ponedjeljak, 18.02.2008.
Afera Vrtovi Sunca
Tvrtke „Dubrovačko primorje“, „Dubrovački vrtovi sunca“ i „Vrtovi sunca Orašac“, a sve tri se vezuju uz Pera Vićana, na nezakonit način došle su u posjed 150 tisuća četvornih metara u Orašcu – tvrdnja je Općinskog državnog odvjetništva (ODO) u Dubrovniku koje je, u ime Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), podnijelo tužbu za utvrđivanje vlasništva nad spornim zemljištem.
- Ovo mi pakiraju lokalni politički moćnici koji su sebi osigurali saborski imunitet. Lijepo molim, ne svi. Neka svatko radi svoj posao u skladu sa zakonom – kratak je pismeni odgovor Pera Vićana na ovotjednu aferu koja ga je dovela na naslovnicu Slobodne Dalmacije zbog teksta „Pero Vićan oteo zemljište od 200 milijuna kuna“.
Općinski sud u Dubrovniku tužbu je zaprimio 4. veljače, a u njoj je navedeno kako se „Dubrovačko primorje d.d.“ 1998. godine nezakonito uknjižilo na 150 tisuća kvadrata u Vrtovima sunca koji nisu procijenjeni u vrijednosti društvenog kapitala u postupku pretvorbe bivšeg društvenog poduzeća Dubrovačko primorje. U Odvjetništvu navode kako je Dubrovačko primorje d.d. (DP) tim nekretninama raspolagalo prenijevši ih na Dubrovačke vrtove sunca i Vrtove sunca Orašac d.o.o. Zagreb, opteretivši ih kasnije hipotekama radi osiguranja kredita u iznosu od više stotina milijuna kuna. Tužba je istodobno podnesena i protiv dviju banaka, Raiffeisenbanka Austrija i Erste&Steiermarkische banke Rijeka.
„U predmetnoj parnici predlaže se donošenje presude kojom se Hrvatski fond za privatizaciju utvrđuje vlasnikom odnosno suvlasnikom nekretnina i nevaljanost upisa hipoteka u korist tuženih dviju banaka te kojom se nadalje nalaže tuženicima trpljenje brisanja upisa njihova prava vlasništva kao i trpljenje brisanja upisa svih hipoteka i predaja nekretnina u posjed odnosno suposjed Hrvatskog fonda za privatizaciju. Budući da je na jednoj od utuženih nekretnina, čija površina iznosi 117.370 kvadratnih metara, već započeta gradnja, za tu nekretninu predloženo je izdavanje privremene mjere zabrane gradnje i vršenja bilo kakvih drugih promjena“, priopćili su iz ODO-a. Započeta gradnja odnosi se na nekretninu koju je za 13,5 milijuna eura, 2005. godine, od DP-a kupila tvrtka Hidrocommerc, velikogoričkog poduzetnika Josipa Kordića. Kako je Kordić svojedobno izjavio, njegova je tvrtka bila spremna uložiti 80 milijuna eura u izgradnju turističkog kompleksa u Orašcu. U to vrijeme, predsjednik Nadzornog odbora DP-a bio je Stipo Gabrić Jambo, a DP je od ove prodaje kasnije financirao izgradnju Hotela „Admiral“ u Slanome čije se otvorenje još uvijek čeka.
SPORAN ZAKON O PRIVATIZACIJI?
Uz ime Pera Vićana, direktora DP-a i gradskog vijećnika, Slobodna Dalmacija iznosi podatak kako je aktualni predsjednik Općinskog suda u Dubrovniku Ivo Besjedica potpisnik sudskog rješenja od 26. kolovoza 1998. kojim se proknjižilo sporno zemljište. Prozvani Besjedica brani se kako je rješenje o upisu prava vlasništva na „Dubrovačko primorje“ doneseno „sukladno prevladavajućoj praksi sudova kod upisa prava vlasništva tzv. hotelskog zemljišta“.
