Ispričavam se zbog neredovitosti, tzv 'život' mi se tako ponekad nađe na putu, pa ga moram šutnuti u stranu. No evo: Judino uho
Među sličnim gljivama uhastog oblika i poluželatnozne konzistencije ističe se time što raste isključivo na granama bazge, uglavnom mrtvim, ali sam je ja nalazio i na starijim živim granama. Ima je cijele godine, tako da je gljivarski spas u zimskim mjesecima. Vjerna je staništu, tako da ako ju jednom nađete, nožete se uvijek vraćati istoj bazgi i brati gljive.ja imam svoju bazgu, ali ne pada mi na pamet reći vam gdje je =)
Inače, gdje tražiti gljive? Nije svaka šuma za sve gljive, tako da nema 'u svakoj šumi vrganja', kako je netko izjavio na gastronomija forumu. U poplavnim šumama, kao i u šumama gdje se grablja lišće slabo ćete naći gljiva jer micelij nema šanse opstati. Tu se eventualno mogu naći gljive koje rastu na stablu. bjelogorične šume su u pravilu bogatije od crnogoričnih, mada neke kvalitetne gljive rastu samo u crnogoričnoj šumi. Recimo, smrekova češerka, sitna ali fina gljiva koja raste na palim šišarkama smreke. Daleko najbogatija gljivama je šuma hrasta kitnjaka i običnog graba. Uz hrastove, kao što sam rekao rastu mnoge mikorizne gljive, osobito plemeniti vrganji. Bez hrastova, u pravilu nema vrganja. Uz grab raste recimo grabov djed, također srodnik vrganja, ukusan i fin, samo što pocrni pri kuhanju. Slična vrsta raste uz breze. U proljeće uz potoke na pjeskovitom tlu možete tražiti smrčke, koji su prava delikatesa.
nadam se da ćete uživati u gljivama koje skupite ove zime.