ponedjeljak, 18.02.2008.
Afera Vrtovi Sunca
Tvrtke „Dubrovačko primorje“, „Dubrovački vrtovi sunca“ i „Vrtovi sunca Orašac“, a sve tri se vezuju uz Pera Vićana, na nezakonit način došle su u posjed 150 tisuća četvornih metara u Orašcu – tvrdnja je Općinskog državnog odvjetništva (ODO) u Dubrovniku koje je, u ime Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), podnijelo tužbu za utvrđivanje vlasništva nad spornim zemljištem.
- Ovo mi pakiraju lokalni politički moćnici koji su sebi osigurali saborski imunitet. Lijepo molim, ne svi. Neka svatko radi svoj posao u skladu sa zakonom – kratak je pismeni odgovor Pera Vićana na ovotjednu aferu koja ga je dovela na naslovnicu Slobodne Dalmacije zbog teksta „Pero Vićan oteo zemljište od 200 milijuna kuna“.
Općinski sud u Dubrovniku tužbu je zaprimio 4. veljače, a u njoj je navedeno kako se „Dubrovačko primorje d.d.“ 1998. godine nezakonito uknjižilo na 150 tisuća kvadrata u Vrtovima sunca koji nisu procijenjeni u vrijednosti društvenog kapitala u postupku pretvorbe bivšeg društvenog poduzeća Dubrovačko primorje. U Odvjetništvu navode kako je Dubrovačko primorje d.d. (DP) tim nekretninama raspolagalo prenijevši ih na Dubrovačke vrtove sunca i Vrtove sunca Orašac d.o.o. Zagreb, opteretivši ih kasnije hipotekama radi osiguranja kredita u iznosu od više stotina milijuna kuna. Tužba je istodobno podnesena i protiv dviju banaka, Raiffeisenbanka Austrija i Erste&Steiermarkische banke Rijeka.
„U predmetnoj parnici predlaže se donošenje presude kojom se Hrvatski fond za privatizaciju utvrđuje vlasnikom odnosno suvlasnikom nekretnina i nevaljanost upisa hipoteka u korist tuženih dviju banaka te kojom se nadalje nalaže tuženicima trpljenje brisanja upisa njihova prava vlasništva kao i trpljenje brisanja upisa svih hipoteka i predaja nekretnina u posjed odnosno suposjed Hrvatskog fonda za privatizaciju. Budući da je na jednoj od utuženih nekretnina, čija površina iznosi 117.370 kvadratnih metara, već započeta gradnja, za tu nekretninu predloženo je izdavanje privremene mjere zabrane gradnje i vršenja bilo kakvih drugih promjena“, priopćili su iz ODO-a. Započeta gradnja odnosi se na nekretninu koju je za 13,5 milijuna eura, 2005. godine, od DP-a kupila tvrtka Hidrocommerc, velikogoričkog poduzetnika Josipa Kordića. Kako je Kordić svojedobno izjavio, njegova je tvrtka bila spremna uložiti 80 milijuna eura u izgradnju turističkog kompleksa u Orašcu. U to vrijeme, predsjednik Nadzornog odbora DP-a bio je Stipo Gabrić Jambo, a DP je od ove prodaje kasnije financirao izgradnju Hotela „Admiral“ u Slanome čije se otvorenje još uvijek čeka.
SPORAN ZAKON O PRIVATIZACIJI?
Uz ime Pera Vićana, direktora DP-a i gradskog vijećnika, Slobodna Dalmacija iznosi podatak kako je aktualni predsjednik Općinskog suda u Dubrovniku Ivo Besjedica potpisnik sudskog rješenja od 26. kolovoza 1998. kojim se proknjižilo sporno zemljište. Prozvani Besjedica brani se kako je rješenje o upisu prava vlasništva na „Dubrovačko primorje“ doneseno „sukladno prevladavajućoj praksi sudova kod upisa prava vlasništva tzv. hotelskog zemljišta“.
- Ako je ovo rješenje nezakonito, nezakonito je na stotine sličnih rješenja donesenih sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i načelu jedinstva nekretnine od Istre do Prevlake. Stručnoj javnosti poznati su prijepori između vrhunskih autoriteta iz područja stvarnog prava glede ovog pitanja te je jasan argument kako se ne radi ni o kakvoj nezakonitosti koja bi trebala pogodovati bilo kome – piše u svom obrazloženju predsjednik Općinskog suda koji se poziva na stručni rad zamjenika glavnog državnog odvjetnika Jadranka Juga, objavljenog prije nepuna dva mjeseca u zborniku radova „Nekretnine u pravnom prometu“.
