Veliki problem napretka ljudskog društva je sve veći broj ljudi rođenih sa niskim kvocijentom inteligencije (IQ), koji kad takva populacija počinje prevladavati svojim izborom vuku društvo u regresiju, nazadnjaštvo koje uvijek rezultira fašističkim ili sličnim političkim uređenjem, sve većim unutrašnjim i međunarodnim sukobima koji u kombinaciji sa visoko razvijenim oružjima za masovno uništenje prijete njima samima, širem okružiju i planeti kao cijelini, prvenstveno je u opasnosti planetarno ekološko urušavanje. Neki ljudi su svijesni da majmunima nije pametno dati da se igraju sa oružjima za masovno uništenje, dali to bilo atomsko, biološko, kemijsko ili skalarno oružije.
Istraživanje jednog sveučilišta u Americi je pokazalo da ljudi koji su u djetinjstvu ostvarili nizak rezultat na testiranju inteligencije, imaju veću vjerojatnost da razviju predrasude i konzervativna uvjerenja u odrasloj dobi.
Kvocijent inteligencije je rezultat određen standardiziranim testovima, no pitanje otkrivaju li ti testovi zaista stvarnu inteligenciju i dalje je vruća tema među psiholozima i stručnjacima.

Gordon Hodson, profesor psihologije na sveučilištu i autor istraživanja, rekao je kako nalaz predstavlja dokaz o začaranom krugu. Tvrdi kako ljudi niske inteligencije gravitiraju prema socijalno konzervativnoj ideologiji, koja za sobom povlači otpornost na promjene i u konačnici, predrasude.

''Jedna od glavnih značajki konzervativizma su struktura i red, formirani kako bi se lakše shvatio kompliciran svijet'', rekao je Hodson. Brian Nosek, psiholog sa Sveučilišta Virginia, dodao je kako je ''stvaran svijet kompliciran i neuredan''.

''Ideologije žele riješiti nered pa nameću jednostavno rješenje. Prema tome ne iznenađuje da ljude sa slabijim kognitivnim sposobnostima privlače pojednostavljene ideologije'', rekao je.
Ljudi skloni rasizmu i raznim drugim predrasudama u prosjeku su glupi. Pokazala je to studija koju je izradio psihijatar Gordon Hodson sa Sveučilišta Brock u Ontariju. Naime, njegovo je istraživanje između ostalog pokazalo kako djeca s nižim kvocijentom inteligencije u zrelijoj dobi češće razvijaju prerasude.
Ovaj je zaključak Hodson izvukao iz analize dviju opsežnih studija koje je objavio u novom broju časopisa Psychological Science.

Njegov je tim analizirao dvije dugotrajne studije koje su proveli znanstvenici u Velikoj Britaniji. Prva je pratila djecu rođenu u ožujku 1958., a druga u travnju 1970. Sva djeca prošla su testiranje inteligencije u dobi od 10 i 11 godina te ponovno sa 30 i 33 godine. U isto vrijeme mjerene su i njihove razine društvenog konzervativizma i rasizma, piše News One.

Autori studije ističu da su procjenjivali samo snažno izražen rasizam. Većina ljudi, naime, ima određene nesvjesne rasne predrasude.
Djeca niske inteligencije u zreloj dobi sklonija su rasizmu
Rezultati istraživanja pokazali su da djeca niže inteligencije u zreloj dobi pokazuju sklonost rasizmu.

No čimbenik koji je objasnio vezu između ove dvije varijable bio je politički. Naime, kada su istraživači u analizu uključili društveni konzervativizam, pokazalo se da je ova ideologija, koja je zato što nudi određenu strukturu i red, privlačna ljudima niže inteligencije, odgovorna za vezu između inteligencije, predrasuda i pristranosti. Uz to, ljudi niže inteligencije u prosjeku imaju manje kontakata s ljudima drugih rasa.

Neki stručnjaci ipak upozoravaju da ova studija ima određenih nedostataka.

"Radi se o tome da niži kapacitet za razmišljanje i donošenje nekih zaključaka može dovesti do pojednostavljenih svjetonazora. Desničarski svjetonazor samo je jedan od njih. Prema takvom gledanju na svijet nepoznati i drugačiji ljudi predstavljaju prijetnju. No, postoji i drugo pojednostavljenje kojem su skloni ljudi liberalnog svjetonazora, a to je da su svi ljudi divni", rekao psiholog Brian Nosek sa Sveučilišta u Virginiji.
Radi se o tome da niži kapacitet za razmišljanje i donošenje nekih zaključaka može dovesti do pojednostavnjenih svjetonazora. Desničarski svjetonazor samo je jedan od njih.