OPSA blog

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer opisuje ulogu za koju vjeruje da će imati sastanak na vrhu u Bukureštu



Ovaj događaj je dio strategije tri summita koja je počela sa sastankom u Rigi 2006. a završit će proslavom 60. godišnjice NATO-a iduće godine.

Tijekom ovog kratkog vremena, želimo značajno ubrzati NATO-ovu transformaciju: s jačim operacijskim sposobnostima, i novim političkim vezama s drugim nacijama i institucijama, Savez će biti puno učinkovitiji čimbenik sigurnosti u sve globaliziranijem i sve opasnijem svijetu.

Sastanak u Bukureštu bit će najveći dosad, gledajući broj nacija koje sudjeluju. Vođe država ili vlada iz svih 26 članica NATO-a, države partneri sa svih strana svijeta, i predstavnici iz mnogih velikih međunarodnih institucija sastat će se kako bi raspravili nove načine građenja sigurnosti.
Ništa ne može umanjiti očitu razvojnu ulogu NATO-a kao središta širih koalicija – fleksibilan političko-vojni instrument na usluzi ne samo svojim državama članicama, već na usluzi šire međunarodne zajednice.

Što će biti glavne teme Bukureštanskog summita? Ističu se četiri glavna područja.
Prije svega, operacije.

Naš summit u Bukureštu će imati snažno usmjerenje na NATO-ove operacijske obveze. Preko 60 tisuća hrabrih muškaraca i žena je uključeno u misije i operacije predvođene NATO-om, na tri kontinenta. U Bukureštu ćemo istaknuti obveze svih 26 zemalja Saveza za uspjeh tih operacija i poslati snažnu poruku potpore naročito narodima Kosova i Afganistana.
Što se tiče Kosova, Saveznici su jasno istaknuli da će KFOR ostati tamo na temelju Rezolucije Vijeć sigurnosti UN-a 1244, ukoliko Vijeće sigurnosti ne odluči drugačije. KFOR je tamo da osigura sigurno okruženje za sve stanovnike Kosova.

Ali oni su isto tako naglasili da ovo treba biti kontrolirani i koordinirani proces. Balkan leži u srcu Europe i radi se o vitalnom značaju za naš kontinent. Želimo da se sve zemlje regije integriraju s ostatkom Europe. Zato će NATO pomagati Kosovu da stane na vlastite noge, ali će također nastavljati potpomagati reforme u Srbiji, kao i u Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori.

Afganistan predstavlja dugoročnu obvezu NATO-a. Moramo nastaviti pomagati Afganistanu da postane stabilna, demokratska i učinkovito vođena nacija koja neće više izvoziti terorizam, kriminal i drogu našim nacijama i ostatku svijeta. Vide se jasni znaci napretka, u brojnim područjima – bolje obrazovanje, ekonomski rast, djelatne institucije. Izazov pred nama je ojačati i održati taj proces.
Očekujem od summita u Bukureštu da če se složiti oko jasne strategije za korake naprijed u Afganistanu – sa čvrstim NATO-ovim prisustvom u našoj obvezi; pojačati trening Afganistanske nacionalne vojske kako bi bili sigurni da če Afganci moći bolje sami brinuti o svojoj sigurnosti; bolja interakcija između međunarodnih organizacija, uključujući Ujedinjene nacije i Europsku uniju, kako bi se jamčilo da će sigurnost ići zajedno s obnovom i razvitkom; i jak poziv afganistanskim susjedima da podrže naš zajednički cilj za stabilan i demokratski Afganistan.

Druga važna tema koja će biti visoko na agendi Bukureštanskog sastanka je proširenje.
NATO-ovi saveznici obvezali su se izdati pozivnice u Bukureštu aspiranticama koje su postigle učinkovite standarde i koje mogu doprinijeti euro-atlantskoj sigurnosti. Puno smo radili u kontekstu Akcijskog plana za članstvo (MAP) kako bi pomogli Albaniji, Hrvatskoj i bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji u njihovim pripremama za moguće članstvo. I jasno je, ako će se priključiti, da će to biti glavni korak u euro-atlantskim integracijama balkanske regije.

Dok pišem ove riječi, ništa još nije odlučeno. Sve tri MAP države još moraju raditi kako bi zaslužile članstvo. Kao i u prošlim krugovima proširenja, bukureštanska odluka će biti politička. Ne mogu i ne želim prejudicirati tu odluku ovdje i sada. Ona će biti odraz konsenzusa među 26 trenutačnih članica o idućem stupnju proširenja NATO-a. Međutim, očito je da NATO ne pati od zamora proširenja – i nadam se da se isto može reći za Europsku uniju. Kombinacija proširenja NATO-a i EU pružaju najbolju garanciju za dugoročni mir i stabilnost na našem kontinentu.

