode interne istrage i da je pritužba na nadležni postupak predana Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

Nakon što mi je ODO Zagreb odbio dati rješenje i uvid u spis, Općinski kazneni sud mi je omogućio kopiranje rješenja, a sad ćemo vidjeti koliko će im još dugo uspjevati skrivati spis.

Zakon mi inaće omogućava da ponovno podnesem izmjenjenu kaznenu prijavu (to je vrlo vjerojatno jedan od razloga što mi skrivaju spis) no u međuvremenu pokušavam započeti kazneni progon po članku 55. ZKP-a.

Tu su me ekpresno poslali kvragu na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, ali su mi barem dali da kopiram rješenje koje je napisao ODO. Na odluku sam se žalio i žalbu vam dajem na uvid dolje.

Ponoviti ću komentar s prošlog bloga:

Svaki državni službenik mora raditi na svoju odgovornost. Ne može ga spasiti od odgovornosti nikakva politička poruka. To ne znaći da i političari koji su bili svjesni da neki njihovi postupci mogu za posljedicu imati pristranost sustava nisu odgovorni, ali odgovornost je u prvom redu na službeniku koji donosi rješenje.

Do pravne države možemo doći samo napornim i sistematskim radom.
Nije upitno da li ću uspjeti pokrenuti ovaj konkretan postupak. Na ovaj ili onaj način. I da će ovo na kraju ipak završiti na sudu.

Rezultat mojih sistematskih postupaka mora biti da i državni činovnici koji su zloupotrebljavali sustav da na svaki mogući način odgode uvođenje reda u državi također kazneno odgovaraju.

Dakle uvjeren sam da će se korištenjem svih raspoloživih mogućnosti koje jamče Ustav i zakoni doći do jasnog niza zatvorenih indicija tko je sve u sustavu od državnih službenika do dužnosnika bio sudionik udruženog zločinačkog poduhvata.

Jer očito je da se ovakva razina kriminala nije mogla dogoditi bez pristranosti sustava.


Podnositelj/oštećenik:
Mislav Šutalo


Tijelo javne vlasti:
Županijski sud u Zagrebu


ŽALBA


Protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj: 32 Ko-1986/11 od 11. srpnja 2011. godine kojim se odbacuje optužni akt oštećenika. Na rješenje se žalim s osnova bitne povrede odredbi kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog ostalih razloga te predlažem da se pobijano rješenje ukine.


Obrazloženje:


Dana 24. lipnja 2011. godine temeljem članka 55. ZKP-a preuzeo sam kazneni progon protiv okrivljenog Božidara Poldrugača zbog kaznenog djela iz članka 286. stavak 2. KZ-a.

Svoju odluku o odbacivanju optužnog akta Općinski kazneni sud temelji na članku 435. stavak 1. ZKP i obrazlaže da oštećeni kao tužitelj nema svojstvo oštećenika u smislu odredbe članka 55. ZKP-a, pa da u konkretnom slučaju ne mogu nastaviti progon, odnosno da nisam ovlašteni tužitelj.

Općinski sud je zauzeo stajalište da se ovdje radi o kaznenom djelu kojim nastaje šteta za proračun Republike Hrvatske, dok za oštećenog kao tužitelja ovim kaznenim djelom šteta nije nastala.

Na rješenje se žalim s osnova bitne povrede odredbi kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog ostalih razloga.

Bitna povreda kaznenog postupka je jer nisu ispunjeni uvjeti za odbacivanje optužnog prijedloga prema članku 435. stavak 1. ZKP-a budući da je Sud pogrešno primjenio odredbe Zakona o kaznenom postupku.

Naime sukladno važećim odredbama Zakona o kaznenom postupku, „ oštećenik je osoba čije je kakvo osobno ili imovinsko pravo kaznenim djelom povrijeđeno ili ugroženo “.

U našoj pravnoj teoriji pojam oštećenika nije sporan, ističe se kako je određen s tri elementa:

(1) Pravom kao objektom povrede ili ugrožavanja,
(2) Zakonskim obilježjima kaznenog djela i
(3) Konkretnim počinjenjem kaznenog djela.

Pri tome se pojašnjava kako počinjenjem kaznenog djela ne mora nastupiti povreda prava oštećenika, već je dovoljno postjanje konkretne opasnosti za nastupanje povrede.

