Ima neka tajna veze ljubav poznatih iz regije - Susretit će se u sredini
petak , 21.12.2018.Forum Klix.ba
Click here: Ima neka tajna veze ljubav poznatih iz regije
Meni to ne znači apsolutno ništa. Od trenutka kad je čovjek naučio upaliti vatru, usuđujem se reći, započeo je razvoj civilizacije koju danas poznajemo. U tom smislu, čini mi se da je vrijedan pažnje nepoznati posmatrač, koji je svemu dodao konačni stepen profinjenja, uočivši da bi glatke stranice odolijevale rušenju znatno duže.
Gošće i panelistkinje su uvažene i istaknute ličnosti javnog života, iz oblasti politike, ekonomije, kulture, umetnosti, nauke, književnosti, itd. Naravno, kad je koncert u pitanju, pjevaju se i stare i nove pjesme kao dio programa. U principu vi ni ne trebate znati ništa drugo osim pitanja koja se tiću vas. Aranžman su napisali članovi Rubata.
Sedam trikova da vam analni seks bude vrhunsko iskustvo - Navodno je bio rimski namjesnik cara Tiberija no Poncije Pilata spominju samo Evanđelja.
Postoji nekoliko verzija ubojstva Stjepana Đurekovića, a u jednoj se kao izravni izvršitelji spominju poznati članovi beogradskog podzemlja, danas pokojni: Željko Ražnatović Arkan, Đorđe Božović Giška, Ranko Rubežić, Dragan Malešević Tapi i Dragan Joksić. Slučaj ubojstva star 31 godinu, u kojem se kao egzekutori pominju i najpoznatija imena beogradskog podzemlja, već u prvom danu nove 2014. Riječ je o likvidaciji Stjepana Đurekovića, hrvatskog disidenta kojeg je jugoslovenska tajna policija UDBA ubila 28. Đureković je bio istaknuti gospodarstvenik komunističke Jugoslavije i jedan od direktora naftne industrije INA, ali je 1982. UDBA ga je optuživala da je ukrao veliku količinu nafte od Ine i da je surađivao s ustaškim elementima, uz pomoć njemačke tajne policije. Kako analizira Đureković je, po nalogu UDBA-e, ubijen godinu dana po emigriranju. Postoji nekoliko verzija tog događaja, a u jednoj se kao izravni izvršitelji spominju poznati članovi beogradskog podzemlja, danas pokojni: Željko Ražnatović Arkan, Đorđe Božović Giška, Ranko Rubežić, Dragan Malešević Tapi i Dragan Joksić. Zbog ovog ubojstva jučer su po tjeralici njemačkog pravosuđa u Hrvatskoj uhićeni Josip Perković, koji je u vreme ubojtva Đurekovića bio šef odela zagrebačke Službe državne sigurnosti SDS zadužen za neprijateljsku emigraciju, i Zdravko Mustać, tadašnji šef SDS za cijelu Jugoslaviju. Ubojstvo Đurekovića jedna je od najkontroverznijih likvidacija u povijesti Jugoslavije. Desetljećima se nagađalo o nalogodavcima, a u žižu javnosti su ga vratili njemački sud i kancelarka Angela Merkel, zahtjevajući od Hrvatske izručenje Perkovića. Najkontroverznije podatke o ovom ubojstvu iznio je prije desetak godina u svojoj knjizi 'Lasica koja govori' bivši obaveštajac Boža Spasić. Na Savjetu za zaštitu ustavnog poretka Jugoslavije 1983. Dali smo mu šifrirano ime 'Dunav'. Boža Spasić kao jednog od izvršitelja navodi Dragana Maleševića Tapija Đureković je 28. THOMPSON MORA PLATITI 1,2 MILIONA KUNA POREZA Drugostupanjsko rješenje, prema kojem Marko Perković Thompson mora državi platiti 1,164 milijuna kuna poreza, ne znači da će Thompson na račun državnog proračuna doista odmah i uplatiti taj novac i da je nakon gotovo godinu dana završena sapunica oko provjere njegovih poreznih davanja. Drugostupanjska komisija Porezne uprave potvrdila je kako pjevač Marko Perković Thompson mora državi platiti 1,164 milijuna kuna poreza, prenosi Međutim, drugostupanjsko rješenje, koje nalaže uplatu poreza državi u roku od 15 dana ili u protivnom slijedi ovrha, ne znači da će Thompson na račun državnog proračuna doista odmah i uplatiti taj novac i da je nakon gotovo godinu dana završena sapunica oko provjere njegovih poreznih davanja. Thompsonu ostaje još opcija žalbe Upravnom sudu na kojem će osporavati drugostupanjsko rješenje. Uz tu tužbu može priložiti i zahtjev da se privremeno obustavi izvršenje rješenja Porezne uprave, odnosno naplata spomenutih 1,164 milijuna kuna. Takva mjera je već prethodno odobrena voditeljici Vlatki Pokos i sportskom direktoru Zdravku Mamiću, koji su se također našli na 'crnoj listi' Porezne uprave. Podsjetimo, Thompson je u rujnu VUKOVARU NE TREBA DVOJEZIČ NOST Vukovaru ne treba dvojezičnost Datum objave: 9. Uvođenje dvojezičnosti u Vukovaru ne smije biti ispunjavanje zakonske forme koju, neupitno, treba poštovati, kao i kulturu i jezik srpskog naroda u Hrvatskoj. Ne treba zaboraviti ni golem doprinos koji su hrvatski Srbi dali znanosti te hrvatskoj kulturi uopće. Većinski narod koji ne drži do svojih manjina i njihovih prava ne pokazuje snagu već slabost i nesigurnost u sama sebe, jer veličina se i inače pokazuje u odnosu prema manjem. Hrvatska je taj civilizacijski ispit položila te je Srbima, osim abolicije srpskih agresora koji nisu počinili zločine protiv nje, omogućila mjesta u javnoj upravi, središnjoj vlasti i diplomaciji. S druge strane, Srbija nije. Sporazum o manjinamaPremda postoji sporazum između Hrvatske i Srbije o međusobnoj zaštiti nacionalnih manjina koji Hrvatska kao žrtva Miloševićeve agresije primjenjuje, Srbija ga ne primjenjuje, što je vidljivo iz mnoštva apela vojvođanskih Hrvata koji traže da im se omoguće prava koja uživa srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj o kojima Hrvati u Srbiji mogu samo sanjati. Kada će neki Hrvat iz Srbije, poput Veselina Pejnovića s hrvatske strane, biti diplomat Srbije negdje u svijetu, ili će neki Slobodan Uzelac ili Milorad Pupovac u Srbiji s hrvatske strane postati neki faktor unatoč sporazumu koji Srbija ne šljivi pet posto? U tom kontekstu jašiti na dvojezičnosti u Vukovaru otvara mnoga pitanja koja se ne smiju gurati pod tepih: Što vam vrijedi formalna dvojezičnost kada su djeca od vrtića do škola razdvojena? Što vam vrijedi formalna dvojezičnost ako još nitko nije odgovarao za 3. U takvoj situaciji od dvojezičnosti napraviti prvorazredno pitanje zanemarujući sve navedene činjenice i otvorena pitanja, uključujući i prava hrvatske manjine u Srbiji, zapravo je čin cinizma pod egidom poštovanja zakona o dvojezičnosti, a ne mirotvorstva i normalizacije odnosa. Treba se radovati trenutku kada će na ulazu u grad heroj pisati i Vukovar i Bykobap, kada će Ovčara biti ispisana i ćiriličnim slovima, pod uvjetom da Srbija za Hrvatsku manjinu u Srbiji učini isto što Hrvatska čini svojim Srbima, da se vukovarski Srbi istinski pokaju i ispričaju te majkama kažu što znaju o nestalim sinovima, silovanim ženama, o rijekama krvi i sperme kojima su pokušali ubiti i poniziti sve nesrpsko. Ta pitanja nisu dvojezična, ona traže samo jedan jezik: jezik istine! OČAJNA MAJKA MA FACEBOOKU Vlado, zbog vas osjećam beznadni jad Na Facebook profilu Vlade osvanulo je još jedno pismo građana Hrvatske ogorčenih teškim životom koje im je prouzročila birokracija. Jedna mlada majka u svojem je potresnom pismu, koje prenosimo u cijelosti, opisala sa svime se sve svakodnevno suočava uz jasnu poruku: 'Draga Vlado, sram vas bilo 'Draga Vlado! Rekla sam da vam neću pisati jer znam da pišem studentima koji vam održavaju stranice, nisam pisala kad sam kao svježe diplomirana osoba dobila porodiljnu naknadu od 1. Nisam pisala kad mi nisu htjeli dati u ZET-u pokaz za nezaposlene 120 kuna mjesečno jer ja nisam nezaposlena s obzirom na to da primam porodiljnu naknadu. Nisam pisala kad su mi rekli da mogu samo sanjati jaslice s obzirom na to da sam nezaposlena, a dijete 31. Nisam ništa pisala ni kad sam morala privatno plaćati i još plaćam vježbe zbog djetetovog dystoni sindroma jer je u bolnici dobilo samo dva termina mjesečno! Nisam pisala ni kad mi je službenik HZZO-a posprdno rekao da nemam pravo na produljenje porodiljne naknade zbog djetetovog kašnjenja u razvoju jer sam 'ionako doma i ništa ne radim, pa da mi još i država to plaća'. Znate, to me dosta uzrujalo, pa sam odlučila nešto napraviti po tom pitanju i osnovati neprofitnu udrugu Oblačić, za pomoć nezaposlenim majkama djece s problemima u razvoju, kako bih barem malo olakšala ženama i očevima, naravno koje se nađu u toj besmislenoj situaciji, kao da nemaju dovoljno problema. Naime, i da sam dobila jaslice, moje dijete ne bi moglo ići u njih, kao nijedno dijete s problemima u razvoju zbog ovih ili onih razloga. Zahtjev je predan 4. Pa hvala vam i na tome što bojkotirate da vas ne bih uvrijedila ako kažem 'kršite zakon' i ono malo dobrih stvari koje ljudi pokušavaju promijeniti, zamislite, potpuno besplatno, bez ikakvih skrivenih motiva, samo sa željom da se pomogne i drugima kojima je teško. Oh, pardon, pa sezona skijanja je, ispričavam se što sam to zaboravila. Mora da je to zato što mi je takav luksuz toliko daleko da mi ta pomisao uopće nije ni prošla kroz glavu. Ali nisam vam pisala ni zbog toga. Nisam vam pisala ni da vas pitam kako bih teoretski trebala sa 1. Naravno, nisam vam pisala ni nakon 60-ak uprazno napisanih molbi u pet mjeseci, od kojih su neke bile i za poslove konobarenja ja sam mag. Čovjek danas ne može ni besplatno raditi, ali, Bože moj, nisam jedina, zašto bih vas opterećivala time kad vas već broj 362. Znate zašto vam sada pišem? Zato što sam konačno našla školu preko otvorene molbe koja bi me uzela preko stručnog osposobljavanja. Dakle, DOBILA SAM POSAO iako to nije posao jer se ne zasniva radni odnos, ja sam bila presretna , ali kao i većina osnovnih škola u RH, nemaju svog psihologa, nego bih ja sama trebala naći mentora. Mislim si, nema problema, ionako je dozvoljeno da pripravniku u školi mentor bude izvan škole ako ne postoji adekvatan mentor unutar škole, tako kaže pravilnik. Da, ako pričamo o radnom odnosu, onda da. Međutim, vi ste se tako šaljivo dosjetili da, kad je stručno osposobljavanje u pitanju, malo promijenite pravila igre iako nas sve uvjeravate da je to isto kao i radni odnos. Dakle, kao što i sami znate iako na HZZ-u baš i ne znaju, morala sam zvati jedno desetak brojeva , mentor mora biti ili unutar škole ili unutar škole s kojom ta škola ima sklopljen ugovor o suradnji probajte mi samo objasniti kakve veze ima taj ugovor u primjeni mentorstva. Pa da, zašto bi sve te škole bez psihologa barem na ovaj način dobile priliku imati psihologa, kad ste se dosjetili kako to onemogućiti. Na kraju, pišem vam ne zato što i dalje nemam posao, nego zbog osjećaja beznadnog jada koji sam danas osjetila, nakon jučerašnjeg veselja. Prvi put sam zaista sjela na prag sobe i rasplakala se, srameći se države u kojoj živim! Naime, sve ove gluposti sam čak i očekivala od ove države, ali, eto, ovo me zateklo ili je bilo samo kap koja je prelila čašu. Toliko suza ljudi svakodnevno proliju, moje nisu ništa vrednije, ali svejedno sam vam htjela reći — draga Vlado, sram vas bilo! JOVANOVIĆ OKONČAO POLEMIKU Zdravstveni odgoj od ponedjeljka u školama Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović danas je u Splitu, gdje je obišao gradilišta triju škola, izjavio da su njegovo ministarstvo, odnosno vlada završili polemiku s Crkvom u vezi sa zdravstvenim odgojem u školama 'Zdravstveni odgoj od idućeg ponedjeljka je predmet koji će biti prisutan u svim školama i koji će omogućiti da naša djeca žive zdravije, dulje, kvalitetnije, da više poštuju sebe, svoje roditelje, obitelji i nastavnike i da ne bude nasilja', rekao je je ministar Jovanović novinarima. Dodao je da je zdravstveni odgoj put za zdravije mlađe generacije, za zdravije odnose u obitelji i za zdraviju Hrvatsku, a na novinarski upit što je s polemikom s Crkvom o zdravstvenom odgoju, ministar Jovanović je odgovorio: 'Polemike više nema, završili smo je'. Ministar Jovanović je odgovarajući na pitanja o novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju rekao da je ljetos obavljena javna rasprava o tom zakonu te da za njom više nema potrebe. Taj će zakon, objasnio je, osigurati da Hrvatska postane ravnopravna članica europskog obrazovnog i znanstveno-istraživačkog prostora. Najavio je da će se idućeg tjedna održati sjednica Rektorskog zbora na kojoj će se članove zbora upoznati s predloženim rješenjima. Ministar Jovanović obišao je gradilišta Obrtničko-tehničke škole, Zdravstvene škole i Osnovne škole Pujanke. Obrtničko-tehnička škola, u koju je investirano 85 milijuna kuna, i Zdravstvena škola u koju je investirano 45 miljuna kuna, uskoro će biti spremne za useljenje, rekao je Jovanović. OSNOVAN STOŽER ZA OBRANU VUKOVARA POTPISIVANJE PETICIJE PROTIV ĆIRILICE U VUKOVARU Hrvatski branitelji, bivši logoraši, ratni invalidi i stradalnici Domovinskog rata, nezadovoljni najavom uvođenja srpskog jezika i ćiriličnog pisma u službenu upotrebu na vukovarskom području, osnovali su Stožer za obranu hrvatskog Vukovara. Traže i uvođenje moratorija na dvojezičnost na razdoblje od 50 godina, javlja Večernji list 'U Vukovaru nisu stvoreni uvjeti za uvođenje srpskog jezika i pisma te smo uvjereni da će pokušaj uvođenja bitno poremetiti međunacionalne odnose u gradu, povećati nesigurnost življenja u istom te dodatno obezvrijediti žrtvu koju su podnijeli vukovarski branitelji i stanovnici Vukovara za obranu grada i Republike Hrvatske u cjelini', navodi se u proglasu Stožera za obranu hrvatskog Vukovara koji je poslan predsjednicima Republike, Hrvatskog sabora i Vlade te gradonačelniku Željku Sabi. Zatražili su i uvođenje moratorija od 50 godina na uvođenje dvojezičnosti u Vukovaru, do kada će, kako navode, 's ovoga svijeta otići većina stradalnika i agresora'. Podsjećaju na stradanja Vukovara i Vukovaraca, počinjene zločine, činjenicu da se preko 400 Vukovaraca i danas vode kao nestali. Ističu kako su se borili za slobodnu, suverenu i pravnu državu, za ravnopravnost svih njenih građana, ali i za uvjete u kojima će ponosno i dostojanstveno živjeti oni i njihova djeca. Ukoliko njihov zahtjev ne naiđe na razumijevanje kod odgovornih iz zakonodavne i izvršne vlasti, najavljuju samoorganiziranje i korištenje 'svih zakonom dozvoljenih mogućnosti, znanja, iskustva i sposobnosti'. Ukoliko to netko učini, mi, branitelji Vukovara i Republike Hrvatske, smatrat ćemo ga izdajnikom Vukovara, izdajnikom Domovinskog rata i izdajnikom hrvatskog naroda', navodi se u proglasu Stožera za obranu hrvatskog Vukovara. VUKOVAR I BARANJA S'VIŠE BIRAČA NEGO STANOVNIKA Približno 8. Sređivanje nesređenih biračkih popisa priča je, inače, koja se iznova aktualizira od izbora do izbora. Prema onome što sada najavljuje ministar, ažurirani bi popisi mogli biti do sljedećih parlamentarnih izbora. To u praksi znači da su i na lokalnim izborima moguće sumnjive situacije kakve su se znale i prijašnjih godina događati, poput glasanja mrtvih ili glasača s fantomskih adresa. Poznati istočnohrvatski paradoks je Vukovar, grad u kojem ima više birača nego stanovnika. Naime, popis stanovnika 2011. Vukovarcima je, međutim, poznat problem tzv. Pritom vukovarska adresa na osobnim dokumentima znači mogućnost socijalnih, poreznih ili nekih drugih beneficija što ih nudi područje od posebne državne skrbi. U Uredu državne uprave u Vukovaru kažu da se podaci u popisu birača redovito ažuriraju, kao i da je trenutno u tijeku usklađivanje podataka s novim zakonima — onom o prebivalištu, te o registru birača. Zadnji potvrđeni popis birača je iz siječnja 2012. Baranja je jedan od drastičnijih primjera nerazmjera broja stanovnika i broja birača. Podsjetimo, na nekoliko posljednjih izbora utvrđivano je kako u jedinom baranjskom gradu pravo glasa ima više od 10. Sukladno rezultatima posljednjeg popisa stanovnika, pak, u Belom Manastiru živi 10. To je samo jedan od dokaza inkompatibilnosti biračkih lista i pravog stanja stvari, što su nadležni pokušavali neuspješno ispravljati uvijek uoči izbora. Tek pomnijom razradom, ali i prilikom popisa, dolazilo se do smiješnih, gotovo nevjerojatnih saznanja. Tako je, primjerice, na jednoj adresi živjelo 70-ak osoba. Repovi su to koji se vuku još od vremena mirne reintegracije Baranje, kada je s ovih područja otišla gotovo trećina stanovnika, ali su se, zbog raznih razloga, nerado odricali baranjskih adresa. Događalo se i to da vlasnici obiteljskih domova i ne znaju koliko stanara zapravo imaju. Sanja BUTIGAN, Ivica GETTO GENERAL PUKOVNIK DARGO GRDIĆ SMIJENJEN NAKON POLA GODINE- SUMNJA SE U PRONEVJERU General pukovnik Darko Grdić, razriješen je s funkcije glavnog inspektora obrane. Osim odluke o smjeni, dodatno pojašnjenje sa zatvorene sjednice, Vlada nije ponudila. S obzirom da je donedavni ravnatelj Vojno sigurnosno — obavještajne agencije VSOA imenovan prije šest mjeseci, njegovo razrješenje itekako je znakovito. Službene potvrde o tome nema. No, neslužbeni izvori Grdićevo razrješenje povezuju s istragama koje vojna agencija, kojoj je on bio na čelu, već neko vrijeme provodi, a navodno, kompromitiraju obrambeni sustav. Naime, nestala je službena dokumentacija, kojom bi se opravdalo trošenje novca, koje su imali na raspolaganju za financiranje spomenutih istraga. Navodno je riječ o 2,5 milijuna kuna. U istrazi su već ispitani neki djelatnici VSOA—e. Neslužbeno je ovo Dnevnik. U cijelu je priču uključeno i Državno odvjetništvo koje bi trebalo odlučiti ima li osnove za podizanje kaznene prijave protiv Grdića. General pukovnik Darko Grdić rođen je 1961. U Oružanim snagama je od početka njihovog formiranja 1991. Bio je ratni zapovjednik Operativne grupe Zagreb i obrane grada Zagreba, načelnik stožera Zbornog područja Osijek, te načelnik Uprave rodova KoV Glavnog stožera OS RH. Završetkom rata, obnašao je i dužnosti pročelnika Vojnog kabineta predsjednika RH, načelnika Uprave za operativne poslove Glavnog stožera, zapovjednika HVU 'Petar Zrinski', te Vojnog predstavnika RH pri NATO-u i EU u Bruxellesu. U čin general pukovnika promaknut je 2003. Za svoj doprinos oružanim snagama odlikovan je s jedanaest odlikovanja i medalja, te je više puta nagrađivan i pohvaljivan. EKSPLOZIJA U ZAGREBU Dva dana nakon eksplozije u Podsusedu u zapadnom dijelu Zagreba noćas je odjeknula nova detonacija. Do eksplozije je došlo oko ponoći, a čula se sve do drugog kraja grada, u Maksimiru. Kako doznajemo eksplozija se dogodila kod autobusne stanice na aleji Bologna kod Gospodske ulice, pri čemu je jedna osoba lakše ozlijeđena i prevezena na hitnu pomoć KBC 'Sestara Milosrdnica' te je trenutno izvan životne opasnosti, potvrdila nam je Sanja Jakopčić Car, pomoćnica ravnatelja bolničkog centra. Također, s terena doznajemo da je na cestama policija s dugim cijevima. Neki čitatelji javljaju da su se dogodile dvije, a neki da su čuli ukupno četiri eksplozije; dvije nakon ponoći, treću oko 1:15, a četvrtu 1:50 sati. Iz policije ipak doznajemo kako je utvrđena samo jedna eksplozija. Grunulo je dosta jako, meni se sve doma treslo kao da je netko uletio u kuću s autom. Čovjek koji je bio na stanici je cijeli bio sasječen, jer je iznad njega i javna rasvjeta pukla', ispričao je čitatelj Dnevnik. Javio nam se i čitatelj koji živi 50 metara od mjesta gdje je došlo do eksplozije. Navodno je još jedna bomba, jer je policija oko 0:25 počela vikat 'svi se maknite 400m'... Zatvorena je Gospodska i središte Bologne', javio nam je čitatelj i dodao da je do druge eksplozije došlo oko 1:15. Kako su nam javili neki čitatelji koji se nalaze u blizini mjesta noćašnjih eksplozija, na pruzi u Gajnicama pronađene su dvije neaktivirane eksplozivne naprave. Kažu kako su tu informaciju dobili na šalteru HŽ-a te kako je to razlog zbog kojeg vlakovi ne voze. Službenu potvrdu o pronalasku tih naprava iz PUZ-a nismo dobili. Načelnik Uprave kriminalističke policije Vitomir Bijelić rekao je za Hrvatski radio kako su duge cijevi izašle na ulice u potrazi za nepoznatim sumnjivim bijelim automobilom o kojem su dobili više dojava. Načelnik PUZ-a Goran Burušić rekao je kako se okolnosti detonacije još uvijek utvrđuju, te kako je ozljeđeni muškarac ispitan od strane policijskih službenika, no nije htio reći u kojem svojstvu. Što se tiče navoda o još dvije pronađene eksplozivne naprave uz prugu u Gajnicima, Burušić je to opovrgnuo rekavši kako ništa takvoga nije pronađeno. Upitan o terorizmu, načelnik je ustvrdio kako bi za takvu katakterizaciju moralo biti zadovoljeno više kriterija koji za sada ne postoje te se ovaj čin ne može okarakterizirati kao takav. Što se tiče eksplozije u Podsusedu prije dva dana, načelnik Burušić rekao je kako još nitko nije osumnjičen u vezi s tim slučajem te kako se ova dva slučaja za sada ne dovode u vezu. Promet zapadnim dijelom grada bio je otežan. Aleja grada Bologne bila je zatvorena od skretanja za Škorpikovu do Vrapčanske aleje. Kako javljaju it ZET-a Bologna je puštena u promet u 8:43 sati, no prometovanje zapadnim dijelom grada i dalje je otežano. Tko će ga zamijeniti? Milijan Brkić Vaso, glavni tajnik HDZ-a, privremeno će zamrznuti saborski mandat jer, kako kaže, nije jednostavno istovremeno biti glavni tajnik stranke, zastupnik u Saboru i šef izbornog stožera HDZ-a za lokalne izbore. Brkić će mandat zamrznuti nakon Nove godine i na njegovu će saborsku klupu zasjesti netko od preostalih sedam kandidata s liste za dijasporu, budući da je on u Sabor ušao u XI. Sada sam i šef izbornog stožera HDZ-a za lokalne izbore i nemoguće je kvalitetno izvršavati sve tri funkcije', tvrdi Brkić. Povlačenje iz Sabora dogovorio je sa šefom stranke Tomislavom Karamarkom, ali kaže da će vidjeti hoće li se u Sabor vratiti nakon lokalnih izbora. Njegov odlazak iz Sabora dolazi nedugo nakon što je Jutarnji list objavio priču o tome da je plagirao diplomski rad na studiju Kriminalistike. Na pitanje je li to pravi razlog njegova povlačenja jer je vrh stranke procijenio da je zbog toga najslabija karika HDZ-a u parlamentu, Brkić odgovara: 'To su gluposti. Svoj mandat mogu bilo kada ponovno aktivirati. Prema tome, poručio