Tamo se navodi kako je HFP stranka u 500 sudskih sporova, u kojima se najveći dio odnosi na utvrđivanje prava vlasništva nekretnina, velikih kompleksa zemljišta preko stotinu tisuća kvadrata. Besjedica se poziva na Jugov napis o dvojbi i prijepornim tumačenjima članka 47. Zakona o privatizaciji koji bi mogao biti temelj za osporavanje tužbe Državnog odvjetništva u slučaju „Dubrovačkog primorja“.
- Dionice, udjeli, stvari i prava koji nisu procijenjeni u vrijednosti društvenog kapitala pravne osobe na temelju Zakona o pretvorbi, prenose se Fondu, ako ne postoje razlozi za obnovu postupka, odnosno ako prijenos ne utječe na postojeću tehnološku cjelinu – piše u Zakonu o privatizaciji.
Ključni dio ovoga članka je tzv. „tehnološka cjelina“, koja je bila povod uknjiženju zemljišta oko hotela u slučaju Vrtova sunca, a navodno postoje još mnogi takvi slučajevi u Hrvatskoj. Na tragu toga je i podatak o stotinama sporova HFP-a koji od suda nije tražio blokadu raspolaganja zemljištem u Orašcu, nego zabilježbu spora. Rješenjem ovog problema s neprocijenjenim zemljištima koji potvrđuje i visokopozicionirani Jug u Državnom odvjetništvu, trebala se pozabaviti Vlada koja godinama najavljuje donošenje Zakona o turističkom zemljištu. Nacrt tog zakona iz 2005. godine predlagao je da trgovačko društvo postaje vlasnikom zemljišta ako je u postupku pretvorbe odnosno privatizacije u vrijednosti društvenoga kapitala poduzeća procijenjen dio zemljišne čestice na kojoj je izgrađena građevina, a u postupku pretvorbe nije formirana posebna zemljišna čestica procijenjenog zemljišta. Prijedlog je bio da preostalo zemljište na kojem je poduzeće imalo pravo korištenja, a koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenog kapitala, postaje vlasništvom jedinice lokalne samouprave. Time bi se spriječile dvojbe iz Zakona o privatizaciji koja je, sad već postoji konsenzus po tom pitanju, leglo zločinačkih pothvata u Hrvata. Čak i u nikada do kraja razrađenom nacrtu prijedloga zakona o turističkom zemljištu iznosi se procjena kako samo u kampovima nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital društava više od 22 milijuna četvornih metara takvoga zemljišta. U HFP-u su tada procijenili kako ukupna brojka, uključujući druge slučajeve turističkog zemljišta, doseže sto milijuna kvadrata.
KOGA TO VIĆAN OPTUŽUJE?
Afera „Dubrovačko primorje“ nije prva koja Vićana tereti za nezakonite radnje. Državna revizija je još 2002. godine podnijela kaznenu prijavu protiv ovog svestranog Dubrovčanina, koji se uz gospodarstvo i politiku, pojavljuje na visokoj poziciji i u nogometu. Iako nikada dokazano, sumnjičilo ga se da je ispod cijene prodavao imovinu tvrtke Dubrovačko primorje.
Dubrovnik je zadnjih mjeseci postao poligon obračunavanja svakovrsnih moćnika i mjesto gdje je država odlučila Europi dokazivati da je „pravna“. Iako nitko ne želi prejudicirati odluke sudova, u ovom ili u slučaju „Pet zvjezdica“, skepticizam koji se veže uz rad pravosuđa prevladao je u dosadašnjim anketama Dubrovačkog vjesnika. Vićan koji tvrdi kako iza svega stoje „lokalni politički moćnici koji su sebi osigurali saborski imunitet“, dovoljno je oprezan da nikoga neće imenovati. Ne može se, međutim, previdjeti njegovo razilaženje sa Stipom Gabrićem Jambom, nekada bliskim poslovnim i političkim partnerom s kojim je na zadnjim redovnim izborima za Županijsku skupštinu i Gradsko vijeće dijelio kandidate i zajednički sastavljao listu, pa se tako na Jambinoj listi na Vićanovu preporuku našla njegova rodica Mira Buconić. Gabrić je na zadnjim parlamentarnim izborima osvojio mandat, a time i imunitet.
