25.11.2018., nedjelja
BARTOL KAŠIĆ I BIBLIJA
 Neke riječi koje su bile dio starog dijalekta Paga. pudar-čuvar vinograda, bota-svod, lemozina-milostinja, žukovina-brnistra, žmul-čaša, žvatalica- žvalo, čeljust, praćalac-koji gađa pračkom, potiti se-znojiti se, pineznik-novčar, gresti-ići. Evo još nekih riječi koje koristi Kašić u svojem prijevodu Biblije: bezserca-bez razuma, bezsvisno-besvjesno, carkvica-crkvica, busija-zasjeda, cviet-cvijet, ćaćko-otac, dalećina-daljina, diedina-baština, diliti se-odlaziti, odjeljivati se, diljina-duljina, drievo-drvo, brod od drva, dvosiječ-dvosjekli, gusovati-spremati zasjedu, gustijerna-bunar, hrabren-hrabar, inokupiti se- okupiti se, hudobski-demonski, hud-zao, iztruditi se-iscrpiti se, kostret-koža s oštrom dlakom, paklien-paklen, pogarljiv-prekoren, ukoren, prozuzriv-proziran, puč-bunar, pura-prova, prednji dio lađe. Neke riječi koje koristi Kašić u prijevodu Biblije su posebno zanimljive. kostižder-jastreb, kozomor-naziv vjetra, lastan-lagan, lar-galeb, neumiteonik-neznalica, neuspomenutje-zaboravljanje, neustarpljenstvo-nestrpljivost, neutekljiv-neizbježan, očce-zamka, mreža, odriegivati-obacivati, panjkavac-klevetnik, priljubodivac-preljubnik, razumieteonik-razuman čovjek, prihud-vrlo zao, odihalo-duh, jejina-sova, celonuti-poljubiti. Evo i nekih naslova poglavlja: -Pismo od postanja, Pismo od ishoda, Pismo Levitičko. Kašić evanđelja po Mateju, Marku, Luki i Ivanu naziva Sveto Isukarstovo vangelje po Mateju, Marku, Luci (a ne Luki) i Ivanu. Kašićev rukopis djeluje kao nedovršeno djelo, odnosno kao da se ne radi o rukopisu koji je u cijelosti pripremljen za tiskanje. Osim što nedostaju početne rečenice u „Knjizi postanka“, rukopis je pun ispravaka, od kojih su mnogi nečitljivi. U predgovoru Kašićeve Biblije tiskane 1999. godine navodi se: -Transkripcija je načinjena uz poštivanje Kašićeva morfonološko/fonološkog načina pisanja i između štokavštine i čakavštine/cakavštine, pisanja vokalnog r kao ar, odnosno er i sličnih neujednačenosti. U skladu s tim načelom ostavili smo Kašićev način pisanja: gosdba/gozdba, množtvo/mnoštvo/mnostvo, carkva/cerkva, podnižiti/podniziti i sl. Premda je rad na onom dijelu rukopisa koji je Kašićev autograf uloženo razmjerno najviše vremena i truda, upravo tu je ostalo najviše nesigurnosti jer je rukopis na mnogim mjestima vrlo slabo čitljiv i nerijetko je bila potrebna prava rekonstrukcija. Razlog zbog kojeg je Kašić preveo Bibliju je shvatljiv, no manje je shvatljivo zbog čega njegova Biblija nije tiskana. Kašić navodi kako su za krivi njegovi zemljaci, a čini se kako je to istina ili je vrlo blizu istine. Evo kratkog prikaza onoga što se događalo s Kašićevim prijevodom Biblije. Dubrovački nadbiskup Fabio Tempestivi nagovorio je Kašića na izradu prijevoda Biblije, što je bilo neformalno, ali značajno, jer su tu zamisao podržali i slijednici nadbiskupa Temptestivia. Službeni nalog za prijevod Biblije Kašić je dobio 1625. godine od Kongregacije za širenje vjere. Kongregacija je o napravljenom prijevodu raspravljala 1631. godine u Rimu, a nakon toga je prijevod dostavljen Kongregaciji Svetog oficija (Sveta inkvizicija). Do tog trenutka tiskanje Kašićevog prijevoda Biblije nije bilo upitno. Međutim, zagrebački biskup je poslao pismo Kongregaciji za nauk vjere (Svetoj inkviziciji) tražeći odgodu tiskanja Kašićevog prijevoda Biblije. Ukratko, smatrao je kako se o prijevodu moraju izjasniti nacionalni biskupi i redovnici. U pismu je naveo da će se kardinali uvjeriti kako je prijevod više štetan nego koristan. Povjesničari se uglavnom slažu kako se zagrebački biskup protivio tiskanju Kašićevog prijevoda Biblije zbog jezika. Naime, Kašić je za prijevod Biblije koristio štokavsku ijekavicu, što je bilo strano zagrebačkom kajkavskom narječju. U to vrijeme interes Crkve je bio širenje vjere među slavenskim stanovništvom i željelo se izbjeći sukob. Na sjednici Kongregacije svetog oficija održane 23. lipnja 1633. godine, na kojoj je bio nazočan papa Urban VIII. pročitano je pismo zagrebačkog biskupa. Njegovi navodi su očito bili vrlo uvjerljivi. Naime, istog dana papa Urban VIII. je donio odluku o zaustavljanju postupka tiskanja Kašićeve Biblije. Kašićev prijevod Biblije je ostao u rukopisu 366 godina i tiskan je 1999. godine. Josip Portada |