je, da bi i Brkić trebao napustiti HDZ. Karamarko je stao u Brkićevu obranu i izjavio kako ima apsolutno povjerenje u njega. Kompilirali s mentorom', rekao je Karamarko. Od Nove godine počinje preustroj i reorganizacija HDZ-a koji će, prema Brkićevim riječima, postati efikasniji servis svom članstvu. EXSKLUZIVNO ZORAN MILANOVIĆ: OBEĆELI SMO NIŠTA EKSKLUZIVNO Zoran Milanović: Obećavali nismo ništa Danas se navršava godinu dana od pobjede SDP-a i koalicijskih partnera na parlamentarnim izborima. O godini koja je iza njega s premijerom Zoranom Milanovićem ekskluzivno je razgovarao reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago. Ekskluzivni intervju s premijerom Zoranom Milanovićem Dnevnik. Godinu dana poslije, jeste li ih iznevjerili? Kad sam rekao 'ne smijemo ih iznevjeriti' zna se na što sam mislio. Dakle, ne smijemo ih prevariti i to nismo učinili, sigurno. Da je teško, teško je, da je neizvjesno, neizvjesno je, ali da imamo šanse i da teškim radom i naporima možemo naprijed i da možemo biti jedna od europskih priča o uspjehu, to možemo. Nadam se da ste svjesni, pa vidite i rejtinge i situaciju, kao da je zavladala jedna depresija, grč, strah od pokretanja bilo čega godinu dana nakon jednih velikih očekivanja vaše Vlade. Ponavljam, nismo obećavali ništa. Situacija u Europi je grozna, prema tome, radimo na konsolidaciji države, na uvođenju reda i čekamo svoju šansu. Ali ne šansu na lutriji, nego naprosto da stvar krene. Mislite da ljudi razumiju da je i u Europi teško? Ljude to, da budemo iskreni, ne zanima. Ja mislim da ljudi razumiju. Ljudi se ne bave detaljima i ne mogu se baviti detaljima, zato ih je katkad u ovom svijetu milijuna informacija lako i prevariti, ako to želite. Mi to ne radimo. Po vama, a i vaši partneri tvrde, ovo je bila godina sredivanja. Oporba i kriticari kažu da je ovo zapravo izgubljena godina. Imali ste ogromnu šansu za reforme i za sve i da ste je prokockali. Logično je da oporba i kritičari, odnosno kritizeri, tako govore. Medutim, što smo mi to propustili učiniti? Uvesti reda u državne financije? Mi smo ga donekle uveli. Mi smo, neće to nitko s oduševljenjem pozdraviti, smanjili po prvi puta proračun. Smanjili deficit za pet milijardi. Radi toga nam je očuvan kreditni rejting, pa je sada opet malo korigiran na negativno, medutim, kada bismo slušali svoje kritičare - propali bismo. Kada bismo slušali samo rejting agencije i njihove naputke, problem je bio druge vrste. Kratkoročno bi nas podržali, dugoročno ne bismo imali rasta. Dakle, ovo je cijelo vrijeme jedna inteligentna vrsta balansiranja u cilju stvaranja pretpostavke da vrlo brzo krenemo. Ali u tom inteligentnom balansiranju, kako kažete, ljudi su očekivali lopate, kranove, nešto da se počne raditi. Vi stvarno mislite da su naši ljudi na nivou '45. Mislite da su očekivali lopate? Vi ste ih najavljivali. Projekti koji su najavljivani ce krenuti. Ni oni sami po sebi neće biti dovoljni. Ali ste zakazali ove godine što se Vlade tiče oko tih investicija. Ako vi mene uporno pokušavate navesti vec tri minute da kažem da smo zakazali, da spustim gard, ja smatram da radimo sve najbolje što možemo i da ce ti projekti krenuti uskoro. Gospodarski rast sljedeće godine, nadam se. Nigdje oko nas ga neće biti. Vidite što se događa u Sloveniji, što se ne dogada u Italiji, u Madđrskoj, u BiH. Hrvatska je jedina država kojoj je prognoziran nekakav rast. Prognoza je prognoza, ona može biti pogrešna, recimo, naše prognoze su za ovu godinu, kad je rast u pitanju, bile preoptimistične. Kad ste se ove godine precijenili, zašto bi vam vjerovali da će dogodine biti investicija? Žašto bi vam ljudi vjerovali da će dogodine rasti investicije, da ce rasti BDP, ako ste se ove godine krivo procijenili? Ja ne razumijem zašto bismo postavili pitanje zašto bi nam ljudi vjerovali. Pa vjerojatno zato što o tome ovisi i naša politicka budućnost. Mi to želimo, mi radimo na tome, vidi se da radimo. Mi konsolidiramo državu, mi konsolidiramo financije, mi provodimo određene reforme, naročito u sektoru javnog novca. U sektoru kaznenog zakonodavstva, u parničnom postupku, sve te stvari koje mi radimo, radimo zato da bismo olakšali ulaganja, da bismo zemlju učnili fleksibilnijom. Ne fleksibilnijom na način da možete dobiti posao danas, a nužno ga izgubiti sutra, nego naprosto prilagodljivijom, bržom, jačom, boljom. To ne ide preko nocć. Mi smo dobili mandat na četiri godine, ja se nadam da ćemo trajati četiri godine, mi smo Vlada koja je ideološki i programski dosta kompaktna, dakle, mi nemamo ekstremno lijevu opoziciju, nemamo desnu opoziciju, mi slično razmišljamo, slično radimo i nakon godinu dana mogu reći da nam je odnos s koalicijskim partnerima još bolji nego na početku. Imali ste ogroman kredit kod građana na početku mandata, svjesni ste toga. I provođenje reformi u ovakvoj situaciji pesimizma, teško je vjerovati da ce vam i oni koji su najveći optimisti sada dati potporu. Ali nije li pošteno reci da nismo obećavali ništa? Ništa veliko, ništa senzacionalno, ništa populisticki. Mi smo dobili veliku podršku i rekli smo unaprijed 'ne smijemo vas iznevjeriti, prevariti, obezdušiti, nasanjkati'. Ako smo to napravili, recite, ali obećavao čuda nisam. Ovo je najteža kriza Europe u zadnjih više desetljeca. Znači li to da je onda najgore iza nas? Ja vjerujem da jest. Znači li to da građani koji su podnijeli najveći teret, što se tiče njihovog osobnog odricanja, da je njihovo odricanje završeno? I kad ste sami spomenuli da su građani podnijeli najveći teret, povećanjem PDV-a jesu. Gubitkom mnogih radnih mjesta, srecom ne u javnom sektoru i birokraciji. To je naprosto činjenica koju moramo prihvatiti. Ja mislim da smo to ove godine apsolvirali. To bi trebalo biti tako. Neke korekcije su napravljene nakon niza godina, što se umjetno držalo. Ali kako se držalo? Tako da ste vi i svi mi koji možda nismo koristili tu uslugu, smo naprosto plaćali i ignorirali činjenicu da cijene na svjetskom tržištu rastu. To je netko na kraju morao platiti. To su platili svi porezni obveznici. I kroz simuliranu cijenu struje koja nije bila realna, i grijanja samo u nekim gradovima. Mnogi su se ranije prilagodili. Vukovar je davno plaćao veću cijenu od Zagreba, to nije pošteno. Htio sam reći sljedeće, dakle, građani su na neki način bili više opterećeni u ovoj godini, zato da bi poduzetnicima bilo lakše, da bi bili rasterećeni. I tko god tvrdi da se uvode novi nameti poduzetništvu ne govori istinu. Je li bio pametan sukob Vlade i vaših ministara s poduzetnicima? To je rekao ministar Linić. Možda ja to ne bih rekao na isti način, ali kad sam shvatio što je rekao, čovjek od prvog dana, i mi svi skupa s njim, radimo ciljano to da olakšamo poslovanje u zemlji. Po meni je to pitanje političkog statusa, ako hoćete i opstanka da zemlja krene, da krene rast. Lako je sa rejting agencijama kad režete proračun, ali će vas za godinu dana pitati gdje je rast. I kad godinu dana smanjujete doprinose, ukidate parafiskalne namete i netko vam kaže da stvarate barijere u poslovanju, taj netko nije korektan. Pitanje je stila i moj stil je tema za razgovor. Ja se načelno slažem s ministrom Linićem. Veliki propust ove Vlade su javne tvrtke i to sam ministar financija kaže. Imali ste očekivanja, na njima gradili investicije, a ti su ljudi zakazali. Te javne tvrtke su, zapravo, zakazale. Ja ne mogu optužiti HEP zato što nije krenula izgradnja nekih energetskih postrojenja. Željeznica se restrukturira, tu su napravljeni veliki pomaci. Krenuli smo vrlo ozbiljno u projekt željezničke pruge Rijeka - Zagreb - Botovo. Riječka luka, zagrebačka obala, Brajdica, to su veliki projekti koji će do kraja mandata ove Vlade biti vidljivi. I to mogu obećati, to su činjenice koje će biti vidljive. Koliko će to utjecati na gospodarski rast, to ne mogu sa sigurnošću reći, ali će sigurno utjecati pozitivno, ne znam koliko. Hoće li odlaskom Radimira Čačića i njegova konstrukcija investicija sada biti dovedena u pitanje? Investicije o energetici, o željezničkim prugama, to nije priča, to se radi. Nismo populisti, ne prodajemo maglu. Sve to je Čačić po meni dobro radio, to se nastavlja i to će biti. Njegovim odlaskom imali ste konflikt s HNS-om oko zakona... Mi imamo situaciju u Saboru da nam oporba govori da idemo u Katar dogovarati LNG terminal, koji moramo sami graditi. Ljudi ne razumiju elementarne stvari. Nama je potrebna opskrba iz Katara. LNG terminal tog trenutka postaje realnost na Krku. Vrlo važna stvar, o tom LNG terminalu na neki način ovise neki naši sjeverni susjedi. To je naša kompetitivna prednost i mi ćemo je iskoristiti. To je zanemarivano dvadeset godina. Vidjeli ste negativne kritike na najavu Poreza na nekretnine. Hoće li uopće preživjeti? Javnost je protiv, vaši partneri su protiv... Ja sam političar i ja idem pred javnost po mišljenje i po rezultate. Ne znam na temelju čega vi tvrdite da je većina javnosti protiv. Većina javnosti nije protiv i većina javnosti ne može biti protiv poreza koji pravedno valorizira one koji imaju puno, one koji imaju srednje i one koji imaju manje. Srednji sloj tim porezom ne bi bio dotaknut. Međutim, svjestan svih interpretacija, tumačenja, nervoze, ja sam inzistirao da 4 mjeseca traje javna rasprava o tom zakonu, da bi se svaki čovjek, svaka žena, svaki muškarac, svaka obitelj, mogla u tome prepoznati. Pa ćemo onda nakon četiri mjeseca vidjeti tko govori istinu. Ako ispadne da smo mi u krivu, mi ćemo se, evo to vam obećavam ovdje, povući. Međutim, upravo zato inzistiram na dugotrajnoj raspravi i razgovoru. Malo je to čudno kod vas. Imate strateški projekt Plomin, a vaš strateški partner IDS je protiv toga. I vaš partner piše tužbe Upravnom sudu. Ja ustvari ne znam više koji je stav IDS-a o tome i koje frakcije u IDS-u. Teško je to više pohvatati. Mi znamo što smo obećali, ruku smo pružili, držimo se dogovora, a neki ljudi se moraju međusobno dogovoriti. S vama je došao neki vaš novi stil. Mislite li da je stil komuniciranja s vašim istomišljenicima prihvatljiv ili malo bahat? Kako da vam ja komentiram svoj stil? Moj stil sam ja. Ja mogu komentirati neke eksterne događaje, ali ne mogu komentirati sebe. Mislite li da je vaš stil komunikacije s vašim istomišljenicima prihvatljiv? Grub jesam, ali samo onda kada me se provocira. Samo kad mi netko, recimo, predloži amandman tristo trideset milijuna kuna na proračun za Pelješki most. O tom amandmanu ne raspravljam na Vladi da bih zaštitio dignitet onoga tko ga se usudio predložiti. Znači, i dalje ćete biti grubi, a ne vulgarni? To, naravno, u politici nije najisplativiji način, ali ja drugi ne znam. Vjerujem da govorim istinu Carolinini grijesi Datum objave: 4. Godinama je Carla del Ponte bila vladarica regije koju pokrivaju južnije države nastale na prostoru bivše Jugoslavije. Kad je stizala u Zagreb, njezina je kolona jurila od zračne luke do Banskih dvora neviđenom brzinom. Promet se zaustavljao dok carica ne prođe. Rotirke i sirene policijske pratnje upozoravale su građane da prolazi vlast jača od one koju su oni izabrali na demokratskim izborima. U Zagrebu bi se zadržala kratko, podijelila lekcije i pljuske, da bi potom krenula prema Beogradu, Sarajevu, Prištini. Državni dužnosnici koji su je dočekivali u pravilu su se činili manji od makova zrna. Nakon karijere beskompromisne haaške tužiteljice otišla je u diplomaciju, ostavljajući iza sebe optužnice u uzavrelom loncu jugoistočne europske regije. Carla del Ponte nije skrivala da Hrvate, Srbe, Bošnjake i Kosovare doživljava kao skupinu primitivnih plemena koja se znaju samo međusobno klati i silovati, a koje je ona odlučila disciplinirati. Oslobađanje hrvatskih generala Ivana Čermaka, Ante Gotovine i Mladena Markača od svake odgovornosti za zločinački pothvat, te bivšeg kosovskog premijera i zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova Ramusha Haradinaja, šamar je njezinoj politici napuhanih i dokazima nepotkrijepljenih optužnica. Njezina se konstrukcija srušila kao kula od karata. Njezina je politika bila da su svi jednako krivi i da treba presudama uspostaviti ravnotežu krivnje za ratne zločine. Suci, međutim, nisu pali. Optužnice su srušene i sad se postavlja pitanje tko je kriv za to što su vojni zapovjednici koje je optužila izgubili godine života iza rešetaka Haaškog pritvora. Jasno je da je kriva Carla del Ponte, ali ljudima koji su se borili protiv njezinih konstrukcija nitko neće vratiti izgubljene godine. Ona nastavlja diplomatsku karijeru, iako bi, da je pravde, trebala biti prognana iz međunarodne politike. Umjesto da prizna krivnju za slabo napravljen posao, umjesto da se ispriča ljudima kojima je ukrala dio života, Carla del Ponte je nakon izlaska Gotovine i Markača na slobodu sugerirala da bi pravomoćnu presudu trebalo preispitati. Ako je i od nje, previše je. Sve što se u ovim tjednima događa, i to na kraju mandata Haaškog suda, zapravo potvrđuje višegodišnje optužbe da se Carla del Ponte više bavila politikom nego pravom. Prilagođavala je optužbe i odabirala dokaze koji su trebali potvrditi njezinu tezu da su za ratove vođene na prostorima bivše Jugoslavije svi jednako krivi. Međutim, ne mogu biti svi jednako krivi jer je potpuno jasno svakome tko ovdje živi da rata i ratnih zločina ne bi bilo da nije bilo velikosrpske politike, koja je začela sve zlo koje se kasnije dogodilo. I nije, kad se stvari gledaju s pravnog aspekta, problem bio u tome treba li vojne zapovjednike optužiti za konkretne zločine, ako postoje dokazi da su za njih odgovorni. Problem je nastao kad je Carla del Ponte, na primjer, odlučila protiv Markača, Gotovine i Čermaka podići optužnicu koja je u konačnici trebala raskrinkati Hrvatsku kao zločinačku državu. Carla del Ponte je u svojoj pohlepnoj želji da napiše novu povijest ovih prostora otišla predaleko. I zato se danas suočava s golemim prezirom ovdašnje javnosti, a pravni je stručnjaci teško mogu tretirati kao autoritet na koji se vrijedi pozivati. Naravno, zločine koji su počinjeni treba kazniti. Odgovorni za njih moraju platiti. Vrijeme odvojeno za haaška suđenja potrošeno je uzalud, a odgovornost je na kraju na onima koji su je od početka i trebali preuzeti — na pravosuđima država u kojima su se dogodili. Pravda mora biti uspostavljena, ali Carla del Ponte nije bila osoba koja je to u stanju obaviti. Ona je, zapravo, najveći promašaj međunarodne zajednice. KOSOVO ZATRAŽILO ISTRAGU O RADU CARLE DEL PONTE Kosovska je vlada u priopćenju optužila Del Ponte za zlouporabu vlasti i nanošenje štete ugledu Kosova te pozvala predsjedništvo ICTY-ja, UN i ostale međunarodne vlade da 'istraže njezine ilegalne akcije'. Kosovo je u nedjelju zatražilo istragu o radu bivše glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte pošto je bivši kosovski premijer Ramush Haradinaj na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju ICTY dvaput oslobođen optužbi za ratne zločine. Kosovska je vlada u priopćenju optužila Del Ponte za zlouporabu vlasti i nanošenje štete ugledu Kosova. Dužnosnici na sudu u Haagu u nedjelju nisu bili dostupni za komentar. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u četvrtak je i na ponovljenom suđenju oslobodio svake odgovornosti za ratne zločine bivšeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja, ratnog zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova OVK. Haradinaj i njegovi suradnici Lahi Brahimaj i Idriz Balaj optuženi su kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata za zločine koje su počinile kosovske snage u logoru Jablanici tijekom 1998. Sva trojica su oslobođena optužbi. Haradinaj je bio oslobođen i na prvom suđenju, ali odlukom žalbenog vijeća presuda za te zločine poništena je i vraćena na ponovno suđenje zbog sumnji da je tada došlo do nezakonitih pritisaka na svjedoke. Od šest kosovskih Albanaca optuženih za zločine tijekom rata sa Srbijom osuđen je samo jedan HEROJ K0JI NE ŽELI BITI 'Ante Gotovina ' NIJE ISPUNIO OČEKIVANJA DESNICE Bečki dnevnik Der Standard u jučerašnjem je izdanju objavio komentar novinarke Nine Brnade pod naslovom 'Ante Gotovina: heroj koji to ne želi biti', u kojem se konstatira kako oslobođeni general 'nema namjeru ispunjavati očekivanja svojih sljedbenika'. Novinarka austrijskog dnevnika Nina Brnada analizirala je fenomen generala Ante Gotovine i njegov povratak u domovinu te je utvrdila da je Gotovina svojim izjavama iznenadio mnoge, no i da je neke svoje vjerne sljedbenike razočarao ignoriranjem njihovih očekivanja. Analizirano je i nakon što su se generali vratili u Hrvatsku. Ističe se kako su Gotovinu 'mnogi smatrali nacionalnim svecem', a na središnjem zagrebačkom trgu pjevale su se 'nacionalističke pjesme u kojima se nekadašnjim ratnim neprijateljima prijeti kako će ih ruka osvete stići i u Srbiji. Kao da rat i dalje traje'. Ipak, Gotovina nije ispunio očekivanja euforičnih masa koje su zahtjevale njegov politički angažman te se u svom. Zbog izostanka 'vojničkih parola' na dočeku, od okupljenog naroda je dobio glasne zvižduke, piše Brnada u svojem komentaru. Nekoliko dana kasnije Ante Gotovina je u intervjuu za Kurir , a zbog tog je poteza generala novinarka zaključila da je general sve ove godine zapravio bio samo 'platno za projekciju zadrtog nacionalizma, što nije imalo veze s njim kao osobom'. Milošević je bio opsjednut nemilosrdnim i fanatičnim ciljem stvaranja etnički čiste velike Srbije, piše londonski lis. Tijekom rata u Jugoslaviji sve su strane činile zločine, ali najodgovorniji za te zločine bio je Slobodan Milošević. Piše tako osvrćući se na presudu Haaškoga suda kojom su hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač oslobođeni svih optužbi za ratne zločine. Hrvatski građani srpske nacionalnosti zaista su bili žrtve, ali ispravan odgovor vlade Srbije bi trebao biti prihvaćanje presude suda kao konačne riječi o sukobu i priznavanje da korijeni raspada Jugoslavije leže u odlukama donesenim u Beogradu, piše Times. To su bili zločini i sud UN-a nije to doveo u pitanje, a oslobađanje hrvatskih generala počivalo je na procjeni da protjerivanje Srba nije bilo rezultat zločinačkog udruživanja. Times piše i da se operacija Oluja pokazala ključnom u zaustavljanu Miloševića i spašavanju Bosne i Hercegovine. Krvoproliće je bilo ručni rad Miloševića, piše Times i zaključuje da pomirenje, koje je sada ključno, ovisi o točnom prepričavanju povijes KRIV JE! KRIV PO OBJE TOČKE OPTUŽNICE. Sanaderu deset godina zatvora Kriv je za ratno profiterstvo u aferi Hypo te za primanje 10 milijuna eura mita u slučaju Ina-Mol Ivo Sanader je kriv i presuđen je na jedinstvenu kaznu od deset godina zatvora, odlučilo je sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu. Bivši premijer kriv je za ratno profiterstvo u aferi Hypo te za primanje 10 milijuna eura mita u slučaju Ina-Mol. Za aferu Hypo, odnosno prvu točku optužnice, dobio je 3 godine i šest mjeseci zatvora, a za Inu 7 godina i šest mjeseci. Osuđen je na jedinstvenu kaznu od deset godina zatvora i mora u roku od 15 dana vratiti protupravno stečenu imovinsku korist od 3,6 milijuna kuna. Dioki Holding mora u državni proračun uplatiti pet milijuna eura. Ti su novci još uvijek na računu tvrtke Roberta Ježića iako je obećao sucu Turudiću da će ih uplatiti u državni proračun u roku od mjesec dana. Rok za uplatu istječe 25. Ispitani su i sudski tumači, odnosno jezični eksperti. Pročitano je više od 6000 stranica spisa. Na temelju rezultata dokaznog postupka i ispitivanju svjedoka donesena je sudska odluka. Za izricanje presude bivšem premijeru vladao je ogroman interes i pred zgradom Županijskog suda okupilo se gotovo 300 hrvatskih, ali i novinara iz drugih zemalja. Sanader im je prije ulaska u sudnicu poručio: Vidimo se poslije. U sudnici je imao osmjeh na licu, no vrlo kratko. Prve reakcije političara kretale su se od tvrdnji kako je presuda bila očekivana do — premalo je dobio. Vijesti o osuđujućoj presudi obišla je svijet. GS SANADERU 10 GODINA Bivši hrvatski premijer i bivši šef Hrvatske demokratske zajednice Ivo Sanader u utorak je osuđen na 10 godina zatvora u Županijskom sudu u Zagrebu. Sanader je proglašen krivim za ratno profiterstvo jer je 1994. Sudsko vijeće pod predsjedanjem sudije Ivana Turudića presudu je objavilo u velikoj sudskoj dvorani, gdje se Sanaderu nešto više od godinu dana. Sanader će, nakon objave presude, prema zakonu, s lisicama na rukama odmah biti odveden u zatvor u Remetincu jer mu je izrečena kazna veća od pet godina. Kazna od pet miliona eura Na kraju mu je sudsko vijeće izreklo jedinstvenu kaznu od 10 godina. Prema nepravomoćnoj presudi, nekada najmoćniji čovjek u Hrvatskoj dužan je vratiti nezakonito pribavljenih pet miliona eura. Sud je utvrdio da je Sanader primio pet miliona eura od čelnika MOL-a, iako je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta USKOK u optužnici tvrdio da je taj iznos dvostruko veći. Sanader je mirno, bez komentara saslušao objavu presude na koju ima pravo žalbe Vrhovnom sudu, čiju će konačnu odluku čekati u zatvoru. Tužitelji su ranije zatražili maksimalnu kaznu od 15 godina zatvora. Odbrana je, pak, bila uvjerena da nijedna optužba nije dokazana. Brojni procesi Izricanje prve presude nekada najmoćnijem hrvatskom političaru prate novinari, snimatelji i fotoreporteri iz 40-ak domaćih i stranih redakcija, a presudu izravno prenose tri hrvatske televizijske kuće. Sanaderu je tokom ovog postupka počelo i suđenje u slučaju Fimi medija, gdje ga se zajedno s njegovom bivšom strankom, Hrvatskom demokratskom zajednicom HDZ i još nekoliko nekadašnjih HDZ-ovih dužnosnika tereti za izvlačenje 92,d miliona eura iz državnih institucija i