Ne može se previdjeti ni Vićanov sukob s dubrovačkom gradonačelnicom Dubravkom Šuicom s kojom je koalirao u Gradu Dubrovniku sve do sukoba oko čijeg se razloga ni danas jasno, ili kako to političari vole reći – transparentno, nisu izjasnili. Govori se da je riječ o još jednom spornom zemljištu, i to onome na Nuncijati, za koju je Vićan, tada kao Šuicin zamjenik, s vlasnicima počeo pregovore o kupnji radi izgradnje novog stambenog naselja. Po Vićanovu odlasku iz gradske vlasti, počela je priča o Gabrićevoj kupnji zemljišta na tom gradskom području. Sve to već spada u sferu tajnih odnosa političkih moćnika, dok građani očekuju nove akcije USKOK-a, DORH-a i inih tijela.
Moje ime je Ban, James Ban
Zakon o privatizaciji je omogućio da svaki zaposlenik ili bivši zaposlenik ondašnjih društava upiše paket dionica, s pravom popusta, do iznosa od 20 tisuća DEM-a. Naputak Ministarstva turizma i HFP-a bio je da se krediti kojima su sagrađeni pojedini hoteli pretvore u suvlasničke udjele, što znači da je ostali dio nekupljene imovine bio u državnom vlasništvu. Vlasnici „Dubrovačkog primorja“ do prodaje bili su Dubrovačka banka, splitska tvrtka „Lavčević“ i 424 zaposlenika društva. Svi koji su plaćali 13 mjeseci, postali su vlasnici dionica u iznosu od 18.900 DEM-a. Od trenutka prestanka uplata, razlika dionica postala je vlasništvom HFP-a koji je time plaćao radove obnove različitim građevinskim tvrtkama u Hrvatskoj. Propašću banke, država je postala većinskim vlasnikom Dubrovačkog primorja. Uknjiženje zemljišta u Orašcu, koje Općinsko državno odvjetništvo spori tužbom, dogodilo se dok je vlasnik Dubrovačkog primorja bila država. Naime, prodaja većinskog udjela tvrtke zbila se u rujnu 1999. godine, a kupac je bio James Ban koji se oduvijek vezivao uz Vićanovo ime.
Besjedica probesjedio s medijima
Predsjednik Općinskog suda Ivo Besjedica opovrgava sve medijske navode koji ga povezuju s Vićanom, ali i Antunom Kraljem, vlasnikom tvrtke „Konel“, nedavno privedenim u USKOK-ovoj akciji „Pet zvjezdica“. Jutarnji list je 7. veljače objavio tekst u kojem Besjedica opovrgava priče o tome kako mu je tvrtka Konel renovirala kuću u Orašcu, jednako tako opovrgava da mu je Vićan pomogao doći do stana u Zagrebu.
kopirano
Silvia Rudiović - Dubrovački vjesnik
- 11:22 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Na zemlji koju nije platio zaradio 13,5 mil. eura
ZAGREB - Posljednji primjer koji ilustrira situaciju jesu Dubrovački vrtovi sunca. Radi se o kompleksu zemljišta i bivšeg apartmanskog naselja uz more u Orašcu kod Dubrovnika.
Taj kompleks bio je u sastavu društvenog poduzeća Dubrovačko primorje u kojemu je Pero Vićan bio jedan od direktora. Prilikom privatizacije Dubrovačkog primorja kompleks u Orašcu nije bio naveden u kapitalu koji se privatizirao, ali je predsjednik Općinskog suda u Dubrovniku, Ivo Besjedica, 1998. ipak upisao Peru Vićana kao vlasnika Dubrovačkih vrtova sunca.
Tako stečenu nekretninu Vićan je 2006. za 13,5 milijuna eura prodao poduzetniku Josipu Kordiću, vlasniku tvrtke Hidrocomerce. Kordić je odmah otvorio veliko gradilište na kojemu trebaju niknuti dva hotela od pet zvjezdica i luksuzno apartmansko naselje.
Lani je Besjedica skinuo plombu s nekretnine i na zemljište upisao hipoteku za osiguranje kredita od 120 milijuna eura.
Nakon te operacije, u ime HFP-a tužbom je ustalo Državno odvjetništvo koje traži da se državi vrati zemljište. Stupi li na snagu Polančecov zakon, država će postati suvlasnik u Kordićevu projektu.