Kaznenim djelom utaje poreza i drugih davanja, članak 286. Stavak 1. I 2. Kaznenog zakona, oštećen sam na način da je povrijeđeno moje pravo na jednakost i ravnopravnost.

Prema Ustavu, Republika Hrvatska oblikuje se kao suverena i demokratska država u kojoj se jamče i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava čovjeka i državljanina.

U članku 51. Ustav određuje da je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima te da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.

Stjecanje mog statusa oštećenika nije u suprotnosti s jednom odlukom Vrhovnog suda da podnositelj kaznene prijave tom radnjom ne stječe svojstvo oštećenika niti svojstvo oštećenika kao tužitelja jer sam status oštećenika stekao zbog povrijeđenog osobnog prava.

U rješenju je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje jer nije jasno kome je nastala imovinska šteta.

Naime u pobijanom rješenju Općinski sud je zauzeo stajalište da je nastala šteta za proračun Republike Hrvatske. Međutim kaznenim djelom iz članka 286. stavak 1.i 2. na način da nije prijavio prebivalište u mjestu stvarnog prebivanja u gradu Zagrebu na adresi Dobri Dol 40 već je lažno prijavio prebivalište na adresi Mate Žigrovića 14 u Svetom Ivanu Zelini nije oštećen proračun Republike Hrvatske. Dakle pogrešno je utvrđeno činjenično stanje.

Također u obrazloženju rješenja o odbačaju kaznene prijave K-DO-2524/10 nije jasno kome je pričinjena direktna materijalna šteta. U obrazloženju stoji da u ispostavi porezne uprave Sv. Ivan Zelina Božidar Poldrugač nije podnosio porezne prijave dok mu je poslodavac T-mobile Hrvatska d.o.o. obračunavao prirez prema prijavljenom mjestu prebivališta u Sv. Ivanu Zelini.

Dakle nepotpuno je utvrđeno činjenično stanje u rješenju Općinskog kaznenog suda jer nije jasno tko je direktno materijalno oštećen. Dakle uvidom u navedni dokument nije moguće utvrditi činjenično stanje temeljem kojega je Sud zauzeo svoje stajalište. Stoga je potrebno izvršiti uvid u spis K-DO-2524/10 te točno utvrditi činjenično stanje.

Od ostalih razloga navodim potrebu da se počinitelja kazni zbog svih razloga zbog kojih kažnjavanje počinitelja predviđa Kazneni zakon jer je očito da se u rješenju K-DO-2524/10 radi o zloupotrebi položaja pogodovanjem osumnjičeniku odnosno podredno nesavjesnom radu zamjenice općinske državne odvjetnice.


S poštovanjem,
Mislav Šutalo, dipl. inž. elektrotehnike

Blogovi u kojima se objavljuju činjenice o povezanosti visoke politike i Balkanske Telekom Mafije:

ODO Zagreb, Sineva Vukušić i Željka Pokupec po političkom nalogu štite kriminal
Pritužba:Ivo Josipović, Jadranka Kosor, Mladen Bajić, Josip Buljević, Tomislav Karamarko, (734 milijuna kuna)
Ivo Josipović, Ivica Mudrinić, Ninoslav Pavić, Vladimir Smolec
Mladen Bajić, Pritužba, Ivo Josipović, pet milijardi kuna
734 milijuna kuna, Ivo Josipović, Ivica Mudrinić, Gašper Gaćina
Demonstracija moći Mudrinićeve mafije
Kaznena prijava Ivica Mudrinić – 417 milijuna kuna
Pošteno suđenje za Ivu Josipovića (drugi dio)
DORH mi želi oduzeti računalo zbog bloga o Josipoviću
Hrvatski Telekom, kaznena prijava, član uprave
Pošteno suđenje za Ivu Josipovića
Karamarko na platnom spisku Balkanske Telekom Mafije (drugi dio)
Karamarko na platnom spisku Balkanske Telekom Mafije
Balkanska Telekom Mafija pred istragom
Josipović i udar na ustavno-pravni poredak
Ivo Josipović, Mudrinić, HUP, Varšavska, spletkaroši i prevaranti
Ivo Josipović poslijednji Šuškov prijatelj
Veliki majstori prevara
Utjecaj korupcije na konkurentnost gospodarstva (Internet-turizam)
- 23:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>