- Ako je ovo rješenje nezakonito, nezakonito je na stotine sličnih rješenja donesenih sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i načelu jedinstva nekretnine od Istre do Prevlake. Stručnoj javnosti poznati su prijepori između vrhunskih autoriteta iz područja stvarnog prava glede ovog pitanja te je jasan argument kako se ne radi ni o kakvoj nezakonitosti koja bi trebala pogodovati bilo kome – piše u svom obrazloženju predsjednik Općinskog suda koji se poziva na stručni rad zamjenika glavnog državnog odvjetnika Jadranka Juga, objavljenog prije nepuna dva mjeseca u zborniku radova „Nekretnine u pravnom prometu“.
Tamo se navodi kako je HFP stranka u 500 sudskih sporova, u kojima se najveći dio odnosi na utvrđivanje prava vlasništva nekretnina, velikih kompleksa zemljišta preko stotinu tisuća kvadrata. Besjedica se poziva na Jugov napis o dvojbi i prijepornim tumačenjima članka 47. Zakona o privatizaciji koji bi mogao biti temelj za osporavanje tužbe Državnog odvjetništva u slučaju „Dubrovačkog primorja“.
- Dionice, udjeli, stvari i prava koji nisu procijenjeni u vrijednosti društvenog kapitala pravne osobe na temelju Zakona o pretvorbi, prenose se Fondu, ako ne postoje razlozi za obnovu postupka, odnosno ako prijenos ne utječe na postojeću tehnološku cjelinu – piše u Zakonu o privatizaciji.
Ključni dio ovoga članka je tzv. „tehnološka cjelina“, koja je bila povod uknjiženju zemljišta oko hotela u slučaju Vrtova sunca, a navodno postoje još mnogi takvi slučajevi u Hrvatskoj. Na tragu toga je i podatak o stotinama sporova HFP-a koji od suda nije tražio blokadu raspolaganja zemljištem u Orašcu, nego zabilježbu spora. Rješenjem ovog problema s neprocijenjenim zemljištima koji potvrđuje i visokopozicionirani Jug u Državnom odvjetništvu, trebala se pozabaviti Vlada koja godinama najavljuje donošenje Zakona o turističkom zemljištu. Nacrt tog zakona iz 2005. godine predlagao je da trgovačko društvo postaje vlasnikom zemljišta ako je u postupku pretvorbe odnosno privatizacije u vrijednosti društvenoga kapitala poduzeća procijenjen dio zemljišne čestice na kojoj je izgrađena građevina, a u postupku pretvorbe nije formirana posebna zemljišna čestica procijenjenog zemljišta. Prijedlog je bio da preostalo zemljište na kojem je poduzeće imalo pravo korištenja, a koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenog kapitala, postaje vlasništvom jedinice lokalne samouprave. Time bi se spriječile dvojbe iz Zakona o privatizaciji koja je, sad već postoji konsenzus po tom pitanju, leglo zločinačkih pothvata u Hrvata. Čak i u nikada do kraja razrađenom nacrtu prijedloga zakona o turističkom zemljištu iznosi se procjena kako samo u kampovima nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital društava više od 22 milijuna četvornih metara takvoga zemljišta. U HFP-u su tada procijenili kako ukupna brojka, uključujući druge slučajeve turističkog zemljišta, doseže sto milijuna kvadrata.
KOGA TO VIĆAN OPTUŽUJE?
Afera „Dubrovačko primorje“ nije prva koja Vićana tereti za nezakonite radnje. Državna revizija je još 2002. godine podnijela kaznenu prijavu protiv ovog svestranog Dubrovčanina, koji se uz gospodarstvo i politiku, pojavljuje na visokoj poziciji i u nogometu. Iako nikada dokazano, sumnjičilo ga se da je ispod cijene prodavao imovinu tvrtke Dubrovačko primorje.
Dubrovnik je zadnjih mjeseci postao poligon obračunavanja svakovrsnih moćnika i mjesto gdje je država odlučila Europi dokazivati da je „pravna“. Iako nitko ne želi prejudicirati odluke sudova, u ovom ili u slučaju „Pet zvjezdica“, skepticizam koji se veže uz rad pravosuđa prevladao je u dosadašnjim anketama Dubrovačkog vjesnika. Vićan koji tvrdi kako iza svega stoje „lokalni politički moćnici koji su sebi osigurali saborski imunitet“, dovoljno je oprezan da nikoga neće imenovati. Ne može se, međutim, previdjeti njegovo razilaženje sa Stipom Gabrićem Jambom, nekada bliskim poslovnim i političkim partnerom s kojim je na zadnjim redovnim izborima za Županijsku skupštinu i Gradsko vijeće dijelio kandidate i zajednički sastavljao listu, pa se tako na Jambinoj listi na Vićanovu preporuku našla njegova rodica Mira Buconić. Gabrić je na zadnjim parlamentarnim izborima osvojio mandat, a time i imunitet.
Ne može se previdjeti ni Vićanov sukob s dubrovačkom gradonačelnicom Dubravkom Šuicom s kojom je koalirao u Gradu Dubrovniku sve do sukoba oko čijeg se razloga ni danas jasno, ili kako to političari vole reći – transparentno, nisu izjasnili. Govori se da je riječ o još jednom spornom zemljištu, i to onome na Nuncijati, za koju je Vićan, tada kao Šuicin zamjenik, s vlasnicima počeo pregovore o kupnji radi izgradnje novog stambenog naselja. Po Vićanovu odlasku iz gradske vlasti, počela je priča o Gabrićevoj kupnji zemljišta na tom gradskom području. Sve to već spada u sferu tajnih odnosa političkih moćnika, dok građani očekuju nove akcije USKOK-a, DORH-a i inih tijela.
Moje ime je Ban, James Ban
Zakon o privatizaciji je omogućio da svaki zaposlenik ili bivši zaposlenik ondašnjih društava upiše paket dionica, s pravom popusta, do iznosa od 20 tisuća DEM-a. Naputak Ministarstva turizma i HFP-a bio je da se krediti kojima su sagrađeni pojedini hoteli pretvore u suvlasničke udjele, što znači da je ostali dio nekupljene imovine bio u državnom vlasništvu. Vlasnici „Dubrovačkog primorja“ do prodaje bili su Dubrovačka banka, splitska tvrtka „Lavčević“ i 424 zaposlenika društva. Svi koji su plaćali 13 mjeseci, postali su vlasnici dionica u iznosu od 18.900 DEM-a. Od trenutka prestanka uplata, razlika dionica postala je vlasništvom HFP-a koji je time plaćao radove obnove različitim građevinskim tvrtkama u Hrvatskoj. Propašću banke, država je postala većinskim vlasnikom Dubrovačkog primorja. Uknjiženje zemljišta u Orašcu, koje Općinsko državno odvjetništvo spori tužbom, dogodilo se dok je vlasnik Dubrovačkog primorja bila država. Naime, prodaja većinskog udjela tvrtke zbila se u rujnu 1999. godine, a kupac je bio James Ban koji se oduvijek vezivao uz Vićanovo ime.
Besjedica probesjedio s medijima
Predsjednik Općinskog suda Ivo Besjedica opovrgava sve medijske navode koji ga povezuju s Vićanom, ali i Antunom Kraljem, vlasnikom tvrtke „Konel“, nedavno privedenim u USKOK-ovoj akciji „Pet zvjezdica“. Jutarnji list je 7. veljače objavio tekst u kojem Besjedica opovrgava priče o tome kako mu je tvrtka Konel renovirala kuću u Orašcu, jednako tako opovrgava da mu je Vićan pomogao doći do stana u Zagrebu.
kopirano
Silvia Rudiović - Dubrovački vjesnik
- 11:22 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
