|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
11.01.2007., četvrtak
Česti su prigovori hrvatske javnosti kao i raznih stručnjaka da su poticaji u poljoprivredi, zapravo socijalna stavka, a da ne služe razvoju agrara. Teško je pronaći pravi odgovor, a još teže pronađi pravo rješenje. "Tko plaća uvijek mu je puno, a ..."
U članku Subsidies Fail to Save French Farms se govori o francuskom slučaju gdje je primarni prigovor propadanje obiteljskih farmi uprkos ogromnom agrarnom budžetu koji Francuska povlači iz EU budžeta - 11,6 mld € godišnje.
Navode se npr. podaci da u zadnjih 50 godina dnevno nestane u prosjeku 100 farmi, da je broj uposlenih u poljoprivredi smanjen za 2/3 u posljednjih 25 g., da se prihodi farmera smanjuju, a opada i izvoz polj. proizvoda...
Ponovo se upozorava da farmeri moraju iznaći dodatne prihode, izvan svog gospodarstva. A to je vrlo znakovito upozorenje jer insinuira kakva je budućnost poljoprivrede.
Zanimljivo je da se i u SAD javljaju slični problemi, barem što se tiče nestajanja (propadanja) obiteljskih farmi. Čak je iznenađujući podatak da tamo čak 60% malih farmera ne prima nikakove poticaje. U članku While the rich people ski . . .se može nešto više o tome pročitati.
A koliki su zapravo poticaji u razvijenim zemljama?
SAD - http://www.ewg.org/farm/index.php?key=nosign
EU - http://farmsubsidy.org/
Oni uporniji čak mogu pronaći podatak da npr. princ od Monaka prima više od 300 tis. dolara godišnje, Engleska kraljica Elizabeta preko 700 t. dolara, Nizozemski ministar vanskih poslova Cees Veerman preko 180 t dolara...
Nakon sveg navedenog, dade se primjetiti da će do 2013.g. (do kad će u EU biti drastično smanjeni poticaji) biti mnogo rasprava o ovoj temi.
Rezanjem svih poticaja bit će zasigurno zadovoljene mnoge ljudske taštine, ali je veliko pitanje da li će siromašni indijski ili afrički farmer biti u prilici povećati svoj standard?
Multinacionalne kompanije i poljoprivredni tajkuni imaju razloga za optimizam.
GMO hrana, klonirane životinje, lude krave ...su tek priprema za bitku koja će se dogoditi ako proizvodnja hrane podlegne pod jurisdikciju apsolutnog tržišta.
|
|
|
