|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
30.12.2007., nedjelja
Nekada davno, kad je Paor bio mlađi i bio lokalni DJ, slušala se disco glazba.
Ja se i danas rado sjetim svojih najljepših vremena, a određena muzika je zapravo, često podstrek nekim mojim putovanjima na kraj 70-tih i početak 80-tih.
Glazba u donjem playeru je moj mali izbor tadašnjih hitova koje sam često imao na DJ-repertoaru.
|
24.12.2007., ponedjeljak
18.12.2007., utorak
Alaj volim ovaj režim,
drugi rade, a ja ležim
Tako bi mogli ustvrditi samo oni koji slabo poznaju svakodnevnicu jednog seljaka, a pogotovo stočara.
Zima i jest razdoblje kad su u mnogome smanjeni radovi u polju, ali zato u našim štalama postoje bića koje traže pažnju gotovo 24 sata na dan. A najmanje je ujutro nahraniti, očistiti i pomusti, te isto to i navečer. Sitnica 1-2 sata posla za dvije osobe.
Proizilazi da je i taj naš hladni pogon obaveza, ja bih rekao velika obaveza, ali ne žalimo se. To nam je u opisu radnog mjesta, to nam je naša borba dala, to smo si sami izabrali.
Veći je problem u glavama. Ako to netko doista shvaća kao obavezu i opterećenje, tog mi je žao i bolje je da što prije promijeni firmu.
Meni i većini drugih poljoprivrednika su zimski dani odmor, opuštanje i prikupljanje nove energije (popularno rečeno). Vrhunac je dakako, oko Božića, pa se sve protegne do Tri Kralja, a onda Jovo nanovo...
Ali tko je lud da već o tom misli...
Pozdrav zimski prijateljima blogerima
--------------
A pušnice pune nam mesa
|
09.12.2007., nedjelja
svaka sličnost...
07.12.2007., petak
RUMUNJSKA
Obradivo tlo koje se ubraja među najplodnija u svijetu privuklo je brojne zapadne Europljane u nastojanju da se domognu vrijednih nekretnina po bagatelnoj cijeni.
Andreas, grof od Bardeaua, napustio je prije tri godine svoj dvorac iz 17. stoljeća u austrijskoj pokrajini Styriji kako bi postao farmer u selu Banloc na zapadu Rumunjske. U međuvremenu su u blizini osnovali farme još jedna Austrijanac, jedan Švicarac i tri Talijana. Neki Nizozemac planira u ovoj godini podići tamo stočnu farmu, a neki Mađari pripremaju se za uzgoj bundeva u blizini toga sela.
Cijela se Europa doseljava ovamo, šali se grof Bardeau. Postoje samo tri ili četiri mjesta na cijelome svijetu gdje možete pronaći tlo ovakve kvalitete.
Privučeni plodnom zemljom crnicom, niskim cijenama zemljišta i radne snage i zgodnom zakonskom rupom, strani investitori preuzimaju rumunjsko obradivo zemljište, unatoč regionalnoj povijesnoj osjetljivosti prema stranom vlasništvu nad poljoprivrednim nekretninama.
Grof Bardeau sad je jedan od najvećih farmera u Rumunjskoj, s više od 26.000 hektara zemljišta te na stotine komada goveda i konja. Oko 127.000 hektara u okrugu Timis - posebice plodnom području koje okružuje grad na zapadu Rumunjske Timisoara (Tmišvar) - kupili su investitori u proteklih pet godina.
Iako vlada ne raspolaže podacima o broju nerumunjskih investitora, Ramona Belejan, direktorica marketinga u agenciji za nekretnine Casadomi u Temišvaru, procjenjuje da su 80 posto Talijani, Nijemci ili Mađari.
Talijani imaju posebnu sklonost prema rumunjskom obradivom zemljištu. Komunikacija je prilično lagana jer jezik ima zajedničko, latinsko porijeklo, granice su im udaljene manje od 1.000 kilometara, a što je najvažnije, Rumunjska nudi jeftine poslovne mogućnosti talijanskim poduzetnicima.
Velika zainteresiranost Talijana
Dobivamo pet-šest upita svakog tjedna od talijanskih investitora za kupnju ovdašnjeg poljoprivrednog zemljišta, kaže Cristian Terhes Ardelean, viši savjetnik u konzultantskoj kompaniji Archimedes u Temišvaru, koja nudi savjete stranim investitorima.
Protok stranog novca je snažan, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da se u srednjoj i istočnoj Europi na inozemne investicije dugo gledalo s odbojnošću. Progonjene sjećanjem na dominaciju snažnih susjeda, Poljska i Češka strahovale su da bi Nijemci mogli ponovno otkupiti zemlju s koje su bili istjerani poslije Drugoga svjetskog rata, izmijenivši etničku strukturu nekih područja. Rumunjska, u kojoj živi 1,4 milijuna etničkih Mađara, i u svađi s Mađarskom stoljećima zbog sjeverozapadnoga područja Transilvanije, također se pribojava susjednih investitora.
>Strane investitore donekle odvraća izostanak prometne infrastrukture (samo 200 km autocesta) i administrativna birokracija, tj. dugotrajnost kupoprodajne procedure u Rumunjskoj. Ali izazovima je teško odoljeti.
Pritisci za restrukturiranje poljoprivrednoga sektora pojačali su se nakon što je osam zemalja toga područja, uključujući vodećega poljoprivrednoga proizvođača Poljsku, lani priključeno EU-u. Očekuje se da će Rumunjska i Bugarska ući 2007. EU se protivi subvencioniranju poljoprivrednika, smatrajući da se time suzbija razvoj djelotvornijeg ratarstva i stočarstva te usporava nastojanje da Europa postane konkurentnija na globalnim tržištima.