- 11:18 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
ponedjeljak, 11.02.2008.
eo dokopo se i ostavštine oraškog karnevala 2008...
tu je dole link... nadam se da cete uspje pročita...
O S T A V Š T I N A 2008
- 18:03 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
srijeda, 06.02.2008.
Karnevo 2008
dobar veče dame i gospodo, mještani sumještani, znanci i neznanci sve nove zgrade i blizanci, svi što ste prodali zemlju i digli kredite u banci.
bona sera sinjore e sinjori,ćitadini e konćatidini,konošuti e skonošuti,tuti i nuovi i edifići e đemeli tuti ke avete venduto la tera e avete prezo il kredito in banka.
dobro vecer dami i gospoda, ziteli i soziteli, poznati i nepoznati od site novi zgradi i nlizanci site sto ja prodadovte zemjata o podignavte kredit vo banka
dober veče gospe in gospodin, meščani in meščanke, znani in neznani vse nove hiže in dvojnki si kaj ste prodali zemljo in dvignili kredite v banki!!!
Moramo pozdravit naše susjede, jer zeru pizdarije je stupilo na snagu, tj ZERP.
Povukli su se novci i predpristupnih fondova, mjesni odbor se polako isava na noge,nakon toliko godina u suradnju sa ribrskim društvom stavljena je gruja, počela je rekonstrukcija i nadogradnja mula za prihvaćanje ribarskih koča i natovih brodova, bočarski terini su prenamjenjeni za suhu marinu i tako dobro IDEMO DALJE!!.
Ljudi ko zna što će nas toka bitno je da su izgalasali zakon da se ope moze loka.
to je dobro za nas mjesni odbor jer otkad je donesen novi zakon o promilima, mogu slobodno pit ne moraju se vise skriva po kominima.
Oni imaju pripremljen čitavi niz ostalih projekata za razvoj našeg mjesta, ukljčujući podhodnik i kanalizaciju koji uskoro idu u realizaciju.
jos uvijek je veci dio sela zelena zona a pute su nam unistili Kordicevi kamioni od pedese tona.
to što oni po cjele dane vozu mozemo zahvali tajniku Jozu.
A oni što voli vele laga javi kad će ih policija doć vaga.
Moramo bit svjesni da se glavna priveda našega sela i dalje se temelji na prodaji građevinskih parcela.
Sve te novce od prodaje nekretnina odnjeli su vam investicijski fondovi tht i INA.
Neki su kupovali po dvjesta trista, sad se po cjele dane prati burzovna lista.
Imamo idelan geografski polozaj i cjelo selo leži na vodi i krajnje je vrijeme da se nešto počme proizvodi.
Pokazat cu vam jedan svjetli primjer naseg mudrog gospara koji je proširio svoje seosko gospodarstvo , uz ribarstvo sva svoja sredstva je preusmjerio i na pračarstvo.
ovome poslu imaoje kompanjanona oni su stari prijatelji, još od mjenjanaj auta i kiper kamiona.
Dio investicije je financirala vlada, a na otvaranju je bilo cjelo poglavarstvo Grada.
Farma je u startu bila na atraktivnom mjestu a adresa je bila uz ljubačku cestu.
Cjeli pogon je napravljen po evropskim standardima, sve je kompjuterizirano radi mikro klima a sve se moglo iz doma s kompjutera štima.
Kad su nabavili prace govorili su da je to najbolja vrsta, da neće bi na bjeloj pečenici bjela ni prsta.
Trljali su ruke i veselili su se pračarskoj sezoni bila je to prava idila, dok nisu praci počeli gubi kila.
Uloženo je dosta para a povukla se i veća količina hrana iz Bjelovara.
Mislio je on da će se hrane ko zna koliko okreni pa je sebi u špag stavio razliku u cijeni.
Izvukla se tu velika suma uzimo mu je po vreći cjelijeh dese kuna.
Trebalo je to doteć cjeli turnus a silos je osto prazan prije ljeta pa je hitno priko Mljeta došla pračija UN dijeta.
Dva dana čevčega dva dana rogača poslije samo pundurike i vode jadan prasac bi se i sam izvrnuo da ga se ubode.
Nakon nekoliko takvih tura Praci bi ih poznali po hodu znali bi da će dobi samo rogače i vodu.
Kad bi viđeli da nosu od rogača vreće, pogledali bi se i rekli Bogu dušu Bog je neće.
