Alokin

subota, 08.09.2007.

TAMBURICA KUTEREVKA

Tamburica kuterevka

Priča o tamburici

Tamburica–dangubica ili kuterevka je autohtoni instrument kuterevskog identiteta, usko povezan s povješću i sadašnjošću kuterevskog čovjeka. Kuterevska tamburica je bila i ostaje neizostavni dio folklornog života koji ima iznimno značenje narodu ovog kraja, ona je izvor stanja duše u kojem su sačuvani i duboko ukorijenjeni ljubav i uspomene koje se nikada neće moći istisnuti iz sjećanja.
Taj orginalni predmet izrađuje se od tvrdoga sirovog drveta koje je majstor sam pomno izabrao, pazeći pri tome da je drvo raslo na škrtom terenu (kamenu), podalje od visokih stabla, kako bi samo drvo odgovaralo unutrašnjoj teksturi godova, te da je čisto i bez izraslina.
Tamburica se izrađuje od više vrsta drveta, ali najbolje je drvo bijelog javora koje daje čisti i najbolji zvuk. Nakon odabira drvo stabla se priprema i grubo obrađuje u dva dijela: kutlaču i vrat koji su uvijek iz jednog komada.
Kutlača tamburice izdube se posebnim šupljim dlijetom u obliku kruške te se isturpija turpijom (rašpom), a vrat kutlače se isteše, podilja s podiljačem te kasnije obradi ručnom blanjom da bi dva mjeseca stajala kako bi se dobro prosušila.
Pri izradi tamburice koriste se šabloni ili se izrađuje prema vlastitom nadahnuću. Na grubo obrađenu tamburicu stavlja se dno od jelove daščice i čeka se tri dana. Potom slijedi završna obrada, dodaju se glasnice koje su obično od trešnjine daščice, zatim se postavljaju cifre, notiranje te završno lakiranje, onda dolazi konjić, na kličak razvlače se 4-5 žica i tako je tamburica spremna za sviranje.
Tamburica se izrađuje u raznim veličinama, mala, srednja, velika i svaka ima drugi zvuk. Za sviranje je potrebna trzalica koja se izrađuje od kravljeg roga.
Najpoznatiji majstor u izradi tamburica je bio Pave Šporčić Tomin (1902-1984), koji je tu vještinu sam svladao u dvadesetogodišnjoj životnoj dobi baveći se tim majstorskim zanatom do kraja života. Taj poznati kuterevski izrađivač tamburica odlazio je svake srijede na sajam u grad Otočac te je bio nazočan svakog petka sa svojim proizvodima na sajmu u Gospiću i tako prodavao svoje proizvode. Prodaja je išla dobro, a Pave je na taj način jednim dijelom osiguravao životnu egzistenciju svojoj osmeročlanoj obitelji. Vještina tog zanata prenesena je na Pavinog sina Danu Šporčića, koji ju je izučio još kao mali dječak, tako da je prvu tamburicu izradio čuvajući blago na pašnjaku. Nakon toga se posvetio samostalnoj izradbi tamburica koje istim načinom izrađuje i danas.
U Kuterevu su postojali i danas postoje jednako vrijedni samouki majstori u izradbi tamburica. Josip Rončević Martinov (1887-1957) povremeno je izrađivao, između ostalog, tamburice. Božo Biondić Matin (r.1958.) poseban je majstor za mnoge drvene proizvode, a posebno za izradu tamburice. Većinu svojih proizvoda izlaže na svim organiziranim manifestacijama, a naročito na priredbi ''Jesen u Lici'' u Gospiću.
Tamburice se danas izrađuju po narudžbi ili za prodaju po raznim sajmovima te povremeno na crkvenim proštenjima. U zadnje vrijeme posebno se traže kao suveniri diljem Hrvatske, a i šire.
Tamburica – dangubica ili kuterevka poznata je ne samo u tom kraju nego i širom zemlje, pa i u onim krajevima gdje žive iseljeni žitelji ili potomci iz Kutereva.
Kada se mladi nauče svirati, sviraju samostalno ili u grupi u seoskim svatovima, seoskim zborovima uz pjesmu i ples, uglavnom sviraju bez nota, po sluhu i samouko, ali nepogrešivo.
U životu tamburice i ljudi dogodile su se određene promjene, tako da je zanimanje za tamburicu polako opadalo. Interes za sviranje postajao je sve manji, pa je tamburica postala samo komercijalni proizvod.
Iz tog razloga u suradnji Ministarstva kulture i Saveza folklorne udruge ''Korduna'' iz Slunja dvije su kuterevske udruge, VUK (Velebitska udruga Kuterevo) i KUK (Kulturna udruga Karmenica), organizirale u ljeto 2005. tečaj izvornog sviranja tamburice – dangubice kuterevke na kojem je bilo nazočno 20 polaznika iz Kutereva, Otočca i drugih krajeva Hrvatske. Polaznici tečaja su primili zahvalnice i diplome za vrijeme ''Gorskog piknika sv.Roka'' na Kopija iznad Kutereva.

