Udaljenosti među zvijezdama su toliko velike da ih izražavamo u jedinicama svjetlosnih godina - udaljenost koju svijetlost pređe za godinu dana. Izraženo u tim jedinicama, alpha Centauri se nalazi na udaljenosti od oko četiri svjetlosne godine a Sirius na osam i pol svjetlosnih godina.

Ime Udaljenost (god-svjetlosti)

Sunce
Alpha Centauri A 4.3
Alpha Centauri B 4.3
Alpha Centauri C 4.2
Barnardova Zvijezda 6.0
Wolf 359 7.7
BD +36 degrees 2147 8.2
Luyten 726-8 A 8.4
Luyten 726-8 B 8.4
Sirius A 8.6
Sirius B 8.6
Ross 154 9.4

Tabela nam pokazuje udaljenost i svjetlinu zvijezda koje se nalaze u okrugu od 10 svjetlosnih godina. Pogledajmo pobliže sada svaku od njih.

Alpha Centauri
Naš najbliži susjed je zapravo sistem od tri zvijezde, koje se polagano okreću jedna oko druge. Alpha Centauri A (najsvjetlija od ove tri) je jako slična našem Suncu. Alpha Centauri B je nešto manja, pa svijetli nešto slabije i narančaste je boje (zbog temperature od 4800 stupnjeva Celzijusa u usporedbi sa Suncem i Alpha Centauri A koji imaju 5800 stupnjeva Celzijusa). Boju zvijezde određuje njena temperatura. Najhladnije zvijezde su crvene, nešto toplije su narančaste i žute a najtoplije su plavo bijele.
Dvije centralne zvijezde kruže jedna oko druge u periodu od 80 godina i udaljene su otprilike 20 puta više no što su Zemlja-Sunce (to otprilike odgovara udaljenosti od Sunca do planete Uran).
Treća zvijezda, Alpha Centauri C, još se naziva i Proxima Centauri, pošto nam je najbliža od ove tri. Ona je tamno crvena (hladna) malena zvijezda, i nalazi se jako daleko od centralnog para; barem 300 puta dalje no što je najudaljeniji planet Sunčevog Sustava udaljen od Sunca.

Evo njihove međusobne orbite
Međutim to je još uvijek jako mala udaljenost u odnosu na među-zvjezdane udaljenosti. Tako da je Proxima sigurno uhvaćena u dugačku i sporu orbitu svojih svjetlijih sestara. Kada bi naše Sunce imalo pratioca poput Alpha Centauri C na istoj udaljenosti, ta zvijezda bi izgledala poput svake druge zvijezde na nebu, vidljiva golom oku, ali zato tamnija od stotina drugih.


Barnardova Zvijezda
Ova, vrlo skromna mala zvijezda, udaljena svega šest svjetlosnih godina u smjeru zviježđa Zmijonosca, je najbliža zvijezda koja se može proučavati sa Sjeverne Hemisfere - ali samo uz pomoć teleskopa, obzirom da je previše tamna da bismo ju vidjeli prostim okom.
Barnardova zvijezda se pomakne na nebu za pola stupnja (veličina promjera Mjeseca) u razdoblju od 175 godina. Dok se kreće nebom ona nam se ujedno i približava. Proračuni pokazuju da će ona u 11800. godini proći pored nas na udaljenosti od 3 3/4 svjetlosne godine (bliže nego Alpha Centauri).

Wolf 359
Crveni patuljak koji se nalazi u sazviježđu Lava je jedan od najslabijih proizvođača svijetlosti među našim susjedima i jedna od najtamnijih poznatih zvijezda. Kada bismo umjesto Sunca imali Wolf 359, tada bi nam trebao teleskop da vidimo njegov disk. Dani bi bili jako tamni. Wolf 359 bi bio svega 10 puta jači od svjetlosti punog Mjeseca

BD +36 2147 (Lalande 21185)
Još jedan crveni patuljak - nešto je veći i topliji od ostalih koje smo vidjeli na ovoj listi, ali još uvijek slab u usporedbi sa Suncem i dvije zvijezde Alphe Centauri. Otprilike je tri puta pre tamna da bismo ju vidjeli prostim okom i nalazi su u zviježđu Velikog Medvjeda. Za ovu se zvijezdu (kao i za Barnardovu) pretpostavlja da ima barem jedan planet koji ju obilazi. Drugi naziv za ovu zvijezdu je Lalande 21185.