Ljeti bi đegod izjeli iz pansiona malo splačina al većinom ih je na životu držala iz bara prijčina.
Za apetit pracima vraća na benzinu je hodila cjela Marijina plaća, jer hi je hodili po dvaputa na dan graća.
Bile su to prave nemani kako tirela kad je vrata od košare mogla drža jedna đirela.
A sad se obrati Turici nek ti spjega kako se praci hrane na čevčegu i pundurici.
Kako se na taj način dobivaju kila isto ko kad je ono on hranio krokodila.
Tako će ti rije gospar Skupoća kako se na pracima skuplja masnoća.
U jednom bremenu je došla malo žuća trava pa su praci naglo počeli krepava.
A dosta mu je bilo i njegova duga sad mu se još u košaru uvalila i pračija kuga.
Između njih dvojice je nastalo ratno stanje nisu znali oće li ijedan prasac dočeka klanje
Dotad je sve teklo glatko i ljepo a sad nisu mogli nikako dokuči čiji je prasac krepo.
I nekako su tu podjelili to krdo , polovica se preselila pod bračevo brdo.
Kad su hodili iz Ljubča rekli su idemo dalje ADZ i dr IVO !!!!
Otkad smo u koliciji sa seljacima E BAŠ ZATO bavit ćemo se pracima (ja i moj brat također)
Kad su došli u ovega na vlasti praci su odma krešili na masti .
Gore ih je pola uspilo pokrepa a ođe su se odma avertili najači je došo kako Pero Repa.
Nije ih bilo teško obali a naručje vrijesa je bilo dosta za sve ih opali.
Imali su široka crijeva pa meso od najviše prasice stane u tri kobasice.
Tu se skupilo dosta važnih faca a za učini menestru na dva kila kupusa toka stavi cjeloga praca.
On se više neće s Migerom kara a mrsno će se suši na dimu od cigara, tako će ovu zimu misli da jedu kaštradinu .
Da ih nisu hranili zaludu za produzi racu treba obavezno ostavi jednu gudu.
Njega nije nimalo pogodilo što ih je pola uspilo pokrepa jer naknada štete svakako dolazi od Pepa.
Moram s ovijem sad odi ferma da se ne bi moro sukijem u selu svadi, skala ću se u Donju Bandu da vidim što se doli radi.
Paralo je da je ratno stanje a ovo je zadnje ne ispunjeno obećanje iz preizborne kampanje.
Bilo ih je dosta faca što su na vlasti kako da su došli drito sa Markova trga falil im je samo Mirjana Hrga.
To bi trebo biti polivalentan podhodnik, uz što bi prolazila đeca kupili bi se drogeraši a u noćnim satima mogo bi se kogo i opraši.
To je investicija skupa a preseli će cjela klupa.
Nije čudo da to ovi iz donje bande to ne dadu, jerbo skalini izlaze drito u vinek u kadu.
Jebem ti osim boga neće niko hodi priko moga, i da se tu raspačava droga!!!
Niti će se kogo prti u moj dolac jer ću nabi i Mrkića i Ivotu na kolac!!!
Projekt je odobrio Jozo u dome za vrijeme najviše ciklone.
Ivota je predstavio projekt u butizi u Mata a to čudo uzima više od dvjesta kvadrata, i sad se nemojte čudi zašto je došlo do tolikoga rata.
Svi se tom projektu dive, na predstavljanju je pošlo priko tri kašuna pive.
Za selo je to projekt pravi ali ga ovi neće sigurno ostvari, s toliko promila u glavi, a otole sam čuo pjesmu zno sam da se nešto tu slavi.
Za krštenje se vadila najbolja pozata i dvanes najboljih pjata za ugosti uzvanike a posebno gospara Iva Čikata.
Zvali su tu velike ličnosti i face a sve su to dundo i tetka gledali sa tarace.
Nisam pozno nikoga pa ni kuma, jedino sam pripozno onog mesara iz Neuma.
Nisam se osim Šeša imo kome tu ni javi a ove druge sam pozno po glavi.
Vinka je sedam dana prije počela čini kolače i pisa pozivnice za hrkače.
A i Šešo je tu bio izvan plana nego su ga zvali da ne bude bulikana.
Po festi se Vinka krivila da su kuverte bile slabe da nema ni za mezomurale,
kad su gosti bili ovako slabe ruke kad bi tek onda skupili za kupe.