firmi. Sanadera očekuju ga i suđenja zbog pogodovanja HDZ-ovom zastupniku Stjepanu Fioliću prodajom zgrade u Planinskoj ulici u Zagrebz Ministarstvu regionalnog razvoja, te prodaje HEP-ove struje po povlaštenoj cijeni firmama Dioki i TLM Gotovina za Kurur:Srbi vratite se u Hrvatsku Gotovina za Kurir: Srbi, vratite se u Hrvatsku! Rat je stvar prošlosti, treba se okrenuti budućnosti, a izbjegli Srbi se trebaju vratiti svojim kućama jer je Hrvatska i njihova zemlja, kazao je hrvatski general Ante Gotovina u ekskluzivnom intervjuu beogradskom tabloidu Kuriru. List navodi da će u ponedjeljak na svom portalu objaviti i tonski zapis intervjua. Pa, nije ovo moje više nego što je njihovo. Oni koji se žele vratiti, koji imaju kuće ovdje, ne trebam ih ja pozivati. Hrvatski general kratko je i opisao i suživot s ostalim pritvorenicima u Sheveningenu. Na tvrdnju kako se u hrvatskim medijima spominje njegova moguća politička karijera, general Gotovina je izbjegao odgovor, ali je novinarku Kurira pozvao na kavu. HVALA VAM Da je kojim slučajem potvrđena presuda generalima Markaču i Gotovini s obzirom na zajednički zločinački pothvat, ratovanje kao takvo bilo bi praktički nemoguće. Ne treba smetnuti s uma da je Republika Hrvatska članica NATO-a, pa, da je ovakva presuda prošla, postala bi i neka vrsta mogućeg pravnog standarda zbog kojeg bi i mnogi američki, engleski, francuski... Jer, prema kriterijima prve presude, mogli ste bilo koga za bilo što optužiti. U tom smislu, angažman naših saveznika iz NATO-a, poglavito Sjedinjenih Američkih Država i njihovih pravnih i vojnih stručnjaka tijekom žalbenog postupka nije bila samo pomoć Hrvatskoj koja bi nastala na zločinu, već i samima sebi, te međunarodnom ratnom pravu općenito. Strateškim partnerstvom s SAD-om i u budućnosti se ne treba poigravati, jer, kao maleni i nebitni međunarodni faktor, Hrvatskoj joj to partnerstvo, kako je pokazala cijela Oluja, od same oslobodilačke akcije do procesa protiv Markača, Čermaka i Gotovine, bilo ključno u svim presudnim povijesnim prekretnicama sjetimo se i slovenske blokade , pa nema razloga da tako bude i ubuduće, bez obzira na to tko sjedio u Bijeloj kući ili u Banskim dvorima i na Pantovčaku. Kao što smo devedesetih klicali: Danke, Deutschland, tako danas treba uskliknuti: Danke, USA! A zapravo: Hvala Ante, Hvala Mladene! Ovime je skinuta ljaga s cijele Hrvatske, jer je preko predsjednika Tuđmana i ministra Šuška, kojem su neke nevladine udruge kao članu zajedničkog zločinačkog pothvata htjele mijenjati ulicu u Zagrebu i time prejudicirati presudu, u Haagu bila optužena i država, što je suprotno mandatu Haškog tribunala. Bitno je i napomenuti da, dok su Martić i društvo iz tzv. Krajine na istom sudu presuđeni kao članovi udruženog zločinačkog pothvata, Gotovina i suborci nisu. Time je Haški sud jasno definirao narav hrvatske borbe za neovisnost, tko je heroj, a tko zločinac. Hrvatska na čelu s Tuđmanom je ono prvo, a četnici namjerno ne pišem Srbi na čelu s Miloševićem ovo drugo. Ova presuda je važna i zbog procesa koji se vodi protiv Praljka i drugova koje se također tereti za udruženi zločinački pothvat, a Hrvatsku praktički za agresiju na BiH. Dakle, nema euforije, još nije gotovo, I tamo je, preko Tuđmana i Šuška optužena Hrvatska. Kao što se nadamo da će i ostali generali protiv kojih su vođeni politički procesi u Hrvatskoj dočekati istu zadovoljštinu poput Markača i Gotovine. Možda bi bilo bolje da je i njima suđeno u Haagu! RADOMIR ČAČIĆ-ŠTO SE MORA, MORA SE Ne samo Radimir Čačić, cijela je javnost bila uvjerena da je mađarska tragedija za njega završena kad mu je prvostupanjski sud u Mađarskoj odredio uvjetnu kaznu od 20 mjeseci zatvora, uz rok kušnje od tri godine. I ne samo Čačić, cijela je javnost bila šokirana kad je objavljeno da sad već bivši prvi potpredsjednik hrvatske Vlade mora odležati 11 mjeseci u zatvoru, a ostalih 11 može biti uvjetno na slobodi. I to bez žalbe i odgode. U roku od dva mjeseca, kao što je poznato, mora slobodu zamijeniti zatvorskom ćelijom. Vijest o drastičnom preokretu, koji je Čačića stajao slobode i političkog angažmana, u Hrvatskoj je primljena s nevjerojatnom dozom zluradosti. No, mržnja koja se izlila na Čačića nije samo njegov teret. Neka se Zoran Milanović ne zavarava. To je erupcija bijesa na politiku koja ne uspijeva spasiti Hrvatsku. To je mržnja prema onima koji su prije 11 mjeseci izabrani s puno optimizma, jer se vjerovalo da će biti uspješniji od HDZ-a. Te su reakcije samo dijelom posljedica Čačićevog svađalačkog tona kojim se obraćao medijima i javnosti. Samo su dijelom posljedica neispunjenih očekivanja o brzom pokretanju investicija, koja je sam na početku mandata podjarivao tvrdeći da će investicijski cunami preplaviti Hrvatsku već za dva-tri mjeseca. Velikim su dijelom poruka cijeloj Milanovićevoj kompoziciji, koja je upravo ostala bez gromobrana. Čačić, političar koji je u prvoj koalicijskoj vladi bio bez konkurencije najuspješniji, iz politike odlazi s imidžem neuspješnog ministra. Rok trajanja u Milanovićevoj vladi bio mu je kratak, nije ga uspio iskoristiti, dijelom i zbog objektivnih okolnosti i zatečenog stanja. Čačić je, dijelom i svojevoljno, pristao biti uvijek i za sve kriv, pedro po kojemu se udara. Tko će ga naslijediti u toj ulozi, vidjet ćemo vrlo skoro. Što se dogodilo u Mađarskoj? Već se plasiraju razne teorije. Htjeli ste nam uzeti prevlast u Ini? Druga je teorija da je Čačiču presudio njegov dug jezik. Dakle, ne samo što je prvostupanjsku presudu uzeo zdravo za gotovo, očekujući tek da će biti potvrđena, nego je, na temelju informacija da je upravo potvrđivanje presuda praksa u Mađarskoj, prijetio hrvatskim novinarima da će tužiti svakoga tko ga proglasi krivim, jer će mu, kad uvjetna presuda postane pravomoćna, automatski biti izbrisana iz dosjea. Nije to rekao, ali implicirao je da će biti kao da ništa nije bilo. I dvoje je ljudi izgubilo život. Uglavnom, te tvrdnje o sigurnoj potvrdi prvostupanjske presude i njezinom brisanju iz dosjea bile su bacanje rukavice u lice sucima koji su odlučivali o pravomoćnosti. Da mu je suđeno u Hrvatskoj i da je nakon prvostupanjske presude rekao to što je rekao, digli bi se na noge svi i optužili ga da se prejudiciranjem miješa u neovisnost pravosuđa. Vikali bi na njega i pravni stručnjaci, i sudačke udruge, i HHO, i oporba slijeva i zdesna... Kao što mu to istrčavanje pred rudo nije moglo koristiti, tako mu mogu samo štetiti i trenutačna nagađanja da u konačnici ipak neće u zatvor, jer će tražiti odsluženje kazne u Hrvatskoj, pa će mu domaći sud preinačiti presudu u uvjetnu, a na kraju će ga predsjednik Josipović pomilovati i definitivno osloboditi. Budući da je Hrvatska pod monitoringom EU, ne treba sumnjati da će postupanje u slučaju Čačić biti pod posebnim nadzorom Kandidati za državljanstvo moraju, da bi ispunili uvjete za hrvatsko državljanstvo, ispuniti upitnik o poznavanju hrvatske kulture i društvenog uređenja. Da bi dokazali da dobro poznaju gradivo, trebaju odgovoriti točno na deset od 15 postavljenih pitanja. Ministarstvo unutarnjih poslova 19. Isti je stupio na snagu prije nekoliko dana, a u prilogu sadrži 100 pitanja od kojih službenici koji provode ispitivanje nasumično izaberu 15 pitanja. Za prolaz je dovoljno imati 10 točnih odgovora. Za hrvatsko državljanstvo valja tako znati kojim se sportom bavio Krešimir Ćosić te da je Ena Begović glumica koja je tragično preminula 15. Treba znati i tko ima pravo predlagati zakone u RH, dopuniti stihove Lijepe naše, zaokružiti kada se obilježava Dan antifašističke borbe, napisati kako se zove odjevni predmet koji se veže oko vrata. Kandidati koji podnose zahtjev trebaju naučiti i tko je najuspješnija hrvatska skijašica, kada je proglašen Ustav RH, kako izgleda hrvatska zastava, tko je je bila Marija Jurić Zagorka i sl. Uz pozitivno riješen upitnik za dobivanje državljanstva, preduvjet je poznavanje hrvatskog jezika u govoru i pismu. Evo kako upitnik izgleda: 1. U Republici Hrvatskoj svatko je dužan: a držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske b držati se samo zakona c držati se samo Ustava d samo poštivati pravni poredak Republike Hrvatske 3. Ubijeno je preko 2. Povijesna građevina, najveći rimski amfiteatar na području današnje Hrvatske nalazi se u: a Puli b Zagrebu c Osijeku d Zadru 8. Brončane kipove biskupa Grgura Ninskog, koji se nalaze u gradovima Ninu, Splitu i Varaždinu, izradio je poznati hrvatski kipar: a Robert Frangeš b Ivan Meštrović c Antun Augustinčić d Frano Kršinić 11. Jedna od poznatih znamenitosti Zagreba, glavnog grada Republike Hrvatske je: a katedrala b amfiteatar c dvorac Trakošćan d morske orgulje 12. Osnivač Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bio je đakovačko-srijemski biskup: a Juraj Dobrila b Josip Jelačić c Josip Juraj Strossmayer d Juraj Jezerinac 13. Hrvatski grad kroz koji prolaze četiri rijeke Korana, Kupa, Mrežnica i Dobra zove se: a Karlovac b Dubrovnik c Varaždin d Rijeka 14. Poznati hrvatski matematičar, astronom, geodet i fizičar po kome je nazvan Institut koji predstavlja stožernu znanstvenu ustanovu u Republici Hrvatskoj u području prirodnih i biomedicinskih znanosti te istraživanju mora i okoliša je: a Juraj Dobrila b Ruđer Bošković c Lavoslav Ružička d Ivan Vučetić 15. Dražen Petrović, Toni Kukoč i Dino Rađa natjecali su se u istom sportu i postizali zapažene rezultate. Oni su se bavili a tenisom b skijanje c atletikom d košarkom 16. Nositelj izvršne vlasti u Republici Hrvatskoj je: a Vlada Republike Hrvatske b Vrhovni sud Republike Hrvatske c Hrvatski sabor d Pučki pravobranitelj 17. Osnivanje političkih stranaka u Republici Hrvatskoj je slobodno. To u praksi znači da se mogu osnivati sve političke stranke: a koje prikupe dovoljan broj osnivača, bez ikakvih zakonskih ograničenja b koje prikupe dovoljna financijska sredstva za ostvarivanje programa i djelovanja c koje svojim programom jamče da će moći sudjelovati u parlamentu d osim onih koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnog demokratskog poretka 18. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na: a zakonodavnu, izvršnu i sudbenu b izvršnu i sudbenu c zakonodavnu i sudbenu d zakonodavnu i izvršnu 20. Najpoznatija vrsta ugroženih ptica, koje obitavaju na hrvatskim otocima pretežno na Cresu jest: a galeb b golub c roda d bjeloglavi sup 22. Jedan od najpoznatijih dvoraca u sjevernom dijelu Republike Hrvatske je: a Stari Grad b Trakošćan c Dioklecijanova palača d Eufrazijeva bazilika 23. Kako se zove rijeka koja je, prema ukupnoj duljini vodotoka, najdulja rijeka u Republici Hrvatskoj 562 km? S kojom državom Republika Hrvatska ima najkraću kopnenu granicu, dugu svega 14 kilometara? Prvi hrvatski roman Planine 1536. Vođa hrvatskog narodnog preporoda pokrenuo je na hrvatskom jeziku 1835. Njegovo ime je: a Ranko Marinković b Dimitrije Demeter c Ljudevit Gaj d Antun Šoljan 27. Pejzaž I i II djela su poznatog hrvatskog lirika: a Hanibala Lucića b Šiška Menčetića c Andrije Kačića Miošića d Vladimira Vidrića 28. Središnja banka Republike Hrvatske je a Hrvatska banka za obnovu i razvoj b Hrvatska gospodarska banka c Hrvatska narodna banka d Hrvatska poštanska banka 30. Mate Parlov, Damir Škaro i Željko Mavrović natjecali su se u istom sportu, ali u različito vrijeme i postizali zapažene rezultate. Oni su se bavili a tenisom b skijanjem c atletikom d boksom 31. Jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana osigurava: a Visoki upravni sud Republike Hrvatske b Vrhovni sud Republike Hrvatske c Vlada Republike Hrvatske d Pučki pravobranitelj 32. Hrvatski državljani stječu opće i jednako biračko pravo: a s navršenih 16 godina života b muškarci s navršenih 16, a žene s navršenih 18 godina života c s navršenih 18 godina života d s navršenom 21 godinom života 33. Slava Raškaj bila je poznata hrvatska: a književnica b balerina c slikarica d liječnica 37. Poznati hrvatski političar, ubijen u atentatu 1928. Morske orgulje jedna su od znamenitosti grada a Zadra b Osijeka c Varaždina d Pule 39. Marija Jurić Zagorka bila je: a prva profesionalna novinarka i poznata hrvatska književnica b operna pjevačica c sportašica d skladateljica 40. Poznati park prirode u Baranji je: a Velebit b Kopački rit c Brijuni d Kornati 42. Književnost baroka u Republici Hrvatskoj obilježio je svojim epovima Ivan Gundulić. Njegova poznata djela su: a »Osman« i »Dubravka« b »Zlatarevo zlato« i »Čuvaj se senjske ruke« c »Smrt Smail-age Čengića« i »Ribanje i ribarsko prigovaranje« d »Zagrepčanka« i »Na Drini ćuprija« 43. Jedan od najstarijih spomenika hrvatske pismenosti, iz razdoblja oko 1100. Pisan je glagoljskim pismom. To je: a Ljetopis popa Dukljanina b Baščanska ploča c Vinodolski zakonik d Judita 44. Na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. S kojom državom Republika Hrvatska ima najdužu kopnenu granicu? Zastupnici u Hrvatskom saboru biraju se na vrijeme od: a 2 godine b 3 godine c 4 godine d 5 godine 47. U Republici Hrvatskoj smrtna kazna: a ne postoji b postoji, ali se ne primjenjuje c postoji samo za ratni zločin i zločin protiv čovječnosti d postoji samo za djelo veleizdaje, u situaciji neposredne ratne opasnosti 48. Dan antifašističke borbe u Republici Hrvatskoj je dan: a 9. Kako se danas zove grad čija je povijesna jezgra Dioklecijanova palača? Katolički svećenik, zagrebački nadbiskup koji je bio proganjan u bivšoj državi, nakon II. Hrvatska vojska izvela je munjevitu vojnu akciju kojom je, kopnenim putem, povezala sjever i jug Hrvatske, koji je agresor okupacijom prostora razdvojio. To je bila akcija: a Maslenica b Bljesak c Oluja d Ljeto 53. Nacionalni park koji je dobio ime po rijeci, a smješten je nedaleko Šibenika je: a Cetina b Krka c Biokovo d Kopački rit 54. Ivana Brlić Mažuranić bila je poznata hrvatska: a književnica b glumica c slikarica d liječnica 55. Renesansni dubrovački dramski pisac i komediograf, koji je živio 1508. Njegovo ime je: a Matija Vlačić b Ruđer Bošković c Marin Držić d Marin Getaldić 58. Dalmacija je poznata po uzgoju: a maslina i smokvi b šljiva i jabuka c ananasa i banana d jagoda i malina 59. U parku Olimpijskog muzeja u Lausanni postavljena je skulptura poznatog hrvatskog i, u vrijeme dok je igrao, ponajboljeg europskog košarkaša. Ustav Republike Hrvatske proglašen je: a 29. Bojni ples s mačevima koji se od 15. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčena je najvišim državnim aktom. Prvi hrvatski kralj, vladao je u prvoj polovini 10. Njegov se spomenik nalazi na istoimenom trgu, preko puta glavnog željezničkog kolodvora u Zagrebu. To je: a Trpimir b Zdeslav c Tomislav d Držislav 65. Kojim je zakonom regulirano stjecanje hrvatskog državljanstva? Banovina Hrvatska postaje sporazumom Cvetković-: a Tito b Trumbić c Tuđman d Maček 67. Najviša planina u Hrvatskoj, s najvišim vrhom od 1. Svjetski afirmirani slikar, koji je studirao u Parizu, a slikao je alegorijske i povijesne kompozicije i portrete te je izradio svečani zastor Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu »Hrvatski narodni preporod«, zvao se: a Edo Murtić b Julije Klović c Vlaho Bukovac d Ivan Lacković Croata 70. »Tko pjeva zlo ne misli«, antologijsku »ljubavnu komediju s pjevanjem«, na temelju »Dnevnika malog Perice« Vjekoslava Majera, režirao je: a Boris Papandopulo b Krešo Golik c Vatroslav Lisinski d Krsto Hegedušić 71. Vođa seljačke bune 1573. Najpoznatija hrvatska skijašica, osvajačica 4 zlatne i 2 srebrne olimpijske medalje u alpskom skijanju, zove se: a Sanda Dubravčić Šimunjak b Janica Kostelić c Ana Jelušić d Nika Fleiss 75. Koji je glavni grad Republike Hrvatske? Najviše vrednote ustavnog poretka su: a vladavina radnika, državno vlasništvo, jednostranački sustav b načelo samoodrživosti, nesvrstanosti, oslonca na vlastite snage i radničko samoupravljanje c sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, nepovredivost vlasništva d univerzalnost Katoličke crkve, kršćanski odgoj, jednakost pred Bogom i narodom, solidarnost s drugim kršćanskim narodima 79. Svjetski poznat izumitelj, fizičar i elektrotehničar rođen 1856. Hrvatski redarstvenik Josip Jović, prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu, poginuo je 1991. To je: a sjeverni Velebit b sjeverno Biokovo c sjeverna Medvednica d sjeverna Plješivica 82. Poznati hrvatski pjesnik, pripovjedač i esejist, autor poeme Jama, je: a Miroslav Krleža b Ivan Goran Kovačić c Mate Lovrak d Ivan Meštrović 83. Koje najviše tijelo antifašističkog pokreta je 1943. Eufrazijeva bazilika poznata je znamenitost grada u Istri: a Poreča b Koprivnice c Biograda d Gospića 87. Ivo Robić, Mišo Kovač i Oliver Dragojević, poznati su hrvatski: a pisci b pjevači c slikari d sportaši 88. Pravo predlagati zakone u Hrvatskom saboru ima a samo predsjednik Republike Hrvatske b samo političke stranke zastupljene u Hrvatskom saboru c svaki državljanin Republike Hrvatske d svaki zastupnik u Hrvatskom saboru 90. O udruživanju u saveze s drugim državama prethodno: a odlučuju građani putem referenduma b odlučuje Predsjednik Republike Hrvatske c odlučuje Hrvatski sabor d odlučuje Vlada Republike Hrvatske 91. Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i objavljeni te su na snazi, po pravnoj su snazi: a iznad zakona Republike Hrvatske b izjednačeni s pravnom snagom zakona, a Hrvatski sabor arbitrira kod primjene ako su im odredbe u suprotnosti c ispod zakona Republike Hrvatske d primjenjuju se samo ako to zakonom nije drugačije uređeno 92. Bitka na Mohačkom polju, između Hrvatsko-ugarskog kraljevstva i Osmanskog carstva, bila je: a 426. Ime poznate hrvatske glumice tragično preminule 15. Kako se zove uspješna hrvatska atletičarka, dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis? Svjetski poznati izvozni proizvod hrvatske prehrambene industrije je začin: a mažuran b vegeta c papar d origano 96. Kako se zove najveći grad u Slavoniji, četvrti po veličini grad u Republici Hrvatskoj? Hrvatska viteška igra koja se održava svake godine u prvoj nedjelji mjeseca kolovoza u Sinju, na godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima 14. Kojim se sportom bavio? Poznatu slikarsku školu osnovao je, u podravskom selu Hlebine, slikar: a Josip Račić b Hrvoje Hegedušić c Krsto Hegedušić d Ljubo Babić 100. Dvojno državljanstvo više nije prepreka izručenju između RH i BiH. Ugovor Hrvatske i BiH o uzajamnom izručenju napokon je prihvaćeno od strane Predsjedništva BiH. Njime bi se trebalo stati na kraj praksi bijega ljudi s dvojnim državljanstvom iz jedne u drugu državu. Prijedlog ovog ugovora ranije je prihvatilo Vijeće ministara BiH, a on se odnosi na izručenje počinitelja svih kaznenih djela osim ratnih zločina. Između Hrvatske i BiH do sada je postojao tek sporazum o uzajamnom priznavanju i provedbi pravomoćnih sudskih presuda. Po toj su osnovi na izdržavanje zatvorske kazne, pravomoćno izrečene u Hrvatskoj, u BiH upućeni Branimir Glavaš i liječnik Ognjen Šimić, koji je u međuvremenu preminuo, a u tijeku je postupak priznavanja presude izrečene Miroslavu Kutli. Počinitelji kaznenih djela kojima nije izrečena pravomoćna presuda, a našli bi se u bijegu pred pravdom, do sada su se mogli naći jedino ukoliko bi Hrvatska, odnosno BiH jedna drugoj prepustile kazneni progon odnosno vođenje sudskog postupka, što se gotovo nikada nije dogodilo. Predsjedništvo BiH u srijedu je donijelo i odluke o prihvaćanju sporazuma o izručenju sa Srbijom te Crnom Gorom i Makedonijom. L U župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Župi Biokovskoj u 13 sati u subotu se održala misa za fra Šimu Nimca koju je služio don Ivan Turić, župnik u crkvi Sv. U trenutku kad je cijela Crkva osudila ponašanje 'nezasitnog' fratra, don Ivan je stao na njegovu stranu te istaknuo kako smo svi grešni i kako svatko od nas ima trenutaka slabosti. Neka bude milosrđa i sa strane pera novinara, biskupa i provincijal, jer srušenom stablu lako je sjeći grane. Sad smo ga na križ prebili, ajmo ga sada skinuti. Molim da fra Šimu vrate u naše redove i da Biskupija i svi pomognu ovom čovjeku da se nađe u životu. Želim da se vrati u svoje svećenićko i pastoralno djelovanje. Važno je srce Crkve, njegov red i ljubav prema svećeniku. Molimo za fra Šimu da se ne izgubi - u suzama je nastavio don Ivan vjerujući kako će fra Šime ponovno naći sreću u svom svećeničkom pozivu, pišu. No, na njihovoj je strani. Na loš oporavak gospodarstva upozorava šef oporbe. Kritike guvernera su objektivne, ali sa sadašnjim stanjem gospodarstva, kaže Karamarko, politika bivše vlade nema veze. No, zbog politike vladajuće koalicije, kaže Karamarko, situacija je puno gora od guvernerovih opaski. A ovakve kritike glavnoj su stranci oporbe mig koji koristi za pridobivanje koalicijskih partnera. Očito je da se ekonomska politika na život građana ne odražava najbolje pa pronalazak strategije za uzlet gospodarstva postaje presudno svim strankama u utrci za vlašću. Uhvate li vas da ilegalno pečete rakiju, mogla bi vas stići milijunska kazna! S ulaskom u Europsku uniju stiže i drastično povećanje kazni proizvođačima rakije koji budu uhvaćeni u prekršaju. Također, novost je i obvezna registracija. Čak i oni koji rakiju proizvode za vlastite potrebe moraju se, prema novim propisima, registrirati. Za vlastite potrebe može se maksimalno proizvesti 50 litara. Za svaku litru iznad toga potrebno je platiti trošarinu i PDV. Tko bude uhvaćen u kršenju ovih odredbi mogao bi platiti kaznu u rasponu od dvije tisuće do nevjerojatnih milijun kuna! Narednih 300 godina da peku rakiju neće moći uspjeti zaraditi za tu kaznu', rekao nam je Davorin Škoflek iz Udruge proizvođača rakija iz voća.