Treće, naš summit u Bukureštu mora unaprijediti NATO-ovu transformaciju.

To znači prilagodbu NATO-ovih vlastitih struktura i sposobnosti novom sigurnosnom okruženju. Očito je da svi sigurnosni izazovi ne zahtijevaju vojna rješenja, ali je vojna sposobnost bila i bez sumnje će ostati, ključna za mnoge izazove. I stoga je životno važno da Savez održava svoj vojni rub, i da sve naše članice nastave s neizbježnim ulaganjima – stvarajući naše snage fleksibilnijima i uporabljivijima i davajući im pravu opremu za njihov posao.

Dok ojačavamo našu sposobnost za odgovor zahtjevima, moramo gledatu naprijed i pripremiti se za sigurnosne izazove u nastajanju. U svijetlu proliferacije oružja za masovno uništavanje i načinima njihovog dopremanja, odlučili smo postaviti novi pogled prema raketnoj zaštiti i proučiti načine kako učiniti sistem koji SAD nude Poljskoj i Češkoj republici komplementarnim NATO-ovim programima.
Ali također gledamo na načine bolje zaštite sigurnosti naših energetskih infrastruktura i kako NATO može pridonijeti naporima međunarodne zajednice da osigura veću energetsku sigurnost. Mi razvijamo i načine kako bi poboljšali zaštitu NATO-ovih ključnih informacijskih sustava protiv internet kriminala i cyber napada.

Četvrta i konačna tema u Bukureštu je razvoj odnosa s NATO-ovim partnerima.
Kroz proteklih 15 godina, NATO je pomogao zemljama ne-članicama diljem Europe da se suoče s teškim izazovima reforme – i to je bio glavni razlog povećanja sigurnosti i stabilnosti našeg kontinenta.

Mnogi naši euro-atlantski partneri su pokazali jaku volju za pružanjem sigurnosti za razliku od primanja, doprinosivši time NATO-ovim misijama i operacijama. I zato NATO ima snažan interes u nastavku politike partnerstva – čak ju i poboljšati potrebama i zahtjevima naših euro-atlantskih partnera – i dalje ih uključivati u odgovoru na suvremene sigurnosne izazove. U sklopu našeg summita u Bukurešti bit će i sastanak s našim euro-atlantskim partnerima i to će biti odlična prilika da se dopre do partnera diljem Europe i Središnje Azije.

Rusija je dio ovog napora partnerstva i radujem se njezinom sudjelovanju u Bukureštu. Unatoč nedavnoj žestokoj retorici, i stavu koji postavlja na teme Kosova i Ugovora o konvencionalnom naoružanju u Europi, Rusija zauzima posebno mjesto među NATO-ovim partnerima. Cijenimo i ćelimo nastaviti naš konstruktivan i izravan dijalog s Rusijom, uključujući teme na kojima se ne slažemo, i nastaviti tražiti zajedničko tlo. Što se NATO-a tičem ne postoje „crvene linije“ i nema ograničenja koliko naše partnerstvo može ići.

Konačno, također želimo ojačati NATO-ove partnerske mreže izvan euro-atlantske regije. Od Sjeverne Afrike preko Bliskog istoka do azijsko-pacifičke regije, interes za NATO raste – i to s dobrim razlogom. Zemlje u ovim regijama su pažljivo motrile NATO-ov razvoj., Zaključile su da od mnogih NATO-ovih operacija koristi i njihovoj sigurnosti i da je u njihovom interesu da rade s NATO-ovim timom. Mi u NATO-u bi trebali to omogućiti – uključivanjem u dijaloge, otvaranjem novih kanala suradnje, i pojačavanjem interoperabilnosti naših snaga sa zainteresiranim zemljama.
I sada, što nakon Bukurešta?

Kao što sam spomenuo na početku, summit u Bukureštu neće biti izolirani događaj. On će nastaviti implementaciju mnogih odluka koje su donesene na summitu u Rigi, kao i što će generirati odluke koje će se implementirati u mjesecima koji dolaze. Slijedeće godine, kada NATO slavi 60. godišnjicu, transformacija NATO-a će učiniti još jedan korak dalje. Vjerujem da će taj korak uključivati odluku za revizijom sadržajnih temelja NATO-a, možda s početkom na radu novog Strategijskog koncepta. Takav dokument bi trebao otkriti po čemu je NATO jedinstven; kako se transformira; i kako će se odnositi prema temeljnim sigurnosnim izazovima pred nama. To će ojačati našu zajedničku namjenu i osigurat će da NATO bude prihvaćen od javnosti i relevenatan za njhove sigurnosne potrebe.

Jaap de Hoop Scheffer, glavni tajnik NATO-a