Nakon obnove u kominu nisu dobili vele mjesta ali nema veze ovoga jeta je zato na taraci bila velika festa.
I tu je bilo iz Neuma mesa, a najviše uzvanika je bilo radi interesa.
Bilo mi je dosta ove zatonske i gromačke elite pa sam se uputio sa svim orašanima na elafite.
Kakvi su bili u barku su se jedva uspili ukrca, a sa tarace ih je oporavio Prca, a nisu ni sanjali da bi s njima mogla doći vjesnikova plava vrpca.
U barci su mi spjegali da tamo pjeva Trio Gušti nisam na rivu ni izišo kad na bini pjeva iz poja Mišo.
Kako se na Šipanu nisu uspjeli pomlati tokalo je u po konala barku izvrati.
Miškić na Gara, Garo na Meća sve dok iz barke nisu počeli izljeća.
Tako su ostali pluta u mraku a motor je još po ure vrtio u zraku.
Judi drž te se parića i fajula daleko je do mula.
Sjeća će se cjeli život ovoga bala kad su u zoru plutali u po konala.
A svatili su da je za sve kriva Sida kad se barka izgubila iz vida
A Tomo se krivio jebalava vas Sida ko će ujutro doć pred Nika i Dida.
Tako pjani su plutali na fajulima i čekali svanuće dana, a najžalosnije što su tu bila tri kapetana.
A da se s njima vraćo i Mišo, bilo bi tu kapetana da bi se okrenula i Nona Ana.
Vikali su mejdej mejdej koči koči!!! Ne bi jedrilica ni fermala da nisu zasvjetlile sa štaka mačje oči.
Kad su se popeli na jedrilicu i refali od šiloka jedan je pito ima li u vas štogo za poloka za doć sebi od šoka.
I tako ih je u svitanje zore na žale izbacilo sinje more.
Kakvi su bili ni rođena mati ih ne bi mogla identificira a podne su dočekali na mulu pokriveni listovima od novinskog papira.
Kad je Zeko došo otvori od Havaja vrata našo je meča zamotanog u jutarnji i 24 sata a Dubrovački oko vrata.
Na havajima se roba sušila svukuda po boru a doma su hodili u gaćicama na motoru.
I tako su jedva spasili živu glavu a sve za dokaza ko ima boju malu.
Bilo mi je ove havarije odi dosta pa sam pošo u kamp viđe koliko ima gosta.
Tu sam pofermo kupi sladoled i malo se ohladi a ona dva su mi se potužili kako im nema ko radi.
Tražili su jednoga samo da kupi smeće i prebaciva goste tamo u mata s peče.
Natječaj je izvješen jako rano i niko nije uspio zaluta pa je priko veze došo susjed priko puta.
Za recepcionera je trabalo znat jezike i bio je prejak test on je mogo samo čisti zahode skuplja smeće i po kampu mest.
Jerbo to nevjeste više nisu mogle sam stiza pa su od muke počele vika da podhitno zaposle i drugoga Nika.
Tu su se dobro izmučile za personal izbira pa su pošle u Konjavac malo se ispuha i izđogira, jedino tamo nađu malo mira.
Kad su došle bile su poslušne i na dobrome glasu, a sad više ništa neće radi dok mama drži kasu.
Kupili su dolac, auto i bager i sve oni meni kukaju da nemaju para, i za da se s glibinom nebi moro pokara pošo sam u školu viđe novoga domara.
Za to mjesto je bilo dosta kandidata , oglas su obajvili u večernjem jer ne dolazi ni u Jerkovića ni u Mata.
U užem izboru kratkih rukava su ostali Tonček i Role jerbo Ambasador ima višu stručnu spremu od ravnateljice škole, a i učiteljice će ga zavolje.
Kako je on poletan sve će sam stiza što je na pucu i struju a kad bude trebalo štogo prekopa plati će dnevnicu Seju ili Muju
Djecu ka šajete u školu mora će te ih dobro zabunda jer on štedi naftu za traktor u dunda.
I Nemojte se čudi ako ga dežurni preko odmora bude hodio doma budi.
Koliko je poletan i brz dok se prigne ne moze uhiti ni puže, a priko iste veze u došli i on i Ruže.
A reć bi na njemu da je dobio na lotu ka sjedne u Toyotu.
Vedran mu je po sebi dao upute kako će radi, da ne treba vele orca ni kopa, nego da treba malo uprje i da života.