Bijelo dugme - Ima neka tajna veza (HQ Stereo sound)
Prema tome, ni Srbija ni Hrvatska ne mogu ozbiljno polagati istorijsko pravo na Bosnu. Zašto bi Srbija kupovala tada oružje kakvog je već imala u izobilju? Mora biti neradnih dana, kao u teokratskim religijskim društvima. Sungazing je praksa koja za razliku od obične molitve u crkvama ima bezbroj pozitivnih utjecaja na čovjeka. Ja apeliram na Vesnu odnosno imam savjet. Medjutim, Jeronim se to nije usudjivao, jer su se Rimljani vec kroz citanje navikli na jedan odredjeni tekst. Moras nauciti razlikovati istinito od laznog, biti istinoljubiv u mislima, rijecima i djelima. Svi istoričari Bosne slažu se u tome da su korijeni njenog stanovništva multinacionalni i multikulturalni, i to ilirski, grčki, latinski, vlaški, gotski, keltski, i slavenski, da i ne govorimo o Hunima, Avarima, Vizigotima, Vandalima i sličnim varvarskim narodima, čiji su muški pripadnici tutnjali i harali našim prostorima. Decembra, a obeležiće ga kao i prethodnih godina revija venčanica koje će poneti poznate dame iz javnog života naše zemlje. Lavom vlada zarko Sunce, on zraci toplinom i pozitivnm energijom cak i kad se ljuti.
[Agencija za spajanje ljudi|Erotske serije|Do vjecnog uspeha i srece: upoznavanja sa nijetom braka preko interneta]
Oznake: Mono, i, Manjana, Katalog2009
komentiraj (0) * ispiši * #
Sexgaj - Stvarne djevojke
Young Boys Tube
Click here: Sexgaj
Maybe you even have a self-produced gay home porno videos? Then be proud, publish it on RedTube and show it to the world. Furthermore, please feel very welcome to share your favourite gay pornos in our community.
So Enjoy life, gay sex and free gay porno on RedTube. On the Young Boys Videos you can watch gay videos on a big player. Whether you love twinks or the muscular type, bareback fucking, big cocks nailing tight assholes or hot man-on-man blowjobs, you will find it all in this category. Vous ne verrez jamais de publicités.!
Young Boys Tube - Whether you love twinks or the muscular type, bareback fucking, big cocks nailing tight assholes or hot man-on-man blowjobs, you will find it all in this category. Breathtaking mommies from Sex Mom Sex look so great and you should be sure on 100% that each of them is ready to do her maximum to bring you at cloud seven from great relaxation with her.
Looking for something special... Then you are well advised with digging into RedTube's gay collection. Whether you love twinks or the muscular type, bareback fucking, big cocks nailing tight assholes or hot man-on-man blowjobs, you will find it all in this category. Furthermore, please feel very welcome to share your favourite gay pornos in our community. Maybe you even have a self-produced gay home porno videos? Then be proud, publish it on RedTube and show it to the world. Nowadays we live in the best times for gay pornography since homosexuality is becoming legal in more and more parts of the world. But hey, this is just as it should be, even the old Greek had their amphorae, vases and dishes cluttered with homoerotic scenes. Today gay characters have even made it into mainstream cartoons, Mr. Garrison is wavi ng the rainbow flag there. So no reason to hide any more, just out yourself and be a proud gay. So Enjoy life, gay sex and free gay porno on RedTube.
Looking for something special... Breathtaking mommies from Sex Mom Sex look so great and you should be sure on 100% that each of them is ready to do her maximum to bring you at cloud seven from great relaxation with her. So no reason to hide any more, just out yourself and be a proud gay. Then you are well advised with digging into RedTube's gay collection. There are a lot of dirty thoughts each lady got in her head and she is ready to make them to become reality for you! Furthermore, please feel very welcome to share your favourite gay pornos in our community. Whether you love twinks or the muscular type, bareback fucking, big cocks nailing tight assholes or hot man-on-man blowjobs, you will find it all in this category. En actualisant aujourd'hui, vous bénéficiez d'une semaine d'accčs gratuit Sans publicités + Contenu Exclusif + Vidéos HD + Annuler n'Importe Quand En vous inscrivant aujourd'hui, vous bénéficiez d'une semaine d'accčs gratuit Sans publicités + Contenu Exclusif + Vidéos HD + Annuler n'Importe Quand Proposant un contenu exclusif non disponible sur Pornhub. Nowadays we live in the best times for gay pornography since homosexuality is becoming legal in more and more parts of the world. Garrison is wavi ng the rainbow flag there. So Enjoy life, gay sex and free gay porno on RedTube.
[Slavija Hotel Belgrade|Filmovi sa stvarnim scenama sexa|Licni oglasi sarajevo ona trazi njega]
komentiraj (0) * ispiši * #
Dnevni horoskop ribe - Susretit će se u sredini
Ribe
Click here: Dnevni horoskop ribe
Što se tiče zauzetih Blizanaca, problem bi mogao da nastane sredinom meseca, kada je moguća ozbiljna rapsrava, pa čak i kraće razdvajanje od partnera. Bez većih zdravstvenih problema. Povedite računa o zdravlju.
KARIJERA: Pred vama su dani kad ćete vjerojatno imati priliku pokazati koliko ste kreativni u svojoj profesiji. Pred vama je faza u kojoj su mogući veći problemi. Moguće je da ćete ostvariti uspeh na ovom planu.
Net.hr - Devica, Škorpija i Blizanci mogu pokazati interesovanje za vas. BLIZANCI POSAO: Niste preterano raspoloženi za poslovno okruženje, pa ćete se potruditi da sebi obezbedite što više slobodnog vremena danas.
LJUBAV: Strpljenjem i tolerancijom mogli biste poboljšati odnos s voljenom osobom. Nikakva rasprava, a pogotovo motivirana ljubomorom neće donijeti rezultate. Vrijeme je igranja igre zatvorenih karata, pa budite suzdržani. KARIJERA: Suradnja s uglednim ili utjecajnim ljudima polako dolazi u prvi plan. Vi ćete biti kotač koji je važan u cijeloj igri. Zato ne budite preskromni, nego dopustite sebi da izrazite i svoje ambicije. Spoznajte svoju poziciju, a još više priliku. NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Rak, Lav, Škorpion OSOBE ROĐENE U OVOM TJEDNU: 2. LJUBAV: Mnogi će se predati traču i uživati ogovarajući. Neće im pasti na pamet da su i oni i njihova ljubav možda meta nečijeg tuđeg trača. Zato bi bilo najbolje prvo počistiti u vlastitom dvorištu, a tek onda analizirati nečiju tuđi odnos. KARIJERA: Pred vama su dani kad ćete vjerojatno imati priliku pokazati koliko ste kreativni u svojoj profesiji. Bit će to dobrodošao izazov koji ćete objeručke prihvatiti. Mnogi će tek sada shvatiti da imaju još neke talente. NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Škorpion, Ribe, Bik OSOBE ROĐENE U OVOM TJEDNU: 9. Pablo Neruda Samo za igrače lotta — saznajte dobitne brojeve kod vrhunskih numerologa: 064-55-66-99. Ribe - Godišnji horoskop LJUBAV: Prestat će pritisak da se nešto mora, pa ćete se osjećati lakše. Kako vrijeme bude odmicalo, vi ćete sve više biti otvoreni za svoje prave ideale i spremni tražiti ništa manje od toga. Najbolje je što bi vam se zaista moglo i dogoditi da sretnete ono o čemu sanjate i to do 9. Nakon tog datuma opet ćete biti skloni brkati maštu i stvarnost, pa se pobrinite za realnu procjenu. Oni koji su već u vezama uspijevat će tijekom godine sve više oplemeniti svoj odnos s voljenom osobom bilo putem više nježnosti, topline, suosjećajnosti, umjetnosti ili romantičnih putovanja. Bit će ovo godina ugodnija od više njih prethodnih, pa uživajte u svakom trenutku. Dobra Venera pomazit će vas od 11. KARIJERA: Svi kreativci, a takvih je među Ribama dosta, ove bi godine mogli dočekati svojih pet minuta. U svakom slučaju, bit će lijepih prilika za stvaranje dobrih, umjetničkih, plemenitih i samaritanskih djela, što je sve blisko prirodi Ribe. Čak i oni koji ne rade tako kreativan posao, u isti će unijeti dašak svog talenta i stvoriti ugođaj zbog kojeg će mnogi poželjeti raditi baš s njima. Također ćete više uživati u onom što radite, a manje ćete brinuti o rezultatima. Bit ćete opušteniji, no pazite da posljednja dva mjeseca ne postanete preopušteni. Tada provjeravajte sami sebe, da ne dođe do neke greške. Oni koji uče, većinu godine bit će produktivni i uspješni. To će utjecati na vaše opće stanje, pa će ojačati vaš imunitet, a vi ćete više slušati sebe. Bit ćete mirni i veseli. To je duboko ukorjenjena predrasuda koja je samo u jednoj manjoj mjeri točna. Ribe zaista imaju povremene periode melankonije, baš kao i ostali vodeni znakovi: rakovi i škorpioni, ali to nipošto nije njihovo trajno stanje. Što se tiče pasivnosti, ako vam se čini da su ribe u nekoj životnoj situaciji pasivne to je uvijek isključivo iz jednog razloga, a taj je da bi nekim svojim djelovanjem nekoga povrijedile. A povrijediti nekoga protivi se naravi riba. Kad imaju sređen život one u sve sa čime su u doticaju unose vjetar promjene, što znači i sama kvaliteta njihovog znaka. Fizičkom građom su obično krupniji ili sitniji od prosjeka. Naravno uz to ide i muzika, bilo da je slušaju, skladaju, pjevaju ili plešu, ribe je obožavaju. Jednolični ili suhoparan posao iz njih uzima mnogo energije i to je obično drugi razlog zašto neki pripadnici tog znaka naginju alkoholu. Prvi je naravno nesretna ljubav. A ribe zaista znaju što je ljubav. Kad nekog vole onda je to toliko duboko i intezivno da ostali znaci to teško mogu i pojmiti. Za voljenu osobu spremni su učiniti veoma mnogo toga, mnogo joj tolerirati pa i oprostiti. U vezi znaju biti vrlo romantični i biti ispunjenje svih vaših snova. Ukoliko im ljubav nije uzvračena, ponekad se događa gore navedeno.
DNEVNI HOROSKOP ZA 24 JUN 2018
BIK POSAO: Deluje vam da je nemoguće da se neke stvari u poslovnom okruženju bolje organizuju. Ona-Pozicija Marsa, ne odgovara vam zbog čega možete biti preterano samouvereni bez pokrića i možete biti čak veoma neprijatni prema partneru ili prema onima koji vam u stvari žele dobro. Saosećajan i empatičan, rak je veoma privržen ljudima koji ga okružuju. KARIJERA: Svi kreativci, a takvih je među Ribama dosta, ove bi godine mogli dočekati svojih pet minuta. Ona-Mesec svojom pozicijom u Biku naklonjen je pripadnicima vašeg znaka ako ste u vezi sa Vodolijom ili Devicom ali vam stvara probleme posebno u odnosima sa vatrenm znacima. LJUBAV: Niste sasvim sigurni u svoje emocije. Zato bi vas svakome preporučila! Mesečev srp u opadanju Posmatrano iz astrološke perspektive, Mesec vlada mnoštvom različitih stvari na Zemlji. Bik i Škorpija čeznu za vama, Jarac strpljivo čeka na poziv 7. Vaši pokušaji da se sretnete sa Ovnom ili Blizancima možda neće doneti ono što vi očekujete.
[Iskrica hr svicarac|Miki i andjela|Pormo slike]
Oznake: net.hr
komentiraj (0) * ispiši * #
Mladi nogometaši Međimurja s dvije pobjede krenuli u međunarodno natjecanje - Lijepe djevojke
Varaždinski tjednik broj 8
Click here: Mladi nogometaši Međimurja s dvije pobjede krenuli u međunarodno natjecanje
Sa svih strana okruľivalo nas je more, bili smo na otoku. TV godini: Odlazak ravnatelja HRT-a Mirka Galića u travnju 7 mjeseci pred parlamentarne izbore nije dobro djelovao na HTV, sapunica je počela već dok iz par pokuąaja nije na njegovo mjesto izabran Vanja Sutlić, usput su se i članovi Vijeća HTV-a potukli. Svi su se dobro zabavili, a 4. Radi se o pravom glazbenom spektaklu i to na trostrukom CD izdanju!
Kao predgrupa zagrijat će zanimljiva hrvatsko-ukrajinska punk kombinacija, Cherkezi United , u medijima nazvani i kao hrvatska varijanta Gogol Bordello. Naša je vidovečka manifestacija od zelja postala postala prepoznatljiva diljem čitave Europe, suglasni su organizatori Ovogodišnja je, petnaesta po redu, poznata vidoveč- ka manifestacija Zeljarijada ispunila, ali i premašila sva očekivanja, suglasni su svi.
©kola za odgoj i obrazovanje - Pula - Djelovala je momčad trenera Islamija angažirano i prijetila je golu Čepina. Iz naše škole na natjecanju su sudjelovale učenice 7.
