|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
14.12.2005., srijeda
HUP: ulaskom u EU, svaki će treći seljak propasti
|
Iz "Jurarnjeg lista" - intervju Stipana Bilića, predsjednika HUP-ove Udruge prehrambene proizvodnje
Seljak može biti konkurentan njemačkom ako ima prosječno 70 hektara zemljišta. Takvo bi imanje stajalo 1,5 milijuna eura. Ako to pomnožimo s oko 30.000, dolazimo do 45 milijardi kuna, koliko bi morala investirati država.
Velika je Iluzija naših pregovarača da će poljoprivreda profitirati ulaskom u EU. Profitirat će samo potrošači, obični građani, zbog jeftinijih uvoznih proizvoda, ali više od trećine poljoprivrednika će propasti.
Nije mi jasno ni kako u Ministarstvu mogu govoriti da će poticaji biti veći ako je EU već zaključila da se od sadašnjih 313 eura po hektaru do 2013. godine moraju prepoloviti zbog viška hrane - ustvrdio je Štipan Bilić, predsjednik Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede pri Hrvatskoj
udruzi poslodavaca.
Prepolovljeni poticaji
Na temelju istraživanja tržišta Europske Unije te trenutačne i moguće buduće situacije u poljoprivredi, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca izradili su projekciju situacije u kojoj bi se Hrvatska našla da je ove godine ušla u EU. Velik dio te projekcije temelji se na izvješću Josa Havnesa, britanskoga agronoma koji je izradio dokument o zajedničkoj poljoprivrednoj
politci i njezinu utjecaju na na poljoprivrednu politiku Hrvatske.  Prema toj projekciji, Hrvatska bi imala 140 milijuna eura manje poticaje u poljoprivredi, i to ako se za referentnu godinu uzme prijeratna godina kad je proizvodnja bila mnogo veća. Ako se uzme neka od poslijeratnih
godina, ističu u IIUP-u, poticaji bi bili manji 240 milijuna eura.
- Naš sadašnji poljoprivredni proračun iznosi ukupno više od 300 milijuna
eura. Ako želimo zadržati postojeću razinu poticaja, koja iznosi oko 375 eura po hektaru, što je na razini trenutačnih poticaja u EU, Vlada će morati iz vlastitog proračuna izdvajati do 240 milijuna eura. Po svoj prilici mi taj novac nećemo imati, niti ćemo ga moći izdvajati - stoji u projektu HUP-a.
Realno gledajući, zaključuju u HUP-u, ulaskom u EU ukupan poticaj poljoprivredi bit će prepolovljen ili čak sveden na četvrtinu.
Neisplativa proizvodnja
- To će istodobno biti i korisno jer sadašnjim plaćanjem svega i svačega individualnim gospodarstvima samo otežavamo razvoj modernog konkurentnog poljoprivrednika - kaže Bilić.
Primjerice, seljak Europske Unije za prinos pšenice od 6,5 tona po hektaru zaradi 1007 eura po hektaru, dok hrvatski seljak za prosječni prinos od 3,2 tone po hektaru ostvari prihod od 585 eura, a poduzeća 816 eura. Međutim, pristupom u EU, navodi se u istraživanju, poticaji će za naše proizvođače biti samo 75 eura po hektaru, a tržišne cijene bit će niže od 100 do 110 eura po toni. To znači da bi poduzeća po hektaru zaradila oko 600 eura, a seljaci samo 400 eura, što je 50 posto europskog prosjeka.
- Tako nekonkurentna proizvodnja sigurno bi propala. Nadoknađivanje smanjenja dohotka povećanjem cijena neće biti moguće. Poticaj je još niži za, primjerice, kukuruz i iznosi 100 eura po toni, uz prinos od šest tona po hektaru, što je prihod od najviše 680 eura po hektaru - rekao je Bilić.
Sergej Trajković
|
|
|