Ostavio sam ovega odi da poljeva cvjeće i po arlama da prebire škaje a ja sam se skalo u japankama na Hawaje.
Odma sam primjetio da se taraca ne pere a došle su nove infere.
Prijavili su da se prodalo cjelo jeto vina tri boce, a od toga je dvije u prolazu popio Coce.
Sad neće više jedan na drugoga vele vika jer ove sezone kreću sa susretima umirovljenika!
Između bova će se vozi gondola a na taraci će se igra briđ i tombola.
To su gondole bez motora a Pipac će cjelo vrijeme dežura ispo bora.
A u planu je proširenje mula i asfaltiranje puta, a kad do doli stignu toka će i gruju dignu.
Neće se više tu pita ni šešo ni zeko ni taj treći, a oni se slažu ko rozi u vreći.
A i gori je opsadno stanje jerbo dosadašnji zapovjednik nema potrebno obrazovanje.
Tu se godinama radilo po sistemu : „poćeraj ko smeta“ a službeno se sve raspalo ovega jeta.
I tako će on sad po komodu u gornja sela vozi vodu.
Radi će on to često a puco je na jurinovo mjesto.
Kako za to nije imo skule sad će po kamijonima toči gorivo i pregleda uje.
U domu će kako i svi ostali imat samo svoj ormarić a naloge za vodu će mu pisat Šarić.
Naučio je da svi isprednjega muču i kleču, a sad neka s hropujom bjestima na kukurječu.
Mnogi su iz ovega sela znojili se i odi činili žuje a sa neće niko za njh ni da čuje
Što je najgore ne smiju više tu ni primirisa a na sve ovo će se odi još grad upisa.
Dvd je bio vazda sela ponos i dika a sad nema više ni presjednika ni zapovjednika, a kao zadnjeg člana riješili su se i Nikše u Bana.
Sad ću vam ja to ukratko spjega kako je sve pod gradom ne bi se čudio da će i ovi naš platan pošega.
A i u Đurđu vlada nekakava sila, priko noći je niknuo spomenik veći nego oni nasred Pila.
Ka su pitali Čarugu što je to, pravio se tošo, a on je ođe još najbolje prošo.
Čine koga je što voja, nema nikakave pravde, svašta po groblju rade za dva tri metra nekakve ograde.
Tako su oni uz par sumnjivih odluka i malo galame između sebe podjelili zadnje jame.
Da bi šutio tajnik je dobio najbolju jamu za bosanca, a u perajice su rekli aleluja dobili smo građevinsku i mjesto za Muja.
Zaludu smo osnovali to društvo i donjeli statut sa samo jednom zadaćom, da bi sačuvali groblje, a sad nemamo nikakva prava, sve je pošlo pod Boninovo pa će oni tu svakakvu gamad zakopava.
Jedino što su uspjeli svoj interes spasi , sad mogu komodno društvo i ugasi.
Ima toga jos dosta al za sve to ispriča tokalo bi do jutra osta.
Selo gubi stari sjaj i svemu malo pomalo dolazi kraj .
Nema zinga ni bala ,gospe orašca ni karnevala, a do koju godinu neće te ima ko ni u greb kala.
Ovi što su se uvalili u kredite tanko će srat, doma su im prazne teće, pa će ovu zimu najviše jes bobice i leće.
Kako je bila ove godine strašna suša u selu je od svijeh živina ostalo pet kokoši, dva preživjela praca i jedna izgladnjela ćuša.
I tako od cjeloga našega rada i mi ćemo bi kako gospari iz grada.
I nijesmo mi krivi što su praci krepavali na pundurici , rogačima i travi , a on se iza svega ovega sigurno nikomu neće će javi.
Mjere predostrožnosti:
Oko kuće pošega sva stabla i grane, ili čuva stražu sve dok zora ne svane, i žene u kući nikako ne ostavlja same
Najlakše ćete ga prepoznat đe visi na grani, a kad idete na butigu idete u manjim grupama da se možete lakše obrani , nikada ne napada na osami.
On ne ulazi na vrata a ka ide ča skače s drugog kata, a u funjestri mu uža osta i lapatak od alata.
Najčešće napada u sumrak i zoru a uža proleće i na motoru.
Skokove izvodi brzo tiho i bez glasa a ako je senja nema joj više spasa.
U selu će se teško riješi ovi misterij jer on za izbor nema nikakav kriterij.
I dok je on okolo varo leđa mu čuva Jaro.
- 18:10 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