Popis udľbenika koji će se koristiti u ąkolskoj godini 2018. Popis udľbenika koji će se koristiti u školskoj godini 2018. Napomena: Molimo roditelje da do daljnjega ne kupuju udľbenike iz Informatike, kako za 5. O naslovima odabranih udľbenika i radnih biljeľnica bit ćete pravodobno obaviješteni. Ravnatelj Marijan Posarić, prof. Počeo se obnavljati lektirni fond naąe ąkole Ove školske godine znatnije se počeo obnavljati lektirni fond naše škole. Kupljeno je 170 lektirnih djela i s time je naša škola prvi put u novijoj povijesti dosegnula donju granicu nabave primjeraka lektirnih naslova, što ih propisuje Standard za školske knjiľnice koji je donijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Sve knjige su obrađene i upisane u Metel i mogu se već od danas posuđivati u radno vrijeme knjiľnice. Pri tehničkoj obradi knjiga stručnom suradniku knjiľničaru pomagali su Mali knjiľničari koje vodi učiteljica Tanja Tomica te učenici izvannastavnih skupina Zlatarske Iskrice i Multimedijske skupine koje vodi stručni suradnik Denis Vincek. Kliknite na opširnije za popis nabavljenih knjiga s brojem primjeraka svakog naslova. Irena Petrovečki Učenici trećih razreda proąli obuku plivanja Obuka neplivača učenika trećih razreda OŠ Ante Kovačića Zlatar odrľana je od 26. U toplice su putovali organiziranim prijevozom u pratnji razrednih učiteljica. Učenici matične škole i područnih škola naučili su tijekom četiri dana tehniku plivanja i uvjeľbali stilove pod stručnim vodstvom učitelja Stjepana Škrleca i Roberta Halapira. Četvrtoga dana primili su diplome s označenim stupnjem usvojenosti tehnike. Svi se učenici pohvaljuju za uzorno ponašanje i neizmjernu hrabrost u dubokoj vodi bazena. O tome je našu školu danas izvijestio dr. Srećko Listeš, viši savjetnik za Hrvatski jezik iz Agencije za odgoj i obrazovanje i tajnik Drľavnog povjerenstva u kojemu su bili dr. Krešimir Mikić, filmolog predsjednik , te članovi: mr. Slaven Zečević, akademski montaľer, Istvan Filakovity, akademski redatelj, i Neven Hitrec, akademski redatelj. Naglasimo još jednom da je film svojim mobitelom snimio Leonardo Rihtarić, emisiju je vodio Mateo Raškaj, a montirao ju je također Leonardo Rihtarić pod uredničkom palicom Matije Varge. Ovo je drugi medijski uradak iz školske knjiľnice Osnovne škole Ante Kovačića Zlatar koji je ove godine plasiran na drľavnu smotru nakon LiDraNa. Irena Petrovečki Kreće ąkola plivanja Škola plivanja za učenike trećih razreda odrľat će se na bazenima Aquae Vivae u Krapinskim Toplicama od 26. Po učenike iz područnih škola prijevoznik će doći minibusom Donja Batina - 7:45; Martinščina — 7:50 , a po dolasku u Zlatar prekrcat će se u veliki autobus. Polazak iz Zlatara je u 8 sati. Osim odjeće za kupanje učenici trebaju ponijeti i ručnik, kremu za zaštitu od sunca, kapu ili šeširić te, prema potrebi, dodatnu, nekvarljivu hranu i piće. U Krapinskim toplicama imaju osiguran jedan obrok kriška pizze ili palačinka ili pomfrit. Sve vrijeme učenici će biti u pratnji i pod nadzorom svojih razrednih učiteljica i učitelja plivanja. Dolazak u Zlatar predviđen je u otprilike 14 sati. Za učenike iz područnih škola osiguran je prijevoz kućama. Nakon prvog dana moľe doći do korekcije vremena polaska o čemu će učenici biti pravodobno obaviješteni. Prijelomna vijest koju smo čuli ovaj tjedan jest da je Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila ovisnost o računalnim igrama u klasifikaciju bolesti. No, jesu li naši mediji to prenijeli vjerodostojno ili u svemu tome ima i malo senzacionalnizma, moći ćete čitati u našem listu jer su novinari o tome ponovno razgovarali s prof. Zoranom Zoričićem, specijalistom psihijatrije i subspecijalistom alkoholizma i drugih ovisnosti, koji od utemeljenja vodi Ambulantu za ovisnost o kompjutorima, igricama i virtuali, što djeluje u sklopu Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice. U radnom posjetu bili su Karlo Sviben, Paula Sviben, Matija Varga, Damjan Bajsić, Matija Bingula, Mateo Raškaj i Nikolina Pavić s voditeljem stručnim suradnikom knjiľničarom Denisom Vincekom. Klikni na opširnije za dvije fotografije. Autobus s učenicima, učiteljima i stručnim pratiteljem krenuo je iz Zlatara u 7 sati te stigao na odredište, tj. Morali smo pričekati na ulazak u Tvornicu ambalaľnog stakla Vetropack pa smo vrijeme kratili u obliľnjem parku koji je za djecu opremljen ljuljačkama, toboganima, penjalicama, klackalicama i sl. Po ulasku u krug tvornice upućeni smo u tvorničku kantinu gdje su djeca pogledala dva kratka filma o povijesti tvornice i o načinu proizvodnje stakla: od sirovine do finalnog proizvoda. Djeca su bila počašćena sendvičima i sokovima. Zatim smo krenuli u razgledanje pogona za proizvodnju boca. Iznenadila nas je velika buka strojeva i vrućina koja vlada u tom prostoru. Uslijedio je put prema Velikom Taboru. Učenici su ga razgledali uza stručno vodstvo. Upoznali su središnju kulu obnovljena burga i čuli kako se nekada u njemu ľivjelo razgledajući stalni postav tamošnjeg muzeja. Nakon razgleda svi su pohrlili u dvorsku suvenirnicu i ubrzo je zavladao duh proteklog vremena u vidu mačeva, lukova, strijela, sjekirica, lubanja i sličnih suvenira i igračaka u dječjim rukama. Zatim smo praćeni rosikanjem kiše krenuli prema Krapini gdje smo u 13 sati imali dogovoren objed u restoranu KTC-a, nakon čega smo krenuli u rodnu kuću Ljudevita Gaja. Tamo su djeca uza stručno vodstvo kustosice upoznala njegov ľivotni put i njegovo djelovanje kojim je zaduľio naš hrvatski narod kao jedan od velikih domoljuba i boraca perom za hrvatski jezik. Nakon toga uputili smo se prema crkvi sv. Nikole, zaštitnika grada Krapine. Nakon kratkog razgleda nastavili smo Magistratskom ulicom put Franjevačkog samostana. Tamo nas je dočekao zanimljivi pater koji je djecu najprije upoznao s crkvom sv. Katarine, a zatim nas je proveo i samostanom te nam pokazao i samostansku knjiľnicu koja ima vrlo vrijedne stare zapise i knjige. Djeci je pokazao i vrijednu izloľbu umjetničkih slika koje krase samostanske zidove. Laganom šetnjom uputili smo se do Hušnjakova. Uza stručno vodstvo razgledali smo Muzej evolucije nakon pogledanog filma o ľivotu neandertalaca, koji je djecu u nekim kadrovima i pomalo uplašio. Sa zanimanjem razgledali smo postav muzeja, a zatim smo imali vremena za kupnju suvenira. Zadnji dio izleta bio je rezerviran za sladolede, obilazak štandova i dječju igru na Hušnjakovu. Sve nije moglo proći bez vesele lovice i pokojeg zadirkivanja, ali ništa što bi odskakalo od uobičajenog dječjeg nestašluka i veselja. Kući smo iz Krapine krenuli u 19 sati, a u Zlatar smo stigli u 20 sati, kako smo i planirali. Posjetili su sa svojim učiteljicama i učiteljem iz njemačkoga špilju Vrelo u Fuľinama, Svetište Majke Boľje Trsatske i Crikvenicu. Špilja Vrelo, kojoj se starost procjenjuje na 3,5-4 milijuna godina, očarala je učenike svojom ljepotom, ali iznenadila i temperaturom od 8 °C. Nakon špilje Vrelo, učenici su radosno krenuli u Svetište Majke Boľje Trsatske. U Svetištu ih je najviše očarala i zaintrigirala priča o tajanstvenom dolasku Svete kućice iz Nazareta na tadašnji trsatski breľuljak, gdje je tek poslije utemeljeno Svetište koje danas ljudi pohode. Razmišljajući o priči koju su čuli, nastavili su put do Crikvenice gdje ih je čekao ručak. Iz Crikvenice krenuli su dalje na panoramsku voľnju brodom sa staklenim dnom do otoka Krka i natrag za Crikvenicu. Umorni od uzbudljiva dana, nakon voľnje brodom, krenuli smo prema Zlataru u kojem su učenike već nestrpljivo čekali njihovi roditelji. Svečanosti su nazočili roditelji, ravnatelj, učiteljice i vjeroučiteljica. Učenici su kratkim programom ľeljeli zahvaliti roditeljima, učiteljicama i svim ostalim djelatnicima naše škole na potpori, razumijevanju i ljubavi koja im je pruľena. Martina Kotolenko Martina mama pripremila je videouradak u kojem je prezentirala sve što smo radili od prvog do četvrtog razreda, a toga je zaista bilo mnogo. Nakon sluľbenog dijela nastavili smo se druľiti uz kolače i pizze koje su pripremili vrijedni roditelji. U dodano je 12 fotografija. Silvija Adanić Svečanost u P© Martinąčini u povodu kraja ąkolske godine Svaka školska godina brzo prođe, a ova još brľe. Kao da je jučer bio prijam prvašića u školu, a već je došao dan kada se opraštamo od četvrtaša. Misu je sliuľio vlč. Obogaćeni toplim riječima i puni zahvale za sve ono što smo naučili tijekom školske godine krenuli smo u školu. Roditelji, rodbina i ostali mještani nestrpljivo su očekivali program koji su izveli učenici škole. Svojim prisustvom razveselili su nas ravnatelj škole Marijan Posarić, gradonačelnica Jasenka Auguštan—Pentek, stručna suradnica pedagogonja Vlatka Prpić, stručna suradnica psihologinja Katarina Biondić te ostali djelatnici škole. Na kraju svečanosti četvrtaši su se oprostili od svoje učiteljice Valentine Lebić—Naumovski. Razdragani i puni lijepih sjećanja podruľili smo se s gostima. Roditelji su pripremili mali domjenak. Učenici su se druľili i častili u drugoj učionici. Svaki kraj znači i novi početak, pa se veselimo novoj školskoj godini i novim izazovima. U dodano je 19 fotografija. Ljiljana Mutak i Valentina Lebić—Naumovski Obavijest o dopunskom radu Dopunski rad bit će organiziran u sljedeće dane: utorak 19. Za učenike putnike organiziran je prijevoz u školu: iz Donje Batine u 7:30 sati, a iz Martinščine u 7:40 sati. Povratak je iz škole u 11:30 sati. Tablica s rasporedom dopunskog rada po predmetima moľe se preuzeti. Posjetili su Varaľdin i Trakošćan. Osim Staroga grada obišli su mnoge varaľdinske znamenitosti i čuli zanimljive priče o ľivotu u prošlosti. Učenike je najviše očarao Anđelinjak, mjesto gdje spavaju anđeli. Za ispunjenje svojih ľelja dodirnuli su palac Grgura Ninskog i veselo krenuli put Trakošćana i na ručak. Punih trbuščića uz veliku sparinu s naporom su se popeli na brdo do dvorca. Uz ugodnu temperaturu u unutrašnjosti dvorca razgledali su predmete iz daleke prošlosti. Umorni i puni dojmova u podnoľju brda navalili su kupovati sladolede, sokove i različite predmete za igru i uspomenu. Poigrali su se na livadi, a zatim krenuli prema Zlataru u koji smo uspjeli stići prije nevremena. U dodano je sedam fotografija. Vesna Ceboci i Anita Petanjek-Macan Snimka radijske emisije Zlatarski Kostelić koja je danas emitirana na Radio Zlataru Danas je u programu Radio Zlatara emitirana emisija Zlatarski Kostelić. Emisiju su realizirali članovi Multimedijske skupine Paula Sviben iz 7. Nakon Ljube zvonarke i Zvjezdice pospanke riječ je o trećem radijskom ostvaraju koji je nastao u školskoj knjiľnici Osnovne škole Ante Kovačića Zlatar. Emisiju koja je točno u podne emitirana na Radio Zlataru moľete poslušati. Irena Petrovečki Svečano u povodu Sv. Antuna i kraja nastave u P© Donjoj Batini u ovoj ąkolskoj godini Kao i svake godine učenici i djelatnice Područne škole Donje Batine obiljeľili su blagdan sv. Antuna Padovanskog svetom misom u srijedu, 13. S obzirom na vremenske prilike sveta misa odrľana je u kapeli sv. Jakova, a misu je sluľio vlč. Sutradan u 17 sati odrľana je završna priredba kojom su se četvrtaši oprostili od svoje razrednice Đurđe Kostanjevečki i prijatelja iz područne škole. Priredbu i slavlje uveličali su ravnatelj Marijan Posarić, dogradonačelnik Stanko Majdak, velečasni Dragutin Cerovečki te stručna suradnica psihologinja Katarina Biondić i stručna suradnica pedagoginja Vlatka Prpić. U dodano je 35 fotografija. Djurdja Kostanjevečki, Ana Marija Korpar Zadnji dan nastave Pjevanjem Lijepe naše i spuštanjem hrvatskoga barjaka, čemu su nazočili ravnatelj Marijan Posarić, svi učitelji i stručni suradnici, administrativno i pomoćno osoblje te učenici, obiljeľen je u našoj školi zadnji dan nastave. Ravnatelj je zaľelio svima da se dobro odmore na praznicima, a osmašima da se upišu u ľeljene srednje škole. Potom su se u sportskoj dvorani osmaši emotivno oprostili od svojih razrednica Veronike Podobnik i Natalije Martinek te svih učitelja, stručnih suradnika, ravnatelja i ostalih djelatnika škole, a ništa manje emotivni nisu bili ni govori kojima su se razrednice oprostile od svojih osmaša. Vidjela se i pokoja suza. U dodana je 41 fotografija. Denis Vincek Prvaąići na izletu Učenici 1. Zatim smo krenuli prema Maksimiru u razgledanje Zagrebačkog zoološkog vrta. Vidjeli smo mnoge ľivotinje i naučili ponešto o njima. Nakon ručka i odmora slijedila je igra na Bundeku. Veseli i pomalo umorni vratili smo se pred školu gdje su nas dočekali roditelji. U dodano je devet fotografija. Ankica Krajnik Radijska emisija Zlatarski Kostelić u nedjelju na Radio Zlataru Ove nedjelje u programu Radio Zlatara bit će točno u podne emitirana radijska emisija Zlatarski Kostelić. Riječ je o ostvaraju Multimedijske skupine naše škole na kojemu su radili voditeljica Paula Sviben iz 7. Emisija je realizirana pod mentorstvom stručnog suradnika knjiľničara Denisa Vinceka i bila je najbolja na ®upanijskom LiDraNu 2018. Irena Petrovečki O uspjehu Zlatarskih Iskrica sutra na Radio Zlataru govore glavni urednik Matija Varga i odgovorni urednik Denis Vincek Sutra četvrtak gostovat će u emisiji Kulturni kutak urednice Mirjane Bukal na Radio Zlataru učenik Matija Varga i stručni suradnik knjiľničar Denis Vincek. Povod je prvo mjesto školskog lista Zlatarske Iskrice na natječaju Biramo najbolji školski list u RH. Emisija počinje u 16 sati. Poslušajte što su o nagrađenom listu - ali i o planovima za dalje - rekli glavni i odgovorni urednik. Irena Petrovečki ©kole za Afriku 2018. Naša škola već tradicionalno misli na potrebite, ne samo one koji su nam blizu nego i one koji su također ľitelji našega planeta, a u velikoj su potrebi. Projekt Škole za Afriku provodili smo tijekom svibnja kada se obiljeľavaju Dan kulturne raznolikosti 21. U tome su nam pomogli i materijali dobiveni od UNICEF-a koji je pokrenuo ovaj projekt. Shvatili smo da u Africi postoji velik problem siromaštva i gladi, ali također i da se siromaštvo i glad mogu smanjiti ako djeci u Africi pruľimo mogućnost školovanja. Time im se nude mogućnosti zaposlenja, osnivanja vlastitih obitelji i brige za njih. Pruľa im se mogućnost za dostojanstven ľivot. Učenici naše škole vrijedno su izrađivali predmete od različitih materijala. Naravno, svi izrađeni predmeti ukrašavani su afričkim motivima i bojama. Pridruľile su nam se i neke učenice viših razreda koje su svojom kreativnošću izradile okvire za slike i ukrasne špangice za kosu. Izrađene predmete izloľili smo u prostoru škole. Učenici i djelatnici škole razgledali su izloľbu, darovali svoj prilog i uzeli neki predmet koji će ih podsjećati na to da su i oni pomogli djeci u Africi. Tako smo skupili 745,20 kuna i uplatili ih Uredu UNICEF-a za Hrvatsku. Hvala svima koji su se na bilo koji način uključili u ostvarenje našeg projekta. Tim djelima pruľamo kvalitetno obrazovanje i sretnije djetinjstvo djeci u Africi te priliku da razviju svoje potencijale i pridonesu razvoju zajednice u kojoj ľive, a time steknu i ljepšu sliku čovječanstva na početku trećeg tisućljeća. U dodana je 21 fotografija. U pratnji su bili voditelji Anita Petanjek-Macan i Denis Vincek te ravnatelj Marijan Posarić, učiteljica Silvija Adanić i kućni majstor Radovan Crčić Đuro. Naši učenici sudjelovali su i na tri radionice: licitari, vezilje i lončarstvo. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Video s natupom naših folkloraša moľete pogledati. U pratnji su razrednice Ankica Krajnik i Marina Sviben te stručna suradnica Vlatka Prpić. Polazak je ispred škole u 8 sati, a povratak otprilike u 18:30 sati. U pratnji su razrednice Vesna Ceboci i Anita Petanjek-Macan te vjeroučiteljica Anita Martinić. Polazak je ispred škole u 8:30 sati, a povratak je između 17 i 18 sati. U pratnji su razrednice Silvija Adanić i Valentina Labaš te učitelj Andrija Kiseljak. Polazak je ispred škole u 6 sati, a povratak u Zlatar je otprilike u 22 sata. Učitelj njemačkog jezika Andrija Kiseljak uspješno je aplicirao na aktivnost transnacionalne suradnje TCA Personalized intervention and counselling to integrate children with special educational needs i boravio je od 21. Troškove puta pokrila je Agencija za mobilnost i programe Europske unije iz Hrvatske, a troškove boravka rumunjska Nacionalna agencija. Naš je kolega kao sudionik tijekom seminara upoznat s načinom prijave aplikacije za strateška partnerstva u sklopu KA2 i uspostavio je kontakte s predstavnicima Rumunjske, Švedske, Finske, Islanda, Njemačke, Estonije, Austrije, Latvije, Irske, Italije i Poljske. Kolega se tako upoznao s obrazovnim sustavima drugih zemalja, ali i izazovima s kojima se ostale zemlje susreću prilikom edukacije i integracije djece s posebnim potrebama. Dogovoren je nastavak suradnje te osmišljavanje zajedničkog projekta u koji će se moći uključiti svi učitelji i učenici. Škola će pravodobno organizirati dodatna predavanja kako bi se znanje prenijelo svim djelatnicima tako da se svi zainteresirani na vrijeme mogu uključiti u buduće aktivnosti. Klikni na opširnije za tri fotografije. Na Drľavnom fotonatječaju Eko-fotka, koji tradicionalno organizira Osnovna škola Ferdinandovac, ove je godine pod mentorstvom stručnog suradnika knjiľničara Denisa Vinceka sudjelovalo petero učenika iz naše škole: Matija Varga, Nikolina Šumiga i Dorijan Hanľek iz 8. Fotografija Cvijet koji nije bio ništa kriv u kategoriji Ovo nanosi bol majci prirodi, koju je snimila Nikolina Šumiga, ove je godine izloľena na tom Drľavnom fotonatječaju. Nakon Jurice Pribolšana Eko-fotka 2015. Nikolinin je uspjeh još veći znamo li da je na natječaj pristigla 871 fotografija iz 73 škole. Ravnatelj Marijan Posarić prenio je sudionicima natječaja čestitke organizatora i Nikolinu nadario prigodnim darom. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Irena Petrovečki Suradnja naąe ąkole i Srednje ąkole Zlatar nastavlja se Suradnja naše škole i Srednje škole Zlatar nastavlja se. Osmero učenika Srednje škole Zlatar četiri mladića i četiri djevojke i ove je godine sudjelovalo u anketi koju školski novinari izvannastavne skupine Zlatarske Iskrice provode u vezi s temom broja. Što su Karlo Sviben iz 7. Zahvaljujemo na suradnji ravnateljici Sredne škole Zlatar, učiteljima i stručnim suradnicama, a poglavito učenicima koji su sudjelovali u anketi. Denis Vincek Danas smo proslavili Dan ąkole Danas smo, točno na rođendan hrvatskoga knjiľevnika Ante Kovačića čije ime nosi naša škola — obiljeľili Dan škole. Priredbu je otvorio školski zbor pod vodstvom učiteljice Patricije Hitrec pjesmom Barcarole. S nama su Dan škole proslavili i neki od bivših djelatnika škole. Na priredbi su također nastupile i zlatarske maľoretkinje. Folklorni ansambl Cvrgudan koji vodi učiteljica Anita Petanjek-Macan pokazao nam je plesove iz Slavonije, a pratio ih je školski tamburaški orkestar. Naš ravnatelj Marijan Posarić proglasio je učenike generacije Nika Grzelja, 8. Ove se godine imamo čime pohvaliti jer su naši učenici sudjelovali na više natjecanja i smotri nego prošlih godina. Na ľupanijskim natjecanjima sudjelovalo se iz deset predmeta i na tri ľupanijske smotre, a naši učenici bili su ove školske godine čak na pet drľavnih natjecanja i smotri. Ravnatelj je spomenuo i projekte Ja znam i ti ćeš znati, Čitajmo zajedno — čitajmo naglas: zaboravljene knjige, Škole za Afriku, Čitanje ne poznaje granice te naše tradicionalne humanitarne akcije uoči Boľića i Uskrsa i naglasio da se škola uključila u program Erasmus+ i provodi jedan eTwinning projekt. Svim učenicima, učiteljima, stručnim suradnicima, administrativnom i pomoćnom osoblju naše škole, ali i brojnim roditeljima te predstavnicima lokalne zajednice ravnatelj Marijan Posarić čestitao je Dan škole i uručio zahvalnice svima koji su u ovoj školskoj godini znatno pridonijeli radu naše škole. Na kraju smo svi zajedno otpjevali pjesmu Oko jedne hiľe u pratnji školskog tamburaškog orkestra. U dodano je 238 fotografija s Dana škole. Osnovna škola Ante Kovačića prva je škola u našoj ľupaniji koja je organizirala posjet tom parku te su upravo učenici izvanastavnih skupina Genijalna 12-ica, Pametna sedmica, Pametni mozgići i Mudri malci bili prvi posjetitelji. U Parku smo mogli svirati na glazbenoj ogradi, oľiviti crtane likove, naučiti Pitagorin poučak, gledati kroz periskop, pronaći se u labirintu ogledala i još mnogo toga na različitim eksponatima. Kroz igru i druľenje mogli smo vidjeti kako znanost itekako moľe biti zabavna. U pratnji su bile voditeljice skupina učiteljice Silvija Adanić i Kristina Fruk, stručna suradnica psihologinja Katarina Biondić te stručna suradnica pedagoginja Vlatka Prpić. U dodana je 81 fotografija. Katarina Biondić Izvjeąće s cjelodnevnog izleta područnih ąkola Donje Batine i Martinąčine U petak, 25. Učenici su iz Donje Batine krenuli u 7:30, a iz Martinščine u 7:45 sati. U utvrdu Veliki Tabor stigli smo u 9 sati. U 11 sati krenuli smo prema Kumrovcu gdje smo u 12:15 počeli s obilaskom muzeja na otvorenome. Nakon kraćeg