Strane investicije smatraju se iznimno važnim za modernizaciju poljoprivrede na tim područjima, uz financiranje nabavke opreme i umjetnih gnojiva.
Primjerice, u Rumunjskoj, zemlji s 22 milijuna stanovnika, u poljoprivredi je zaposleno 36 posto radne snage zemlje, koja donosi samo 19 posto BDP-a. Farmerska tehnologija nije mnogo napredovala u proteklih pola stoljeća, a neki ratari još uvijek obrađuju zemlju plugovima s konjskom zapregom. U sektoru dominira 4,4 milijuna malih obiteljskih farmi - polovica od njih s manje od hektara zemljišta - što ne pridonosi modernizaciji.
Strah od stranaca
Da bi suzbila etničke strahove i zaštitila lokalne poljoprivrednike od konkurencije, Rumunjska je dogovorila s EU-om sedmogodišnje tranzicijsko razdoblje (od ulaska u tu zajednicu) prije nego se strancima dopusti kupovanje poljoprivrednog zemljišta. Na isti je način EU ograničila slobodno kretanje radne snage iz novih članica u zapadnu Europu. Restrikcije su dogovorene i u Bugarskoj, Češkoj i Mađarskoj, gdje je prisutno snažno protivljenje stranom vlasništvu nad obradivim zemljištem jer je tamo poljoprivreda ostala u privatnom vlasništvu čak i u vrijeme komunističkoga režima. Tamo tranzicijsko razdoblje traje 12 godina.
 Međutim, u Rumunjskoj, gdje su, za razliku od Poljske, desetljećima dominirale goleme državne farme, investitori su pronašli rupu u zakonu zabrani stranoga vlasništva, tj. odredbu koja dopušta rumunjskim kompanijama kupovanje poljoprivrednoga zemljišta, iako su u većinskom vlasništvu stranaca. Poljska, pak, zabranjuje kontrolu stranaca nad kompanijama.
Premijer Adrian Nastase lani je upozorio poljoprivrednike na opasnost od prodaje zemlje u bescjenje strancima. Liberalna vlada koja je jesenas pobijedila na izborima također favorizira male poljoprivrednike pred stranim vlasnicima. Naš je cilj pomoći našim farmerima, a ne strancima, izjavio je ministar poljoprivrede Adrian Tibu, govoreći o 70 eura subvencije po hektaru što je vlada nudi onima koji posjeduju manje od pet hektara.
Ali unatoč vladinoj retorici, strani investitori jate se u Rumunjskoj, gdje je mamac 14,8 milijuna hektara relativno jeftine obradive zemlje. Prosječna je cijena lani bila 490 eura po hektaru, prema čak 14.300 eura u Italiji i 2.500 u Češkoj. Strance privlači plodna zemlja crnica i prosječna plaća poljoprivrednih radnika od 190 eura na mjesec.
U Italiji vam je potrebno barem 500.000 eura za pokretanje biznisa, u Rumunjskoj je dovoljno nekoliko tisuća, kaže Mario Pauletti, 50-godišnji talijanski farmer, koji je u uvodno spomenuo selo Banloc, nedaleko od Temišvara, došao 2001. S dvojicom sunarodnjaka osnovao je kompaniju koja je investirala milijun eura u kupnju nekadašnje državne farme i u 1.000 hektara zemljišta. Namjerava voditi mliječnu farmu i nastaviti obiteljsku tradiciju koja datira iz 1.700 godine. Da sam barem imao ovakvu priliku prije 20 godina, kaže on.
Genagricola, tvrtka u vlasništvu talijanske skupine Generali, kupila je 3.500 hektara na zapadnim područjima Rumunjske, a u ovoj godini namjerava kupiti još 1.500 hektara. U Italiji posjeduje 10.000 hektara.
Rumunjsko poljoprivredno zemljište prilika je za grofa Bardeaua da ponovno uzdigne obiteljsko imanje. Njegovi su preci stekli plemstvo i imovinu u 17. i 18. stoljeću, u Francuskoj i Italiji, prije nego su se preselili u Austriju. Globalna ekonomska kriza 1929. teško je pogodila obitelj koja je izgubila veći dio imovine, uključujući 12.000 hektara šume. Neki rumunjski emigrant krajem 1990-ih donio je vijesti o mogućnostima kupovine obradive zemlje u Rumunjskoj. Sada imamo opet priliku uzdignuti obitelj - ovdje u Rumunjskoj, kaže grof Bardeau. Njegova je obitelj uložila 25 milijuna eura u kupnju 20.000 hektara zemljišta i u najam uzela 6.000 hektara. Većina novca potječe od obiteljskoga poduzeća koje gradi hotele (i upravlja njima) na kanarskom otoku Fuerte Ventura.
(tekst:poslovni.hr)
|
04.12.2007., utorak
Uf, konačno sam našo' vremena i snage (šic!) da se barem probam izgovoriti vama koji ponekad svrnete na ovu adresu (a od mene ništ').
Jednostavno, prebukiran sam zadnjih petnajstak dana.
Kad ne idem na čiju svinjokolju, tad sam u gradu Županje traktorom po rezanaca za svoje krave. A za krminu kod sebe sam moro' potrošiti čak 3 dana (ne bojte se - nisam baš u svakom poslu taki).
A briga, blata, masnoća, kuvane rakije... - da ne spominjem.
Izdurat' ću ja to, jer eto zadnja koljevina je 15tog, a sad će to.
(a nisam samo vama dužan...)
------------------------
ŠTA JE BOLJE OD RED BULA?
-RED MESA, RED SLANINE, RED MESA, RED SLANINE....
 
|
|
|
