FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
02.01.2007., utorak
Kroz slavonsko blato
VINKOVCI – Godina na izmaku bila je loša za poljoprivrednike Vukovarsko-srijemske županije što je uočljivo i u jesenskoj sjetvi ozimih usjeva. Razloge uglavnom treba tražiti u nepovoljnim klimatskim prilikama tijekom proljeća pa stoga i ne čudi da je vrijednost proizvodnje kasnih usjeva, dakle kukuruza, šećerne repe, soje i suncokreta za milijun kuna manja od one iz 2005. iako je pod tim kulturama bilo 1000 hektara više. Prema podacima Andrije Matića, pročelnika vukovarsko-srijemskoga Odjela za poljoprivredu, u 2005. zasijano je kasnim kulturama 77126 ha, a ove godine 78150 ha. Unatoč tome, u prošloj godini vrijednost proizvodnje iznosila je 426,6 mil. kn, a u ovoj 425,5 mil. kn.
Kukuruz podbacio.
Primjerice, kukuruz se 2005. nalazio na 37.306 hektara, proizvedeno ga je više od 317.000 tona za što su poljoprivrednici dobili 206 mil. kn. Ove godine, međutim, pod kukuruzom se nalazilo 40.370 hektara, as njih je obrano 262.400 tona, odnosno 204,6 mil. kn. Relativno mala razlika u vrijednosti proizvodnje kukuruza dolazi stoga jer je njegova ovogodišnja cijena viša od prošlogodišnje. No, pravo stanje stvari otkriva se ako se zna da je prosječni ovogodišnji prinos kukuruza po hektaru iznosio 6,5 t/ha dok je prošle godine bio 8,5 t/ha. Ovogodišnji prinos kukuruza čak je manji i od trogodišnjega prosjeka koji iznosi 6,84 t/ha.
Suncokreta
Ista je stvar i sa suncokretom čiji je prosječni prinos iznosio 1,45 t/ha podbacio je čak za 55 posto u odnosu na trogodišnji prosjek. Tako su poljoprivrednici u 2005. godini od suncokreta ostvarili vrijednost proizvodnje od 28 milijuna kuna, a ove godine samo 18,7 mil. kn.
Pad cijene šećerne repe.
Šećerna repa je s prosječnim prinosom od 50,57 tona po hektaru i prosječnom digestijom od 15,97 mogla bi zadovoljiti da nije došlo dopada cijene na tržištu pa je tako u 2005. cijena repe s digestijom od 15,5 iznosila 0,27 kn/kg da bi ove godine cijena bila0,25 kn/kg i tona repu sa 16 posto digestije. Tako je ovogodišnja proizvodna vrijednost iznosila 136,7 mil. kn dok je prošle godine iznosila140,5 mil. kn.
Pad cijena soje
Poljoprivrednici su jedino nešto više sreće imali sa sojom čiji je prinos iznosio 2,5 t/ha što je više od trogodišnjeg prosjeka koji iznosi 2,3 t/ha. Ipak i njoj je cijena bila nešto niža i ove se godine za soju dobivalo 1,52 kn, a prošle godine 1,60 kn/kg.