Tamburica dangubica ili ''kuterevka'' dospjela je u Etnografski muzej u Zagrebu i na izložbu koja se održala u Zagrebu 20.04.– 18.05.2006. Evo o tome zapisa:

''TAMBURICA – SIMBOL HRVATSKOG IDENTITETA''
Četvrtak, 20.04.2006. – četvrtak, 18.05.2006.
Etnografski muzej, Mažuranićev trg 14
Tamburica, kuterevska dangubica, iz sela Kutereva (Lika) ispričat će priču o svojoj povijesti i u kakvom je društvenom i kulturnom okruženju živjela prije uvrštenja u muzejski zbirni fond (kada je izrađena, od kakvog je materijala izrađena, kako je izgrađena, tko ju je izradio, kakva joj je namjena, kako je bila korištena, tko je bio njezin vlasnik). Potom će nam pričati o svom životu kao muzejskom predmetu, ali i o svojoj nacionalnoj vrijednosti, kao izrazu regionalnih i lokalnih identiteta, znanstvenim interpretacijama i polemikama u javnosti te o načinima njezine suvremene uporabe kao suvenira, te kao dijela organiziranih oblika zabave suvremenog društva (etno-glazba).
Pored toga što tamburica, kuterevska dangubica, stavljena u različite kontekste pokazuje mnoga značenja u svom fizičkom, materijalnom obliku, ona kao instrument sadrži i brojna nematerijalna značenja poput zvuka i tradicijske glazbe koja se na njoj izvodi te njezine izradbe. Glazba je dio usmene tradicije koja se izvodi slušanjem i pamćenjem, ona je usklađena s mentalitetom i stilom života ljudi koji je stvaraju, izvode, uče i usvajaju te dalje prenose usmenom predajom.

Na terenskom istraživanju u selu Kuterevu 2004. snimljen je etnografski film pod nazivom 'Kuterevska dangubica' kojim je prikazan odnos čovjeka prema predmetu, čovjeka kao njegova stvaratelja i korisnika. Izložbeni prikaz upotpunjen je ambijentalnom glazbom, posebno odabranom i prilagođenom za ovu izložbu.

autorica: mr.sc.Zvjezdana Antoš, viša kustosica
dizajn: Nikolina Jelavić-Mitrović, dipl. dizajnerica

etnografski film ''Kuterevska dangubica''
scenarij: mr. sc. Zvjezdana Antoš
režija, kamera, montaža: Irena Ščurić
glazba: Boris Harfman' .


Tamburice. Dane Šporčić Pavin, Lipovlje 35/118/85, Dulibe, proizvodnju tambura izučio je od svoga oca Pave. Na slici je prikazan kako uštimava zvuk tamburice u svojoj radionici gdje se vidi mnogo tamburica koje čekaju sajmene dane kada će ih odnijeti na prodaju u Otočac ili Gospić.

08.09.2007. u 09:57 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< rujan, 2007 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Opis bloga

Povijest Kutereva.

Linkovi

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr