štogod možemo pojedemo, a ostatak prodamo na vašaru u BABINOJ GREDI   cijene kn/kg 10. veljače   krave 9-12    bikovi 15    tele m. 30    tele ž. 27    krmače 10   odojci 22    tovljenici 14    kukuruz 0,8
Opis bloga

Blog jednog paora, ne samo u srcu i duši, nego i po zanimanju.

Više o meni na osobnim stranicama...

MAIL



FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.

Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.

Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.

Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!

Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.

Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.

Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.

Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!

Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!

06.listopada 2005.
 

23.09.2006., subota

Sudski proces zbog polena





Američki koncern Monsanto tražio je od jednog kanadskog poljodjelca odštetu jer se na njegovoj njivi pojavila genetski manipulirana uljana repica koju je koncern patentno zaštitio. Poljodjelac pak tvrdi da je genetski manipuliranu uljanu repicu na njegovu njivu donio vjetar.

Ovoga puta David nije pobijedio Golijata, međutim, ako se prate novinska izvješća može se vidjeti da je kanadski uzgajivač uljane repice Perxy Schmeiser ipak moralni pobjednik u borbi protiv koncerna Monsanto. Percy Schmeiser je povrijedio Monsantova prava na patent, kada je na jednom od njegovih polja odjednom počela rasti genetski izmijenjena repica tipa ”roundup”. To sjeme nikada nisam kupio ni sijao – branio se Schmeiser. ”Ako ta vrsta raste kod mene, onda je polen te repice do mene doletio od nekog susjeda i zagadio je moju prirodnu repicu. Bilo kakva isplata Monsantu za korištenje licencije uopće ne dolazi u obzir," rekao je ovaj poljoprivrednik.


Nakon što je već izgubio na nižoj razini, i kanadski vrhovni sud je potvrdio da Monsanto ima patent i prava na njega, tako da nitko ne smije besplatno uzgajati njegovu repicu. Presuda sudskoga vijeća bila je tijesna – pet prema četiri. Za Schmiesera je jedina svijetla točka bila što ipak ne mora, kao što je bila prvotna presuda, koncernu platiti 200 tisuća dolara odštete i sudske troškove. On je to protumačio svojom pobjedom.

Monsanto je pozdravio presudu, jer, kako je istaknuto, sud je time postavio svjetski standard za zaštitu duhovnog vlasništva. "Vjerujem da su stvarni dobitnici farmeri iz zapadne Kanade, koji će nastaviti primjenjivati tu inovativnu tehnologiju," izjavila je glasnogovornica ovog biotehnološkog koncerna Trish Jordan. U isto vrijeme jedna kanadska udruga za zaštitu potrošača upozorava da su ovime pogođeni svi – od siromašnih indijskih seljaka koji skupljaju vlastito sjeme do pitanja raznolikosti bilja u budućnosti: ”To je stravična presuda, jer su farmerima oduzeta prava da zadrže i zaštite vlastito sjeme” – kaže Andrea Peart iz ekološkog saveza Sierra Club. Kanadski zaštitari prirode Monsantu predbacuju da je u svijet pustio biljku koja se ne može kontrolirati, a da pri tom ne želi preuzeti odgovornost. Sud je seljake na pladnju izručio koncernu – to ističe i kanadski Greenpeace. Ovaj slučaj pokazuje kakve posljedice ima neobuzdano pravo na patente.

Monsanto je odustao na jednom drugom području: kod genetski izmijenjenoga žita, koji je kao i ”roundup”-repica ili ”Roundup” kukuruz otporan na određene pesticide. To nije posljedica neke sudske presude, nego nedostatka potražnje. Gene Franklin iz Kanzasa iznosi mišljenje većine farmera: ”Neću prijeći na to i uzgajati ga. Bojim se da će mi netko reći da ne želi moju pšenicu, što bi uništilo moje tržište. Zbog toga ga neću uzgajati.”

S druge strane Franklin uzgaja genetski izmijenjeni kukuruz za stočnu hranu i oduševljen je. Ali, ako potrošači budu htjeli nešto drugo, onda će to uzgajati.

- 20:34 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< rujan, 2006 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Komentari On/Off --------------------- This is my Google PageRank™ - SmE Rank free service Powered by Scriptme




program za izradu obroka namjenjenog hranidbi mliječnih krava

------------------------

Image Hosted by ImageShack.us







Photobucket