Luyten 726-8
Jedan od članova ovog para crvenih patuljaka se naziva i UV Ceti - to je prototip za čitav niz "bljeskajućih" zvijezdi (flare stars). To su crveni patuljci koji imaju dosta eksplozivne osobine: Ponekad, odjednom postanu mnogo svjetliji nego inače i zatim se vrate na nominalnu količinu svijetla koje zrače - sve to u razmaku od par minuta ili sati. Astronomi pretpostavljaju da se radi o erupcijama na njihovim površinama, nešto slično poput eksplozija na Suncu. Takve eksplozije koje na našem suncu izazivaju jako male promjene u količini svijetla, bi se jako dobro vidjele na tamnijim crvenim patuljcima. Ostali crveni patuljci na ovoj listi koji također bljeskaju su: Proxima Centauri, Wolf 359 i Ross 154.
Luyten 726-8 A i B su međusobno udaljeni šest puta dalje nego Sunce i Zemlja i treba im oko 25 godina da obiđu jedan oko drugoga. Svaka od ove dvije male zvijezde je ujedno i najlakša vrsta zvijezda po pitanju mase. Zajedno, njihova masa iznosi oko 30 posto Sunčeve.

Sirius
Svijetli dragulj našeg zvjezdanog susjedstva smješten u sazviježđu Velikog Psa, je zapravo dvostruka zvijezda i svaki od njena dva člana je neobičan u odnosu na ostale lokalne zvijezde.
Sirius A, bijelo-plava zvijezda, otprilike dva puta veća u promjeru od Sunca. To je najsvjetlija, najtoplija (oko 10 000 stupnjeva Celzijusa na površini) i najteža (2.2 Sunčeve mase) zvijezda u našem susjedstvu. Najbliža zvijezda koja je još toplija i svjetlija od Siriusa je Vega, smještena oko 25 svjetlosnih godina od nas.
Sirius B je naš najbliži bijeli patuljak: izrazito velike gustoće zapravo je kolapsirajuća jezgra zvijezde koja je prije mnogo godina ostala bez goriva kojim održava nuklearne reakcije proizvodnje energije. Iako veličine Zemlje - otprilike milijun puta manje od volumena našeg Sunca, Sirius B je mase gotovo 94 posto našega Sunca! Njegova materija je toliko kompresirana da bi bočica sa pola litre tog materijala težila poput Jumbo Jet-a. Sila naprezanja od njegove gravitacije je jednostavno razarajuća; kada bismo mogli nekako stajati na njegovoj površini, osoba od 60 kilograma bi težila oko 10 000 tona. (Sljedeći najbliži bijeli patuljak nalazi se u orbiti oko svijetle zvijezde Procyon koja se nalazi na 11 i pol svjetlosnih godina od nas.)
Oba Siriusa su plavo bijele boje, ali se zato jako razlikuju u svemu drugome. One su u orbiti jedna oko druge u trajanju od 50 godina sa prosječnom udaljenošću otprilike 20 udaljenosti od Zemlje do Sunca.
O zvijezdi Sirijus (njezinim planetama) imamo puno arheoloških zapisanih podataka (klinasto pismo) o razvijenim civilizacijama koje sa sa Sirijusa posjećivali Zemlju u dalekoj prošlosti.

Ross 154
Posljednja od zvijezdi koja nam je bliže od 10 svjetlosnih godina, Ross 154 je još jedan od sveprisutnih crvenih patuljaka. Previše tamni da bi se vidio prostim okom, gledan teleskopom on je potpuno neprimjetan izvor svijetla u napučenom zviježđu Strijelca.
Broj zvjezda unutar udaljenosti od 12.5 svjetlosnih godina = 33


U grubo se može reći da ima 1400 zvijezdanih sustava unutar 50 svj.godina. Na mapi imam obilježene 133 zvjezde. Većina ovih zvjezda nalikuju Suncu i postoji mogućnost da se mogu naći Zemlji slične planete koje kruže oko tih zvjezda. Ova mapa prikazuje samo najsjajnijih 10% od svih zvjezdanih sistema, dok su većina blieđih zvjezda crveni patuljci. Velike mogućnosti postojanja živih bića a i možda i neki oblici inteligencije.


Evo našeg Sunca na rubu naše galaksije Mlječne staze