odmora u 13:30 učenici i njihove učiteljice uputili su se prema Zelenjaku. Tu smo posjetili spomenik Lijepoj našoj, razgovarali o njegovoj povijesti i otpjevali himnu. Na ručak u restoran Zelenjak stigli smo u 14 sati. Iako je u planu bila igra na dječjem igralištu, jaka kiša s grmljavinom osujetila je planove pa su se djeca poigrala u sali restorana. U 16 sati uputili smo se prema Gornjoj Stubici. Iz autobusa smo izišli pred spomenikom Matiji Gupcu gdje su se djeca slikala; razgovarali smo o tome što znamo o Seljačkoj buni i Matiji Gupcu, a zatim smo pješice krenuli kroz perivoj u dvorac Oršić. Razgledali smo izloľbu uza stručno vodstvo, a potom pojeli sladoled i poigrali se u dvorištu. Posjetili smo i Gupčevu lipu te spomenik Rudolfu Perešinu u središtu Gornje Stubice. U Martinščinu smo stigli u 20 sati, a u Donju Batinu u 20:15, umorni i puni dojmova. U dodano je 27 fotografija. Ana Marija Korpar, Đurđa Kostanjevečki, Valentina Lebić-Naumovski, Ljiljana Mutak Učenici naąe ąkole bili na Znanstvenom pikniku Učenici naše škole posjetili su manifestaciju Znanstveni piknik u Zagrebu. Manifestacija se odrľavala od 25. Cilj je Znanstvenog piknika popularizirati znanost najširoj publici - od djece do ljudi najstarije dobi. Desetero učenika sedmih i osmih razreda naše škole imali su priliku vidjeti, slušati ili sudjelovati u radionicama, pokusima, demonstracijama i prezentacijama iz različitih područja znanosti: fizike, kemije, biologije, geografije, geologije, medicine, tehnike i drugih. Učenike je pripremila Mirela Lebić Popov, učiteljica fizike, a u pratnji učenika bila je Kristina Fruk, učiteljica geografije. Na Znanstvenom pikniku sudjelovalo je otprilike 300 edukatora - učenici osnovnih i srednjih škola, pojedinci, udruge, ustanove, tvrtke, fakulteti i muzeji. Partner ovogodišnjeg Piknika bila je Krapinsko-zagorska ľupanija. Klikni na opširnije za sedam fotografija. Kristina Fruk Danas je u naąoj ąkoli bila zavrąnica 4. Ugostili smo 12 učenika sedmog razreda Osnovne škole Preserje pri Radomljah iz Slovenije, njihovu knjiľničarku Amandu i razrednicu Tanju. Riječ je o međurľavnom projektu u kojemu stručni suradnici knjiľničari iz hrvatskih i slovenskih škola spajaju škole, a u svakoj je školi u projekt uključen jedan razred. Ove godine u našoj školi sudjelovao je u projektu 4. Bit je projekta da se u hrvatskim školama čitaju djela slovenskih pisaca prevedena na hrvatski jezik, a u slovenskim školama čitaju se djela naših autora prevedena na slovenski. U programu sudjelovali su Folklorni ansambl Cvrgudan sa školskim tamburaškim orkestrom koje je uvjeľbala učiteljica Anita Petanjek-Macan, učenici Lorena Poľgaj, Leon Juriša, Vid Adanić i Klara Ferišak izveli su skladbe Stara lipa i Ta reč, a Leon Juriša, kojeg je uvjeľbala učiteljica Nevenka Šušljek, krasnoslovio je Susedovo dete. Naši četvrtaši predstavili su knjigu Mačak Mucko scenskom izvedbom koju je dramatizirala učiteljica Silvija Adanić, a slovenski sedmaši izveli su 20-minutni program u kojemu su predstavili Sloveniju, svoj kraj, svoju školu i Čudnovate zgode Šegrta Hlapića. Naš ravnatelj Marijan Posarić sve je iznenadio uvodnim pozdravnim govorom na tečnom slovenskom jeziku, a hrabro je zaplesao slovensku polku s knjiľničarkom iz Preserja Amandom Pokorn i pokazao odlične plesačke vještine. Nakon izmjene darova i ukusnog ručka s gostima smo otišli na zajednički izlet u Svetište Majke Boľje Bistričke gdje smo imali stručno vodstvo domaćeg svećenika u tamošnjoj bazilici. Bilo je i vremena da se prošećemo crkvom na otvorenome, a gosti su u Sloveniju otišli bogatiji za novo kulturno iskustvo, ali i tradicionalne hrvatske igračke koje su kupili. Nakon zajedničkoga sladoleda, uslijedio je rastanak uz obećanje ravnatelja Marijana Posarića da se vidimo dogodine u Preserju. U dodane su 193 fotografije. Natjecanje za djevojčice odrľano je 23. Od ukupno 32 škole iz naše ľupanije, uz našu ekipu Zlatara prijavila se samo ekipa iz Marije Bistrice. Naše učenice petih razreda Lana Preis hrvatska drľavna prvakinja u tenisu i Helena Balić uvjerljivo su pobijedile gošće iz Marije Bistrice sa 3:0 te postale prvakinje ľupanije. Natjecanje u konkurenciji dječaka odrľano je 25. Uz ekipu Zlatara - Dorijan Habuš 7. U neizvjesnom polufinalnom susretu Marija Bistrica je pobijedila Oroslavje rezultatom 3:2. Svoju nadmoć ekipa Marije Bistrice pokazala je i u finalu gdje je rezultatom 3:0 pobijedila Zlatar. Zlatarski dečki tako su postali viceprvaci ľupanije. Zahvaljujemo svim učenicima, osoblju škole i Zlatarskog teniskog kluba na susretljivosti, zalaganju i izvrsnoj organizaciji natjecanja. Klikni na opširnije za šest fotografija. Stjepan Škrlec Naąa učiteljica tehničkog otiąla u zasluľenu mirovinu U srijedu je upriličen u našoj školi susret s učiteljicom Ankicom Zaić-®erjavić koja je od početka ove godine u zasluľenoj mirovini. Naša bivša učiteljica Tehničke kulture ima zlatne ruke, a u izraľavanju njezine kreativnosti zasigurno će joj još više pomoći dar koji su joj kupili djelatnici naše škole — nova šivaća mašina. Uime svih djelatnika OŠ Ante Kovačića Zlatar taj je dar, ali i buketić cvijeća te školski list Zlatarske Iskrice, u kojemu je naša kolegica predstavila svojega vrlo neobičnoga kućnog ljubimca - kornjaču Kornyija koji zbog debljine više ne stane u oklop i koji ne zna plivati — uručio umirovljenoj učiteljici tehničkoga naš ravnatelj Marijan Posarić i zaľelio joj zdravlje te da dugo uľiva u mirovini. Kolegica je zahvalila na daru i u ugodnom ozračju druľila se s članovima svojega bivšega kolektiva. Klikni na opširnije za tri fotografije. Denis Vincek Natjecanje u futsalu - peti i ąesti razredi, dječaci OŠ Ante Kovačića sudjelovala je 25. Ekipa ŠSK Sokol otputovala je u Gornje Jesenje na prvo kolo prvenstva petih i šestih razreda osnovnih škola Krapinsko—zagorske ľupanije. U našoj su ekipi bili Patrik Kulji 5. U prvom kolu odigrali smo tri susreta: poraz protiv Gornje Stubice 0:3; pobjeda protiv Lobora 3:1 i pobjeda protiv A. Cesarca iz Krapine 2:1. Plasirali smo se u drugo kolo natjecanja. Ekipa Zlatara u istom je sastavu sudjelovala 14. Pobijedili smo Radoboj 1:0 i Mihovljan 2:1, a izgubili od Oroslavja 0:5. Kao drugoplasirana ekipa skupine prošli smo u polufinale natjecanja. U Srednjoj školi Krapina igrali smo 15. Izgubili smo 0:3 i propustili priliku igrati u finalu. U konačnom poretku nema razigravanja osvojili smo od 4. Stjepan Škrlec ©estaąi bili na izletu u Zadru i Ninu Dana 11. Cijeli dan učenike je pratila Marija Besednik u ulozi stručnog vodiča. Nakon voľnje kroz Krapinsko-zagorsku, Zagrebačku, Karlovačku i Primorsko-goransku ľupaniju učenici su posjetili i razgledali grad Nin, crkvu sv. Kriľa, Rimski forum, spomenik Grguru Ninskom. Uslijedio je posjet Ninskoj solani i razgledanje Muzeja soli u Ninu, a potom i stanka za odmor i igru. Sljedeće odredište bila je Farma magaraca u blizini Nina. Po dolasku razgledali smo farmu i degustirali magareće mlijeko te slušali predavanje voditelja farme. Nakon okrjepe nastavili smo put prema Zadru Po dolasku u Zadar uslijedio je posjet Muzeju antičkog stakla te ručak u restoranu. Grad smo razgledali uz pratnju lokalnog vodiča. Vidjeli smo Trg pet bunara, Benediktinski samostan, Rimski forum, katedralu sv. Stošije i crkvu sv. Zadarskom rivom prošetali smo do Morskih orgulja i Pozdrava suncu te slobodno vrijeme proveli uz kupanje. Iz Zadra smo prema Zlataru krenuli u 18:30 sati i stigli doma nešto prije polnoći. U dodano je 26 fotografija. Stjepan Škrlec Natjecanje u odbojci: peti i ąesti razredi - djevojčice OŠ Ante Kovačića sudjelovala je 8. ®enska ekipa ŠSK Sokol otputovala je u Pregradu na odbojkaško prvenstvo petih i šestih razreda osnovnih škola Krapinsko—zagorske ľupanije u sastavu Hana Preis, Ana Kuharić 5. Najprije smo nastupili u skupini B i osvojili prvo mjesto s dvije pobjede: Konjščinu smo pobijedili s 2:1 u setovima 25:9, 20:25 i 16:9 , a Lobor s 2:0 26:24, 25:9. U polufinalu smo u neizvjesnoj utakmici izgubili od Klanjca s 0:2 7:25, 19:25 i osigurali borbu za treće mjesto. Brončanu medalju i pehar za treće mjesto osvojili smo još jednom pobjedom protiv ekipe Konjščine s 2:0 u setovima 25:12, 25:19. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Stjepan Škrlec Naąi učenici na Susretima za Rudija Sa svojim prijateljem iz razreda Dorijanom Hubakom i našim učiteljem Tehničke kulture Ivanom Došlićem sudjelovao sam 12. Ta je manifestacija posvećena legendarnom pilotu Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva koji je poginuo izvršavajući borbenu zadaću tijekom vojno-redarstvene operacije Bljesak. Perešina znamo i po tome što je 25. JNA pobjegao u Austriju jer se nije ľelio boriti protiv svojega, hrvatskog naroda. Njemu u čast svake se godine u njegovoj rodnoj Gornjoj Stubici zato odrľavaju Susreti za Rudija, a pritom je odrľan i najveći aeromiting u Hrvatskoj. Na postavljenom simulatoru letenja simulirali smo i upravljanje MIG-om uza stručnu pomoć pilota i taj nam je dio bio jako zanimljiv. Na kraju smo izrađivali avione od papira. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Smotra je odrľana u Muzeju za suvremenu umjetnost. Ena Juriša, Ema Runjak, Ivan Rozijan i Petar Sviben kao predstavnici 2. Učenici su razgledali pod vodstvom kustosa muzej te se spustili niz tobogan, a nakon ručka su posjetili Hrvatski sabor. Mentorica učenicima je učiteljica Anita Petanjek-Macan. Klikni na opšinrije za nekoliko fotografija. U pratnji su učiteljice Ana Marija Korpar, Djurdja Kostanjevečki, Ljiljana Mutak i Valentina Lebić-Naumovski. Polazak je ispred PŠ Donje Batine u 7:30 sati, a ispred PŠ Martinščine u 7:45 sati. Dolazak je pred PŠ Donju Batinu otprilike u 19:45 sati, a u Martinščinu otprilike u 20 sati. Riječ je o drľavnoj nagradi što nosi ime po knjiľničarki Prve hrvatske sušačke gimnazije Višnji Šeti koja je prije 30 godina bila utemeljiteljica Proljetne škole školskih knjiľničara RH. Projekt je namijenjen djeci uključenoj u osnovnoškolski program koja ľive u riziku od siromaštva. Više o projektu, u kojemu je u našoj školi uključeno 45 učenika, kao i sluľbene logotipe donatora moľete naći kliknete li na opširnije. Tema je ove godine bila Moja knjiľnica, a na natječaj pristigle su 203 fotografije koje je snimilo 79 autora. Iz naše su škole pod mentorstvom stručnog suradnika knjiľničara Denisa Vinceka sudjelovali Matija Varga i Dorijan Hanľek iz 8. U oštroj konkurenciji prosudbeno povjerenstvo, u kojemu su bili najpoznatiji hrvatski fotograf Damir Hoyka kao predsjednik te predsjednica Hrvatskoga knjiľničarskog društva Dunja Holcer i ravnateljica Gradske knjiľnice Poľega Aleksandra Šutalo kao članovi, odabralo je 29 najboljih radova koji su bili izloľeni, a među njima bila je i fotografija koju je snimio naš osmaš Dorijan Hanľek. Jučer je naš ravnatelj Marijan Posarić uručio Dorijanu, Matiji i Karlu diplome koje je poslao organizator, a Dorijana je nadario prigodnim darom. U projektu sudjeluje 13 osnovnih škola. Dosad su učenici odradili četiri zadatka, a to su otvaranje stranice na TwinSpaceu, predstavljanje naše škole i našega grada, izrada loga projekta te radionica o sigurnosti na internetu. Radionicu su vodili mentori učenika s učiteljicom savjetnicom Informatike Ninom Posarić. Mentori su učenicima stručni suradnik knjiľničar Denis Vincek i učiteljica 2. Riječ je o prvom eTwinning projektu uopće u kojemu sudjeluje naša škola. Klikni na opširnije za više fotografija. Florijana, Dana vatrogasaca, odrľana vjeľba evakuacije. Uza sve učenike i djelatnike naše škole sudjelovali su i članovi DVD-a Zlatar i DVD-a Donja Batina koji su odrľali pokaznu vjeľbu spašavanja ozlijeđenih osoba i gašenja poľara te odrľali edukativno predavanje. Kako je to izgledalo, pogledajte u u koju je dodano 128 fotografija. Denis Vincek Naąi osmaąi danas bili u ZKM-u i Tehničkom muzeju Učenici 8. U Zagrebačkom kazalištu mladih, popularnome ZKM-u, pogledali su kazališnu predstavu Sherlock Holmes, koju je postavio poznati hrvatski redatelj Krešimir Dolenčić. Zlatarske osmaše, ali i 200-tinjak njihovih vršnjaka u publici, predstava je ostavila bez daha, što samo znači da tinejdľerima treba pronaći primjerene sadrľaje u kojima će oni i u kazalištu moći uľivati. Borba dobra i zla, u vidu ekstravagantnog britanskog detektiva Sherlocka Holmesa te njegova antipoda, profesora Moriartyja, završava njihovim dvobojem na slapovima Reichenbach u Švicarskoj, u kojem u predstavi obojica, naoko, pogibaju. No, poznavatelji romana Arthura Conana Doylea znaju da je osebujni londonski detektiv preľivio i tu epizodu. Petnaest glumaca izmamilo je dvaput dugi pljesak mlade publike, što znači da su u predstavi koja obiluje brzim izmjenama kulisa i komunikacijom glumaca s gledateljima — istinski uľivali. Uslijedila je polusatna šetnja Teslinom, Masarykovom pa kraj Hrvatskoga narodnoga kazališta prema jugu do Tehničkog muzeja. Zlatarski osmaši, u pratnji kojih su bile razrednice Veronika Podobnik i Natalija Martinek te stručni suradnik knjiľničar Denis Vincek, razgledali su uza stručno vodstvo Tehnički muzej Nikola Tesla. I dok se nekima najviše svidio rudnik, drugi su uľivali u razgledanju starodobnih vozila, lokomotiva, zrakoplova i turbina, a treće je oduševila priča o Nikoli Tesli, pogotovu one koji su i osobno aktivno sudjelovali u predstavljanju Teslinih otkrića. Denis Vincek, Nika Grzelja, 8. Naime, Prirodoslovno-matematički fakultet organizirao je Dan otvorenih vrata kako bi učenicima pribliľio matematiku. Sudjelovali smo u nizu interaktivnih radionica, posjetili interaktivne izloľbe, a najhrabriji su se okušali i u virtualnoj stvarnosti. Učenici su se zaigrali u Casinu, svoju kreativnost i prostornu percepciju pokazali su u sobi Matematika i umjetnost gdje su mogli izraditi vlastiti nakit koristeći se matematičkim zakonima. Pogledali smo i kratki filmić te povezali kombinatoriku i engleski jezik. U geometrijskoj sobi mogli smo vidjeti, dotaknuti i izraditi geometrijska tijela. Organiziran je i niz predavanja, no zbog ograničenog vremena nismo sve uspjeli obići. Radionice su osmislili i vodili studenti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. PMF, vidimo se i dogodine! Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. ®eljka Sente Bili smo na likovnoj radionici Sudjelovali smo na likovnoj radionici u Galeriji izvorne umjetnosti u Zlataru. Organizirana je u sklopu izloľbe Konjićevo novo ruho autora Davorina Vujčića i grupe suvremenih likovnih umjetnika. Svoje će radove učenici moći pogledati na posebnoj izloľbi koju budemo postavili do kraja školske godine. Voditeljica je radionice učiteljica Likovne kulture Ljiljana Cvetko. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Tamo ih je dočekala vlasnica Mirjana Vlahek. Ljubazno i s mnogo strpljenja provela ih je kroz plastenik te upoznala sa sadnicama cvijeća i povrća. Zatim su učenici prisustvovali radionici. Učenici su s oduševljenjem prionuli sadnji biljaka. Sadnice su na kraju zalili. Zasađene biljke ponijeli su svojim kućama. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Toga smo dana išli na izlet. Polazak je bio rano ujutro. S nama su bile učiteljice Nevenka Šušljek, Kristina Fruk i pomoćnik u nastavi ®eljko Šekrst. Na putu do Pule stali smo u Ravnoj Gori. Naše je prvo odredište bila Pula. Razgledali smo pulsku Arenu, Augustov hram, Dvojna vrata i Slavoluk Sergijevaca. Nakon Pule otišli smo na ručak u Faľanu. Bilo smo gladni, a bio je bogme i ukusan. Poslije ručka brodom smo otplovili do Brijuna. Tamo smo razgledali Safari park i Titov muzej. U Botaničkom vrtu prošetali smo se i vidjeli raznovrsno bilje i drveće. Vidjeli smo i drvo sekvoje koje je, kaľu, staro pedesetak godina. Poslije razgledanja Brijuna vratili smo se brodom do Faľane i krenuli doma. Na putovanju do kuće bilo je zabavno. Opet smo stali u Ravnoj Gori kako bismo se odmorili. Kada smo navečer stigli u Zlatar, naši su nas roditelji već čekali pred školom. Izlet je bio zabavan i uzbudljiv. Radionice se odrľavaju jedanput na tjedan. Učenici rade ono što vole, onako kako to vole i druľe se s vršnjacima sličnih interesa. Uz mnoštvo igara i sloľenih aktivnosti poput različitih mozgalica, zagonetki, pitalica i rebusa, učenici pokazuju svoju domišljatost i originalnost kao i svoj smisao za humor pa se nerijetko, svi skupa, kroz razne aktivnosti dobro nasmijemo. S obzirom na to da je igra osnovni fenomen pomoću kojega djeca razumijevaju svijet koji ih okruľuje, učenici posebno vole didaktički materijal koji se koristi na radionicama. Do kraja školske godine planiramo i posjet Parku znanosti u Oroslavju. U dodano je sedam fotografija. Katarina Biondić Pametna sedmica na putevima kreativnosti Ova školska godina donijela je niz aktivnosti u ovoj maloj veseloj skupini. Ekipa Pametne sedmice pronalazi jedanput na tjedan pod mentorstvom svoje voditeljice stručne suradnice pedagoginje Vlatke Prpić rješenja brojnih pitalica, mozgalica, rebusa; igraju i osmišljavaju strateške igre, otkrivaju tajne magičnih brojeva, a osobito su uspješni u kreativnim i originalnim idejama do kojih dolaze u igrama Maštarij, Klikeraj, Krug… Plesna čokolada, bodljikava perla, srednjovjekovna kravata, električni maslac — samo su neki od izuma ovih kreativnih učenika i dokaz su da mašta zaista moľe svašta. U dodano je šest fotografija. Vlatka Prpić Stručne suradnice iz naąe ąkole Vlatka Prpić i Katarina Biondić izlagale u Zaboku na skupu o darovitosti U Multimedijskom centru u Zaboku odrľan je u četvrtak, 19. Na početku skupa sve nazočne pozdravila je zamjenica ľupana Krapinsko-zagorske ľupanije za društvene djelatnosti mr. Jasna Petek naglasivši da i darovita djeca imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe te bi rad s njima trebao postati standard. Glavno predavanje o temi Izazovi u roditeljstvu darovite djece i mladih odrľala je dr. Jasna Arrigoni, profesorica s Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Osim o problemima s kojima se svakodnevno susreću roditelji darovite djece, predavačica je u svom izlaganju govorila o poloľaju potencijalno darovite djece u hrvatskom obrazovnom sustavu te o potrebi za pokretanjem organiziranog sustava obrazovanja darovitih i talentiranih. Na stručnome skupu sudjelovale su kao predavačice i stručne suradnice iz naše škole Vlatka Prpić i Katarina Biondić. Tema predavanja pedagoginje Prpić bila je emocionalna diferencijacija, dok je psihologinja Biondić upoznala nazočne s mjerenjem kreativnosti tzv. Supredavačice bile su pedagoginje Marina Dinjar i Vesna Tomorad, koja je bila i moderatorica cijeloga skupa. Stručne suradnice u svojim su izlaganjima predstavile sukus iskustava sa stručnoga skupa odrľanog zimus na riječkom Učiteljskom fakultetu o temi Poučavanje za darovitost, inovativnost i kreativnost, na kojemu je glavni predavač bio dr. Taisir Subhi Yamin, svjetski poznati stručnjak u području darovitosti i kreativnosti. Skupu u Zaboku nazočili su i naši djelatnici — učiteljice Ankica Krajnik, Silvija Adanić, Anita Petanjek-Macan i ravnatelj škole. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Marijan Posarić I učenici 2. Uloľili su velik trud, uključili dosta institucija, javne prezentacije, osvještavanje. Portfelj je vizualno privlačan, kreativan, poticajan i detaljan. Prezentacija je usaglašena, a projekt vrlo uspješno i uvjerljivo predstavljen. Irena Petrovečki Diplome Grada Zlatara naąim učenicima Na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća u povodu Dana Grada Zlatara odrľanoj u petak, 27. Među ovogodišnjim se dobitnicima našlo i troje učenika sportaša iz naše škole. To su Matija Bingula - prvak Hrvatske u savate boksu u kategoriji mlađih juniora, Tomo Valjak - drugoplasirani u Hrvatskoj u ukupnom poretku alpskog skijanja u kategoriji mlađih kadeta za sezonu 2017. Sve troje za svoje su uspjehe primili diplome Grada Zlatara. Klikni na opširnije za tri fotografije. Dan smo počeli radom na prekrasnoj priči W. Bonselsa o znatiľeljnoj pčelici Maji. Naučili smo da su marljivost i sloga najbolji način kako se mogu premostiti i najveće prepreke. Na satu Likovne kulture izradili smo pčelice od papirnate ambalaľe i kolaľa. Nakon toga otišli smo k svojoj prijateljici Ivi Škreb, učenici 6. Njezin tata Ivan Škreb upoznao nas je s košnicama i njihovim marljivim stanovnicima, a Iva, njezina mama Branka i sestra Patricija pokazale su nam proces kojim se iz saća dobije tekuće zlato: ukusni, slatki i jako zdravi med. Doznali smo kako pčelice ľive jako kratko, 120 - 130 dana; kako pčela ne ugiba nego umire i kako im jako smetaju buka, nervoza i zagađeni okoliš. Zapamtili smo da bez pčela ne bi bilo biljaka, a tako ni hrane za stanovnike planeta Zemlje, pa smo veliki duľnici toj vrijednoj čuvarici ľivota na Zemlji. Obitelj Škreb počastila nas je slatkišima i sladoledom, a kao uspomenu na posjet dobili smo medvjedića punog meda. Po povratku u učionicu izradili smo saće od papira koje će krasiti učionicu i podsjećati nas na jedan prekrasan sunčani dan. U dodane su 22 fotografije. Drľavnom natjecanju iz Geografije. Natjecanje je odrľano u Vukovaru od 23. Veronika se natjecala u kategoriji petih razreda i osvojila izvrsno šesto mjesto. Veronika je marljivo radila tijekom cijele nastavne godine te usvajala nova geografska znanja i stjecala geografske vještine uz pomoć učiteljice Geografije Kristine Fruk. Gimnazija Vukovar bila je dobar domaćin. Tijekom boravka u Vukovaru učenici su posjetili povijesne i kulturne znamenitosti grada te se upoznali s traumatičnim događajima iz bliske povijesti Vukovara. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Matija je danas primio nagradu za svoj ostvaraj u Zelenoj dvorani u Zaboku u Centru za mlade Krapinsko-zagorske ľupanije i s organizatorima i učenicima škola iz Zaboka, Desinića, Bedekovčine i Donje Stubice podijelio je svoja volonterska iskustva. Matijin mentor bio je stručni suradnik knjiľničar Denis Vincek. Projekt financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u sklopu izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja. Počeo je u listopadu 2017. Na literarni natječaj pristiglo je 13 radova iz pet osnovnih škola: OŠ Ksavera Šandora Gjalskog Zabok, OŠ Bedekovčina, OŠ Đure Prejca Desinić, OŠ Ante Kovačića Zlatar i OŠ Donja Stubica. Cilj natječaja bio je prikazati volontiranje kao društveno korisno, kako za djecu i mlade tako i za cijelu zajednicu. Irena Petrovečki Mali ekolozi obiljeľili Dan planeta Zemlje Članovi skupine Mali ekolozi obiljeľili su Dan planeta Zemlje čišćenjem i uređivanjem okoliša škole. Uređivanjem panoa u holu škole istaknuli su vaľnost zaštite okoliša i nuľnost recikliranja te brige o otpadu. Tako su dali svoj prinos očuvanju našeg planeta i pokazali Zemlji da nam je do nje istinski stalo. Zapravo, kada bismo svi činili te male korake, bilo bi to sasvim dovoljno. Marina Sviben Noć knjige u naąoj ąkolskoj knjiľnici U našoj je školi 23. Riječ je o događanju koje su prije šest godina pokrenuli Zajednica nakladnika i knjiľara Hrvatske gospodarske komore i udruge Knjiľni blok, Nacionalna i sveučilišna knjiľnica u Zagrebu, Knjiľnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika - ZANA te portal za knjigu i kulturu Moderna vremena. Naša škola i naša školska knjiľnica uvršteni su u sluľbenu knjiľicu događanja o Noći knjige koju je izdao organizator. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija i nastavak. Osmaąi idu na terensku nastavu u Zagreb Učenici osmih razreda idu 8. U Zagrebačkom kazalištu mladih pogledat će kazališnu predstavu Sherlock Holmes koju je postavio naš poznati redatelj Krešimir Dolenčić, a potom će posjetiti Tehnički muzej. U pratnji su razrednice Veronika Podobnik i Natalija Martinek te Denis Vincek. Polazak ispred škole je u 9 sati, a povratak u Zlatar otprilike u 17:30 sati. U povodu Dana planeta Zemlje pokupili smo smeće s ulice koja vodi do škole i uredili smo svoj radni prostor kako bismo ovo proljeće svako slobodno vrijeme mogli provesti u našoj zelenoj učionici. Vrijedne ruke bile su nagrađene slatkišima, sokom i sladoledom. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Učiteljice su pripremile edukativnu prezentaciju o hrvatskim i zanimljivim svjetskim nacionalnim parkovima. Nakon prezentacije odrľana je radionica u kojoj su učenici izrađivali memory kartice o temi poznatih svjetskih nacionalnih parkova. Učenici su odabrali po tri nacionalna parka sa svakoga kontinenta. Naravno, nakon izrade kartica učenici su s učiteljicama i odigrali igru memory. Igra je bila zabavna i poučna. Napravljenim memory karticama učiteljice će se i dalje koristiti u nastavi Prirode i Geografije. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Učenici od petog do osmog razreda uľivali su u predstavi autora Hrvoja Zalara i redateljice Ivane Boban. Predstava govori o jednoj neobičnoj obitelji koja se zajednički nosi sa svim ľivotnim izazovima. Poruka je predstave da su svima nama potrebni sigurnost, toplina, podrška, poticaj, lijepa riječ i nadasve ljubav. U dodano je 28 fotografija. Naglasak sedmoga ciklusa toga nacionalnog projekta, koji se provodio u školskoj godini 2017. Projekt se provodi svake školske godine od početka rujna, a svečana završnica upriličuje se uoči Međunarodnoga dana dječje knjige, 2. U sedmome ciklusu projekta sudjelovala su 1233 učenika od prvog do petog razreda 210 više nego godinu prije iz 51 osnovne škole diljem Hrvatske sedam više nego godinu prije. U projekt su bili uključeni i učenici Matija Varga, Luka Sviben, Vida Srebačić i Martin Kljak iz Multimedijske skupine te Fotografske skupine iz Osnovne škole Ante Kovačića u Zlataru, a ti su učenici medijski pratili projekt i sudjelovali su u organizaciji i realizaciji završnice projekta u Zagrebu. Noć knjige po drugi put u ąkolskoj knjiľnici U našoj školi odrľat će se po drugi put Noć knjige. Nakon uspješnog prošlogodišnjeg događanja Od ideje do gotove knjige, koje je bilo prikazano i na drľavnom skupu Agencije za odgoj i obrazovanje kao primjer dobre prakse, ovogodišnje je događanje o temi Od knjige do radiopriče. Noć knjige obiljeľava se već drugu godinu u školskoj knjiľnici, a ove godine pada u ponedjeljak, 23. O detaljima će učenici biti pravodobno obaviješteni. Našu školu predstavljala su dvojica učenika: u kategoriji sedmih razreda Leon Juriša i Blaľ Stuľić u kategoriji osmih razreda. Obojica su osvojila šesto mjesto u svojim kategorijama. U stanci između rješavanja testova i objave rezultata učenici su posjetili svetokriški Muzej ®itnicu i Galeriju Stipković. Mentorica naših učenika bila je Kristina Vuković Mikić. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Marljivi i kreativni učenici slikali su temperama proljeće na prozirnoj foliji u holu škole. U opuštenoj atmosferi i uz pratnju glazbe, učenici i učiteljice prenijeli su svoje ideje uspješno na foliju i zajedničkim su snagama stvorili jedinstvenu sliku proljeća. Tu su se našle tek procvale visibabe, ptice koje su se vratile s juga, veseli potočić, drveće koje je tek propupalo i još mnogo toga. Kako je radionica izgledala, moľete pogledati kliknete li na opširnije. Snimljeno je mnogo fotografija, a razgovor koji su vodili i slikovni materijal bit će u sljedećem, jubilarnom broju našega školskog lista. I da, nitko nije bolestan, niti treba zasad rehabilitaciju ; Denis Vincek Naąa ąkola na natječaju Putositnice 2018. Sudjelovao je naš učenik Matija Varga iz 8. U njemu Matija Varga opisuje svoje putovanje neplaniranom rutom s Drľavne smotre LiDraNo u Primoštenu. Denis Vincek Dan očeva u 2. Marljivo su uvjeľbavali priredbu, izradili očev portret i napisali sastavak o svojem tati. Uredili su panoe svojim radovima da ih roditelji na dan priredbe mogu vidjeti. Naľalost, neki od očeva nisu došli jer su u to vrijeme morali biti na poslu, ali su ih zamijenile majke. S radošću su pogledali priredbu koju su im mališani pripremili, a onda su prionuli zajedničkom radu kojim su prikazali međusobnu povezanost i ljubav. Ujedno su mogli uľivati u projekciji obiteljskih fotografija po odabiru djece. Vesna Ceboci Sudjelovali smo na Drľavnom fotonatječaju Razglednica moga mjesta - ąkljocni za sjećanje Učenici Nikola Kadoić, Dorijan Hanľek, Blaľ Stuľić i Matija Varga iz 8. Učenici su fotografirali zanimljive i poznate kadrove Zlatara, a zatim se upoznali s aplikacijom epostcard Hrvatskih pošta putem koje su organizatoru poslali svoje radove. Denis Vincek Radionica grafičke poezije Veseli i kreativni učenici viših razreda sudjelovali su 5. Nastale su grafičke pjesme različitih oblika, papirima su šetale kornjače, lepršali leptiri, spustili su se i vanzemaljci, pokraj kuće padalo je lišće i uskličnici. Prštale su neobične ideje u veseloj i zaigranoj dječjoj mašti. Učenički radovi izloľeni su na panou škole, a učenici i učitelji iščekuju novu priliku za inovativno izraľavanje. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Otad je prošlo već punih 50 godina. Umjesto bezbriľnih petnaestogodišnjaka sreli su se sada ozbiljni ljudi u zrelim godinama. Prvi susret pred školom bio je pomalo zbunjujući. Mnogi od prisutnih nisu se mogli međusobno prepoznati jer se neki nisu vidjeli već više od 50 godina. Ravnatelj Osnovne škole Ante Kovačića bio je 1967. Slijedilo je zajedničko fotografiranje pred školskom zgradom koje je izvela profesionalno Mirica Carek Ištok. Ravnatelj je pozvao bivše đake u školu i učionicu njemačkog jezika gdje su se oni kao nekada smjestili u školske klupe. Generacija učenika rođenih 1953. Prema riječima ravnatelja Posarića, škola je onda brojila 698 učenika, a danas samo 345. Nekadašnji osmaši uputili su se u učionicu u kojoj su boravili u prvom razredu. Svi su se prisjetili prvih dana provedenih u toj prostoriji, slika abecede koje su visjele po zidovima, učiteljičine igre upoznavanja… Sjećanja su sama od sebe navirala. Znali su svi gdje su i kraj koga sjedili u klupi. Puni emocija napustili su nekadašnji osmaši školu. Popodne su krenuli na večeru i zajedničko druľenje u obliľnji OPG u Zlataru koji vodi također nekadašnji osmaš Josip Posarić. Do kasnih noćnih sati pričalo se o ondašnjim bezbriľnim školskim danima, o profesorima koji su većinom preminuli, o petero prerano umrlih učenika toga razreda. Sjetili su se mnogih nepodopština, razgledale su se obiteljske fotografije, pričalo se o poslu, djeci i unucima. Razmjenjivali su se telefonski brojevi i adrese, ugovarali novi susreti. U razgovoru se ustanovilo da su svi završili srednju školu, neki i više škole, a mnogi i fakultete. Među njima ima mnogo obrtnika, poslovođa, dobrih trgovaca, poduzetnika, ekonomista, farmaceuta, tekstilnih i građevinskih inľenjera, profesora, inľenjera prometa, tehničara, medicinskih sestara, optičara, vozača i vrijednih radnika. Neki razredni kolege branili su ognjišta u Domovinskom ratu. Svi su postali dobri i odgovorni ljudi. Prepuni dojmova vratili su se osmaši kasno u noć svojim kućama i obiteljima sa ľeljom da se prijateljstva ne ugase, a susreti ponove. Klikni na opširnije za više fotografija. Jelena Pečarić Phageborn O tome što je to Phageborn, moći ćete saznati zahvaljujući članovima izvannastavne skupine Zlatarske iskrice u sljedećem, jubilarnom broju našega školskog lista. Ovaj hrvatski TCG trebao bi ugledati svjetlo dana krajem ove godine, a Matija Varga i Dorijan Hanľek iz 8. Denis Vincek Naąe učenice na ®upanijskom natjecanju iz Povijesti U Klanjcu je u srijedu, 7. Naše učenice Nika Matković i Nika Grzelja iz 8. Tijekom iščekivanja rezultata naši su nas ljubazni domaćini proveli Klanjcem. Razgledali smo franjevačku crkvu i samostan te Galeriju Antuna Augustinčića. Tako smo tijekom natjecanja naučili i vidjeli nešto novo. Klikni na opširnije za tri fotografije. Nika Grzelja i Nika Matković, 8. U vrlo zahtjevnoj konkureciji - jer se na natjecanju okupilo stotinjak najboljih mladih glazbenika iz regije - Vid Adanić osvojio je 1. Karlo Adanić osvojio je u III. Klikni na opširnije za dvije fotografije. Učenik naše škole Tomo Valjak natjecao se u ovoj sezoni u kategoriji Mlađi kadeti, odnosno od 12 do 14 godina. Nakon odrľanih deset utrka i napete borbe za drugo mjesto ukupnog poretka, gdje se do kraja nije znalo što će biti, Tomo se uspio baš u posljednoj utrci veleslaloma plasirati na treće mjesto, što mu je donijelo drugo mjesto u ukupnom poretku CroSki Kupa. Nataša Sovec Poznati hrvatski psihijatar dao intervju novinarima Zlatarskih Iskrica I tijekom proljetnog odmora učenici izvannastavne skupine Zlatarske Iskrice marljivo pripremaju materijale za sljedeći, jubilarni 60. Za temu broja su Karlo Sviben iz 7. O svemu ćete moći čitati u novom broju lista. Denis Vincek Dan darovitih i talentiranih učenika U našoj smo školi 20. Talent je izuzetna sposobnost ili specifična darovitost za nešto. Neki to otkriju vrlo rano i njeguju od rane dobi dok drugi to otkriju kasnije. Svi to imamo u sebi, samo trebamo hrabrosti pokazati kako biti svoji i drukčiji. Učenici su pokazali različite talente: svirali su, glumili, osmišljavali kviz, pričali priče… Bilo je poučno i zanimljivo. Jedva čekamo sljedeću godinu i nove talente naših učenika. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Veronika Podobnik Naąa ąkola osmi put zaredom na drľavnom Infokupu Na Drľavnom natjecanju iz Informatike odrľanom od 13. Naš se osmaš moľe pohvaliti najboljim postignućem na ľupanijskom natjecanju među 404 učenika, a o najboljima na drľavnoj razini ove su godine odlučivale i stotinke boda. Osmi je to put zaredom kako naša škola sudjeluje na Drľavnom natjecanju iz Informatike. Rezultat je to kontinuiranog rada s darovitim učenicima, kako u redovitoj nastavi tako i u izvannastavnoj aktivnosti i dodatnome radu. Mentorica našega učenika bila je Nina Posarić, učiteljica savjetnica. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Marijan Posarić Mali ekolozi obiljeľili Dan voda Mali ekolozi obiljeľili su Dan voda. Dan voda obiljeľava se svake godine 22. Radili su u skupinama na izradi plakata kojim su htjeli istaknuti vaľnost vode. Usto pisali su i oslikavali ekoporuke. Podsjetili su se toga kako je voda dragocjeno blago te kako vodu moramo čuvati. Marina Sviben Predstavljanje srednjoąkolskih programa i zanimanja U utorak, 21. Nakon riječi dobrodošlice koje je svima prisutnima uputio ravnatelj naše škole Marijan Posarić, učenicima sedmih i osmih razreda te njihovim roditeljima obratila se zamjenica ľupana za društvene djelatnosti mr. Istaknula je vaľnost ovog projekta, naglasila kako su potrebe trľišta rada velike i da je nuľno usmjeravanje upravo u one programe i zanimanja koja će gospodarstvu omogućiti kvalificiranu radnu snagu. Najavila je dva kratka filma o promociji deficitarnih zanimanja - jedan se odnosio na turističko-ugostiteljski sektor, a drugi na sektor građevinarstva i metalurgije - koje su učenici i roditelji potom i pogledali. Uslijedilo je obraćanje predstavnice HZZ-a gospođe Boľić, predsjednika Udruge obrtnika grada Zlatara Darka Varge te predstavnika pet srednjih škola koji su prisutnima predstavili programe škola iz kojih dolaze SŠ Zlatar, SŠ Bedekovčina, SŠ Konjščina, SŠ Zabok, ŠUDIGO. Na kraju izlaganja učenici i roditelji obišli su s velikim zanimanjem info-pultove srednjih škola na kojima su dobili dodatne informacije o određenim programima i zanimanjima te su im podijeljeni informativni letci. U dodane su 24 fotografije. Vlatka Prpić U srijedu u Zagrebu zavrąnica nacionalnog projekta za poticanje čitanja Čitajmo zajedno - čitajmo naglas: zaboravljene knjige U srijedu je u Zagrebu završnica 7. Naša škola nositelj je toga projekta, a autor i voditelj naš knjiľničar. Ove godine u projektu je sudjelovala 51 škola iz cijele Hrvatske, a na završnici očekujemo 300 sudionika iz 44 škole - od Slavonije do Dalmacije, od Kvarnera do Međimurja. To je osam škola više nego prošle školske godine. Irena Petrovečki Eratostenov eksperiment prvi put u naąoj ąkoli Eratostenov eksperiment je globalni eksperiment u kojemu se mjeri opseg Zemlje po meridijanu, kada Sunčeve zrake padaju na ekvator pod pravim kutom, a za nj potrebni su samo štap, Sunčeva sjena i naravno - znanje matematike. Eratostenu u čast, na prvi dan proljeća i prvi dan jeseni, ovaj eksperiment izvode učenici diljem svijeta. Ove je godine prvi put u eksperimentu sudjelovala i naša škola. Mjerenje smo napravili 21. Najprije smo izmjerili duljinu sjene, a potom smo kutomjerom mjerili kut sunčevih zraka te ga provjeravali koristeći se trigonometrijskim funkcijama. Nakon što smo imali sve potrebne podatke, koristeći se aplikacijom Google Earth odredili smo udaljenost naše škole i virtualne škole na ekvatoru. Dobili smo opseg Zemlje od 40. Eratosten je bio grčki matematičar, geograf i astronom koji je ľivio u 3. On je izmjerio opseg Zemlje zapanjujuće točno - 39. Naime, jedno je vrijeme bio upravitelj čuvene knjiľnice u Aleksandriji pa su mu bila dostupna sva znanja onoga doba. Još tada pretpostavljalo se da je Zemlja okrugla. Eratosten je uočio kako Sunčeva sjena ne pada pod istim kutom u podne 21. To je jedino moguće ako je Zemlja zakrivljena. Dakle, kut Sunčevih zraka u Sieni iznosio je 0°, a u Aleksandriji 7,5°. Izračunao je da je to pedeseti dio kruľnice te je udaljenost između dva mjesta pomnoľio s 50. Danas je poznato da prema satelitskim premjerima opseg Zemlje po meridijanu iznosi 40. U provođenju eksperimenta sudjelovali su učenici 7. Klikni na opširnije za pet fotografija. ®eljka Sente Afrika - moľemo zajedno! Mnogo hrvatskih škola, tvrtki i građana dosad se uključilo u prikupljanje školskog pribora za afričke škole koje oskudijevaju u osnovnom školskom priboru i nastavnim pomagalima. S velikom paľnjom učenici i učitelji naše škole pratili su inspirativno predavanje profesora Nemčića kojim im je pribliľio sve čari i ljepote afričkoga kontinenta, ali i teškoće i patnju s kojima se svakodnevno susreću tamošnja djeca. Doznali smo da su škole u Africi u jako lošem, često ruševnom stanju, da djeca sjede na podu od utabane zemlje, školski pribor nemaju, a obrok koji dobiju u školi mnogima je - iako vrlo skroman - najobilniji u danu. Nerijetko se dogodi da obole od malarije i umiru unutar tri dana jer nemaju novac za kupnju lijeka protiv te bolesti. Unatoč siromaštvu i vrlo teškim uvjetima, afrička djeca vole ići u školu i ne skidaju osmijeh s lica. Upravo njime prkose ľivotnim nedaćama i vjeruju u sretniju budućnost. Predavanje profesora Nemčića u kojem smo naučili da je svaki trenutak u ľivotu jedinstven, neponovljiv i vaľan i da smo upravo mi oni koji mijenjamo svijet i te trenutke činimo radosnima nosilo je zanimljivo ime - Hakuna Matata - proľivi svaki trenutak! Druľenje je završilo scenskim prikazom na svahiliju u kojem su dvije naše učenice, uz pomoć profesora Nemčića, upriličile upravo taj trenutak i time nas potakle na promišljanje koliko je vaľno pronaći radost u tim malim svakodnevnim stvarima u ľivotu. U dodano je 15 fotografija. Vlatka Prpić Moje sudjelovanje na Drľavnoj smotri LiDraNo 2018. Veselje je bilo kad sam 5. Odlazak u Primošten došao je brzo. Brzo smo se prilagodili, sa zlatarskog debelog minusa na plus 15 Celzijevih stupnjeva koji su bili prošli ponedjeljak i utorak. Okrugli stoli na kojemu smo čitali naše radove i o kojima smo raspravljali trajao je u utorak gotovo četiri sata. Potom smo mi, učenici, bez naših voditelja imali radionicu pisanja koju je vodilo Drľavno povjerenstvo za novinarski izraz. Sa svojim mentorom Denisom Vincekom, našim školskim knjiľničarom, bodrio sam učenike iz Tuhlja koji su imali grupni scenski nastup. Upoznao sam mnogo prijatelja iz cijele Hrvatske i ti dani u Primoštenu ostat će mi u sjećanju cijeli ľivot. A put prema doma je posebna priča koju ćete moći čitati u novim Zlatarskim Iskricama. Emisiju je vodila Paula Sviben iz 7. Nakon Ljube zvonarke i Zvjezdice pospanke, Zlatarski Kostelić je treći radijski uradak iz naše škole koji se emitira na Hrvatskom katoličkom radiju, radijskoj postaji s nacionalnom koncesijom. Urednica Programa za djecu HKR-a Snjeľana Kirinić Grubić zaľeljela nam je svima obilje mira, dobra, Boľjeg blagoslova kao i blagoslovljenu Cvjetnicu i sve Velike dane pred nama. Smotra je odrľana u OŠ Vladimira Bosnara u Stubičkim Toplicama. Sudjelovalo je devet osnovnih škola i dvije srednje škole. Učenici naše škole predstavili su se s projektom Kućni ljubimci, koji su radili u suradnji sa školskim knjiľničarom Denisom Vincekom i izvannastavnom skupinom Zlatarske Iskrice. Učenike je na smotri podrľao naš ravnatelj škole Marijan Posarić. Projekt je predloľen za drľavnu smotru. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Leon je krasnoslovio Susedovo dete Dragutina Domjanića, a Lorena učenički rad Babica, vremena se mienjaju. Svi zajedno otpjevali smo pjesme Stara lipa i Ta reč. Na kraju nastupa bili smo počašćeni glasnim pljeskom. Nakon ručka osvjeľili smo noge u hladnoj morskoj vodi. Do škole smo iz Primoštena dovezli još jednog učenika, Blaľa Stuľića, koji je u Primoštenu sudjelovao na Drľavnom natjecanju iz Informatike. Tijekom puta u kombiju je bila vesela atmosfera, raspjevana i puna smijeha. Ispunjeni lijepim dojmovima vratili smo se u Zlatar u večernjim satima, ľeljno očekujući novi susret s prijateljima iz OŠ Primošten. Klikni na opširnije za više fotografija. Časne sestre Tea i Benedikta uvele su nas u razmatranje korizme putem fotogovora, prezentacija i pjesama. Na kraju susreta učenici su postavljali pitanja o redovničkom pozivu i ľivotu u samostanu. Sestre su izrazile radost zbog susreta s djecom, a mi smo im zahvalili na darovanom vremenu, znanju, iskustvu i ljubavi prema bliľnjemu. Nadamo se da ćemo uskoro opet doľivjeti slične susrete u našoj školi. U dodano je 25 fotografija. U ponudi su četiri radionice: u srijedu, 4. Za učenike od 1. Za radionice se moľete prijaviti psihologinji što prije, a najkasnije do srijede, 28. Broj prijava ograničen je. Pozivamo zainteresirane učenike i njihove roditelje na uključivanje u radionice. Raspored odrľavanja bit će objavljen na. Katarina Biondić I ove godine naąi učenici na dodjeli Godiąnje nagrade za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja Naša škola uključila se i petu godinu zaredom u projekt medijskog opismenjavanja koji provodi udruga Pragma. Tijekom prošla dva mjeseca učenici okupljeni u školskoj knjiľnici čitali su, gledali i slušali novinarske priloge pristigle na ovogodišnji Pragmin natječaj, a sve ih povezuje činjenica da se u tim prilozima promiču vrijednosti obrazovanja. Učenici su kritički raspravljali o ostvarajima koji su svi ove godine bili o temi suosjećanje. Što je to suosjećanje, ima li suosjećanja u medijima te kakve nam sadrľaje plasiraju danas mediji, bile su teme o kojima se raspravljalo u knjiľnici zlatarske osnovne škole pod mentorstvom školskoga knjiľničara Denisa Vinceka. Jučer su Karlo Sviben iz 7. Pritom je odrľan i okrugli stol o medijskoj pismenosti na kojoj je aktivno sudjelovao naš knjiľničar Denis Vincek, a među pozvanim govornicima bili su, uz njega, sveučilišni profesori Igor Kaniľaj i Danijel Labaš, obojica čelni ljudi Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, Pragmina partnera u ovome projektu, te predstavnice ureda za obrazovanje i socijalu zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića. Valja naglasiti da su se zlatarski učenici u školskoj knjiľnici pripremali za ovaj susret pa je u raspravi aktivno sudjelovao i osmaš Matija Varga, čije su riječi panelisti potom dvaput i citirali u nastavku rasprave. Predsjednik Udruge Pragma javno je istaknuo zlatarsku osnovu školu kao primjer odličnog poučavanja medijske pismenosti te je zahvalio našem knjiľničaru i ravnatelju škole Marijanu Posariću na tome što naša škola svake godine aktivno sudjeluje u Pragminu projektu. Spomenimo na kraju ovogodišnje laureate: Leona Šiljeg — RTL rad: Bez krova nad glavom student poloľio ispite, emisija RTL Danas ; Ivana Sučić — Prvi program Hrvatskog radija rad: Sva čuda prijateljstva, emisija Izvan okvira i Gordana Foder — varazdinski. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Irena Petrovečki Projekt Kućni ljubimci Učenici 2. Projekt je počeo 4. Uočili su tijekom šetnje Zlatarom da neki psi sami šeću, neki šeću s vlasnikom bez uzice, a umalo da nisu ugazili u pseći izmet. Odlučili su nešto poduzeti. Gotovo svi imaju kućne ljubimce, ali malo znaju o njima jer se većinu vremena roditelji brinu za njih. Stoga su odlučili naučiti više o brizi i njezi kućnih ljubimaca i poučiti o tome građane. Plan djelovanja uključivao je slijedeće aktivnosti. Posjetili su veterinarsku stanicu i naučili kako se brinuti o kućnim ljubimcima. Posjetili su gradonačelnicu koja ih je upoznala s Odlukom Grada Zlatara o drľanju kućnih ljubimaca. Pozvali su vlasnike kućnih ljubimaca u goste. Posjetili Sklonište za ľivotinje Luč Zagorja i organizirali humanitarnu akciju u kojoj su sakupili hranu, dekice, ručnike i zdjelice za napuštene pse. Izradili su hranilice za ptice kako bi lakše prezimile. U knjiľnici su uz pomoć učenika izvannastavne skupine Zlatarske Iskrice istraľivali o pravima ľivotinja u literaturi, zakonima, školskom časopisu, udrugama za zaštitu ľivotinja. U školskoj knjiľnici pročitali su s učenicima skupine Zlatarske Iskrice knjigu Sare Schmidt Dnevnik jedne mačke i odslušali priču Znatiľeljni mačak. Napravili su plakate o najčešćim kućnim ljubimcima. Opisivali su svoje kućne ljubimce i slikali ih. Napravili su ľivotinjski bonton za vlasnike kućnih ljubimaca. Učenici su postali odgovorniji prema kućnim ljubimcima, a uľivali su raditi na projektu gdje su razvijali građanske kompetencije i učili za ľivot. Projekt će biti predstavljen na ®upanijskoj smotri Građanskog odgoja i obrazovanja. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Anita Petanjek-Macan Dan ľena s umirovljenicima U petak, 9. Stihove su kazivali učenici 6. Uvjeľbala nas je učiteljica Hrvatskog jezika Nevenka Šušljek. Pjesmama smo kazali za što su to sve zasluľne naše mame i bake. Šaljivim igrokazom saznali smo kako i naše drage mamice često u školi zarade jedinicu. Poslije naše dramatizacije ugodno smo se zabavili uz pjesmu i ples. Našim bakama i djedovima zahvaljujemo na ugodnoj zabavi i gostoprimstvu. U tamošnjoj osnovnoj školi odraľavalo se ®upanijsko natjecanje iz Fizike na koje je naš učenik Blaľ Stuľić pozvan nakon izuzetnog rezultata na općinskom natjecanju gdje je imao 80 posto točno riješenog testa. Puni nade u dobar rezultat stigli smo u Hum na Sutli gdje smo toplo dočekani. Natjecanje je bilo prilično zahtjevno jer su učenici morali pokazati svoje znanje u rješavanju numeričkih, ali i praktičnih zadataka. Nakon tri sata predanog rada uslijedio je predah za natjecatelje tijekom kojeg su posjetili tvornicu stakla Vetropack Straľu. Dok su naše mlade nade razgledale postrojenja jedinog proizvođača ambalaľnog stakla u Hrvatskoj, ®upanijsko povjerenstvo obavljalo je svoje zadaće. Rezultati su nam priuštili veliko veselje jer je naš jedini natjecatelj zasluľeno osvojio treće mjesto! Uslijedilo je opuštajuće druľenje uz ukusno i briľljivo spremljen ručak naših domaćina. Nakon podijeljenih priznanja i prigodnih darova, u društvu našeg ravnatelja Marijana Posarića, krenuli smo kući praćeni toplim zrakama sunca. Mentorica Blaľa Stuľića je Mirela Lebić Popov, učiteljica Fizike. Klikni na opširnije za pet fotografija. Prezentaciju su došle popratiti i naše školske stručne suradnice — školska pedagoginja Vlatka Prpić i školska psihologinja Katarina Biondić. Na početku su učenici Nika Hunjet, Luka Srebačić, Leon Čleković i Petra Brčić ukratko upoznali naše drage gošće sa svime što se radilo na projektu: od odabira pripovijetke Slavka Kolara Na leđima delfina, zajedničkog čitanja, analiziranja djela na satu lektire do koreliranja s Medijskom kulturom u obliku kratke dramatizacije i dva audiouratka te Likovnom kulturom gdje su učenici u skupnom radu stvorili stripove o uzbudljivim dogodovštinama glavnog junaka - vragolana Macana Buzdovana. Posebno se potrudila naša mala, ali hrabra, glumačka ekipa u sastavu: Laura Naumovski, Vjera Posarić i Jurica Pavlek, čija je gluma izmamila osmijehe, ali i iskrena iznenađenja na licima naših gošća. Pod velikim smo odmorom prema ľelji učenika odvojili i malo vremena za glumu pred našom učiteljicom pripravnicom Kristinom Sviben, a kako je sve to izgledalo, pogledajte u. Blanka Sviben Odličan uspjeh učenica 7. ľupanijsko natjecanje iz Hrvatskog jezika. Iz naše škole na natjecanju su sudjelovale učenice 7. Nika Rihtarić osvojila je 1. Kod naših domaćina bili smo lijepo ugošćeni pa je naše druľenje potrajalo do 16 sati. Domaćini su nas toplo dočekali i ublaľili napetost iščekivanja rezultata. Nakon uručenja priznanja, sretni i zadovoljni, uz pratnju ravnatelja, odvezli smo se kući. Mentorica naših učenika je Nevenka Šušljek, učiteljica Hrvatskog jezika. U dodano je sedam fotografija. Paula Sviben i Ana Latin, 7. Kako je već dva tjedna sve pod snijegom, ptičice su pojele svu hranu u kućici pa su učenici 1. Na satu Prirode i društva, toplo odjeveni, izišli su u školsko dvorište s učiteljicom Ankicom Krajnik i u kućicu za ptice stavili donesenu hranu. Da ptice u ove hladne zimske dane sa snijegom ne budu gladne, rekli su. Denis Vincek Veronika Krsnik prva, a Klara Feriąak druga na ®upanijskom natjecanju iz Geografije Nakon odličnih rezultata ostvarenih na školskom natjecanju iz Geografije, učenice naše škole Veronika Krsnik iz 5. ®upanijsko natjecanje odrľano je 1. Naše učenice ostvarile su izvrsne rezultate. U kategoriji petih razreda Veronika je ostvarila najbolji rezultat - prvo mjesto. U kategoriji šestih razreda Klara je osvojila drugo mjesto. Učenice su za postignute rezultate dobile priznanja, pohvalnice i vrijedne nagrade. Mentorica učenica je Kristina Fruk, učiteljica Geografije. Klikni na opširnije za još dvije fotografije. Kristina Fruk Leon Juriąa sudjelovao na ®upanijskom natjecanju iz Tehničke kulture ®upanijsko natjecanje iz Tehničke kulture odrľano je 2. Našu školu predstavljao je učenik 7. Nakon pisane provjere znanja Leon je trebao izraditi tehničku tvorevinu i predstaviti ju ®upanijskom povjerenstvu. U tome je bio uspješan i osvojio je šesto mjesto. Učenikov je mentor Ivan Došlić, učitelj Tehničke kulture. Klikni na opširnije za dvije fotografije. Marijan Posarić Počeo ciklus radionica Nenasilno rjeąavanje sukoba Na Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja - Dan ruľičastih majica psihologinja škole počela je s nizom radionica o temi vršnjačko nasilje u četvrtim razredima. U ovim radionicama djeca će naučiti što je nasilje i kako ga prepoznati, koji oblici nasilja postoje, kakvi su učenici koji se nasilno ponašaju, a kakvi oni koji trpe nasilje, kakve su posljedice i, ono što je najvaľnije, što učiniti ako te netko zlostavlja. Učenici će se različitim aktivnostima kroz igranje uloga osvijestiti kako spriječiti nasilje, kako se snaći u moľebitnoj problematičnoj situaciji te pozitivno riješiti sukob. Katarina Biondić Ruľičasta srijeda i ne! Ideja za obiljeľavanje nastala je u znak protesta zbog incidenta s dječakom koji je bio izloľen vršnjačkom nasilju jer je dolazio u školu u ruľičastoj majci. Ispostavilo se kako je ta majica simbolizirala dječakovu potporu teško bolesnoj majici. Ubrzo su se dječakovi školski prijatelji solidarizirali s njim i pojavili u školi u ruľičastim majicama. Od tada su ruľičaste majice postale simbol te inicijative, a Dan ruľičastih majica obiljeľava se svake godine zadnje srijede u veljači. Nositelj programa i začetnik ideje u Hrvatskoj je Centar za edukaciju i prevenciju nasilja. S ponosom smo i ove godine odjenuli ruľičasto i rekli NE svim oblicima nasilja među vršnjacima te tako postali dio međunarodno prepoznate kampanje - uređivanjem školskih panoa, radionicama o nenasilnom rješavanju sukoba i poštivanju i uvaľavanju različitosti te o tome kako prepoznati i spriječiti nasilje, razgovorima i izradom materijala na satovima razrednih odjela... Obiljeľavanjem ovoga dana poručili smo STOP! U dodane su 22 fotografije. Vlatka Prpić Veronika Krsnik treća iz Matematike u ľupaniji Na ®upanijskom natjecanju iz Matematike, što je u srijedu, 28. U vrlo jakoj konkurenciji najboljih mladih matematičara osvojila je odlično 3. Mentorice našoj učenici bile su učiteljice Matematike Tihana Hudi i ®eljka Sente. Klikni na opširnije za šest fotografija. Marijan Posarić Isti i različiti Vaľno je poštivati različitost. Svi imamo pravo na svoje mišljenje, na vlastite odabire, na slobodu izraľavanja, pri čemu, naravno, moramo paziti jedni na druge. Imamo različitu kosu, boju očiju, visinu… Istodobno - dišemo isti zrak, spavamo, trepćemo, djeca smo, idemo u isti razred, istu školu… Ovo su samo neki od zaključaka koje su učenici 3. S pedagoginjom škole prolazili su situacije u kojima su, timskim radom, uvaľavajući jedni druge, nastojali donijeti ispravne odluke. Nakon 45 minuta druľenja i razmišljanja kako njegovati prijateljstvo s nekim tko ne misli kao i mi te kako naći put da svi budemo sretni, zaključili smo da je vaľno poštivati različitosti među nama jer svi smo mi i isti i različiti. Različitost nam omogućuje da svijet bude zanimljiviji, mi kreativniji i zadovoljniji, a najvaľnije je da poštujući druge širimo radost i stavljamo osmijehe na lica onih koji nas okruľuju. Sretni smo i jedinstveni u svojoj različitosti. To je i moto naše škole. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Vlatka Prpić Naąi učenici dovrąili ocjenjivanje radova za Pragmin natječaj Naši učenici već petu godinu aktivno sudjeluju u projektu Udruge Pragma u kojemu biraju najbolje novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja. Pod koordinacijom Paule Sviben iz 7. Završnica će biti u Zagrebu 16. Na natjecanju sudjelovalo je četvero učenika sedmih i osmih razreda. Od sedmih razreda, natjecanju je pristupio jedan učenik, Leon Juriša, 7. Najbolji je bio Blaľ Stuľić sa 75 posto uspješnosti te se uspio plasirati na ®upanijsko natjecanje iz Biologije, što će se odrľati 12. Klikni na opširnije za tri fotografije. Projekt se provodi od početka ove školske godine. U projektu je na školskoj razini sudjelovao cijeli 3. Nakon odabira i zajedničkog čitanja pripovijetke Slavka Kolara Na leđima delfina na satu Hrvatskog jezika razgovarali smo o pročitanom djelu i analizirali ga, onako kako to inače radimo na satovima lektire. Kroz analizu i karakterizaciju likova i njihovih postupaka, od srca smo se nasmijali našem simpatičnom vragolančiću Macanu Buzdovanu — Mladenu, koji nam je kroz Kolarevo pero postao blizak, poput razrednog prijatelja. Zajedno smo osmislili i slijed događaja u pripovijetki jer smo se naumili time pozabaviti i na satu Likovne kulture i stvoriti strip! Zahvaljujući našem glavnom junaku i njegovim maštovitim i zabavnim dogodovštinama proširili smo znanje o stripu, kadru te odnosu teksta i slike. Podijelili smo se u dvije skupine i svaki je učenik odabrao kadar koji ľeli likovno uprizoriti. Zadatak su svi zdušno prihvatili i vrijedno ostvarili, a kako je izgledao rezultat našeg stvaranja, pogledajte na 41 fotografiji koje su u. Nastala su dva stripa o našem junaku Macanu kojem se na čudan način ostvarila ľelja o jahanju delfina! Nećemo vam otkriti, otkrijte to sami! Završnica projekta nas tek čeka - 28. Oni će predstavljati naš razred i našu školu u završnici projekta, a na pomalo neobičan način i u tom dijelu će biti prisutni svi učenici 3. Za sada, to neka ostane tajna - o tome ću vam pričati drugi put... Izloľba najboljih radova sa ®upanijskog natjecanja LIK 2018. Uz učenike osnovnih i srednjih škola, njihove mentore i ravnatelje susjednih škola, izloľbi su nazočili gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan-Pentek i pročelnik ®upanijskog ureda za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Ivan Lamot. Među radovima koji su predloľeni za Drľavni LIK 2018. Klikni na opširnije za više fotografija. Marijan Posarić Odrľan ąkolski LIK 2018. U našoj je školi 9. Prosudbeno povjerenstvo Marijan Posarić, predsjednik, te Katarina Biondić i Zvonko Šarčević, članovi izabralo je najuspješnije radove i proslijedilo ih na ®upanijsko natjecanje koje će se ove godine odrľati u OŠ Mače. Najuspješniji bili su radovi Lane Dumbović 5. Klikni na opširnije za četiri fotografije. Zvonko Šarčević, Denis Vincek, Damjan Bajsić, 8. Kao i lani, naša škola i na ovogodišnjoj Smotri LiDraNo 2018. To je Matija Varga iz 8. Jezični savjeti uz Međunarodni dan materinskog jezika Uoči Međunarodnog dana materinskog jezika, koji se obiljeľava 21. Je li bolje reći internet-stranica ili internetska stranica? Na to pitanje i još 20 jezičnih dvojbi naći ćete odgovore na tom panou, ali isto tako i naučiti zašto se i od kada slavi Međunarodni dan materinskog jezika. Učenici su svojim trudom i kreativnošću unijeli ljubav u školske hodnike. U ozračju zajedništva, ljubavi i prijateljstva, predstavnici razrednih odjela i djelatnici škole birali su najljepše ukrašena vrata. Neizvjesna utrka do samoga kraja iznjedrila je pobjednička vrata. Ove su godine za najljepša vrata izabrana vrata učionice Njemačkog jezika, koja su uredili učenici 5. Proslavili su svoju pobjedu druľenjem uz pizzu i sokove na satu razrednog odjela. Čestitamo pobjednicima i njihovoj razrednici, ali i svima vama ostalima koji ste svojim prekrasnim uradcima pokazali koliko su vam vaľni ljubav i prijateljstvo. U dodano je 38 fotografija. Vlatka Prpić Matija Varga sudjelovao na Limačijadi Kaniľajadi Učenik 8. Riječ je o literarnom natječaju koji organiziraju drugi put Hrvatska udruga školskih knjiľničara, nakladnička kuća Alka script i Društvo za čuvanje i promicanje podravskoga identiteta Podravski zvon. Članovi Povjerenstva za prosudbu radova su knjiľevnik Boľidar Prosenjak, prof. Diana Zalar s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjiľničara Vanja Jurilj i autor natječaja Siniša Cmrk. Rezultati će biti objavljeni na Knjiľnoj booki u Zagrebu. Irena Petrovečki Valentinovo s umirovljenicima U četvrtak, 15. Recitirali smo i pjevali pjesme. Naučili smo što su to ljubav i sreća te što zaista trebamo cijeniti. Uz recitacije, za koje nas je pripremila učiteljica Nevenka Šušljek, dragim umirovljenicima pripremili smo i prigodne darove koje smo sami izrađivali na spomenutim izvannastavnim aktivnostima. Umirovljenici su nas počastili pizzom i sokovima nakon čega su uslijedili ples i pjesma te je zavladala ugodna atmosfera na čemu im uvelike zahvaljujemo. Zaključili smo da ljubav nema dobnih granica. U dodano je šest fotografija. Učenici i učiteljice nisu išli u selo jer je bilo olujno i snjeľno vrijeme. Veselja i smijeha nije nedostajalo. Učenici su uľivali u svojim ulogama. Škola je umjesto učenika imala princeze, vitezove, ratnike, vampire i druge maštovite likove. Organizirao se ples pod maskama. Svaka maska bila je posebna, pa su svi nagrađeni slatkišima i grickalicama. Klikni na opširnije za četiri fotografije. Tu zimsku idilu, koja nas je konačno zatekla, odlučili smo i prikazati izradom diorame o temi lektire 3. Poslije smo nastavu Hrvatskog jezika nastavili na satu Likovne kulture gdje su nam se pridruľili i učenici 1. Njihov je zadatak bio napraviti drveće te smo time ponovili i gradivo Prirode i društva — kako izgleda listopadno, a kako zimzeleno drveće zimi. Od plastelina smo izrađivali djecu, a kao snijeg posluľili su nam vata, sol i kokos. U razredu je tako bilo nekoliko grupa koje su izrađivale različite zadatke, no međusobno smo se mijenjali i uskakali jedni drugima u pomoć. Sve napravljeno ujedinili smo u naš zajednički rad te oduševljeno pozirali pokraj našeg vlaka u snijegu. Klikni na opširnije za četiri fotografije. Vrijeme je to u kojemu više mislimo na svoje bliľnje, posebno na one najpotrebitije. I ove smo godine pozvani otvoriti svoja srca u tradicionalnoj korizmenoj humanitarnoj akciji. Akcija je već u tijeku, a skupljamo hranu i higijenske potrepštine za korisnike zagrebačkog doma za nezbrinutu djecu Kuća svete Terezije od Maloga Isusa. U kući su smještena djeca predškolske dobi. Hranu poput čokolina, keksa, griza, palente, pahuljica, tjestenine, brašna, šećera, riľe, ulja, čokoladnog namaza, pekmeza, čajeva, sokova sirupa , pudinga ili paštete i higijenskih potrepština poput dječjih šampona, vlaľnih maramica, toaletnog papira, praška za rublje ili dječjih pasta za zube moľete donijeti u školu tijekom korizme i ostaviti na porti. Neka ova korizma ne bude vrijeme odricanja, nego vrijeme odabiranja! Koji put ti odabireš? Odaberi put prema najpotrebitijima! Učenici područnih ąkola danas učlanjeni u ąkolsku knjiľnicu Učenici prvih razreda Područne škole Donje Batine i Područne škole Martinščine danas su s učiteljicama Anom Marijom Korpar i Ljiljanom Mutak posjetili školsku knjiľnicu. Knjiľničar ih je upoznao s pravilima ponašanja u knjiľnici, podijelio im članske iskaznice i učenici su s veseljem posudili svoje prve knjige. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Irena Petrovečki Naąi učenici na Faąniku v Zlataru U organizaciji Pučkog otvorenog učilišta dr. Jurja ®erjavića Zlatar odrľan je tradicionalni Fašnik v Zlataru. U fašničkoj povorci od Osnovne škole Ante Kovačića pa do Trga slobode sudjelovali su i učenici trećih i četvrtih razreda naše škole. Oni su ovoga puta bili v eseli legiči 3. Svi su se dobro zabavili, a 4. Klikni na opširnije za tri fotografije. Denis Vincek, Silvija Adanić Učenici 2. Upoznala nas je s Odlukom grada o zaštiti ľivotinja te novim zakonom koji se odnosi na uvjete i način drľanja kućnih ljubimaca i način postupanja s napuštenim i izgubljenim ľivotinjama. Također nas je podrľala u našoj humanitarnoj akciji u kojoj skupljamo potrepštine za sklonište za ľivotinje Luč Zagorja. Bili smo u posjetu i veterinarskoj ambulanti u Zlataru jer smo htjeli vidjeti gdje se liječe bolesne ľivotinje. Tamo nas je dočekao liječnik Goran Domitran, koji nam je objasnio kako liječi ľivotinje, kako se trebamo odnositi prema našim kućnim ljubimcima te nam je pokazao ordinaciju za ľivotinje. S nama je bio i učenik iz 8. Saznali smo dosta toga novog od naše gradonačelnice i liječnika te smo ih odlučili pozvati na predstavljanje našeg projekta. Na kraju smo im zahvalili, a oni su nas pozvali da dođemo ponovno s novim pitanjima i projektima. U dodano je 70 fotografija. Nives Piljak i Tibor Crčić, 2. Spremačica Mirjana Škof pobrinula se za dugmad, usta i oči, kućni majstor Ivan Šaško za metlu, učiteljica Nina Posarić za šal, knjiľničar Denis Vincek za mrkvu, kuharica Brankica Mrkoci za pokrivalo za glavu, a učenici 8. Bio je to super sat tjelesnoga. Kako se debljao snjeľni prekrivač, sve je više rasla ideja iskoristiti ga te smo odlučili izići na satu Tjelesne i zdravstvene kulture u dvorište škole. Toplo odjeveni i grijani uzbuđenjem krenuli smo u građenje novog lika koji će krasiti prednji dio školskog dvorišta. Vrijedne ruke krenule su u stvaranje snjegovića. Kugle koje čine njegovo tijelo rasle su i dobile svoje mjesto. Osim tijela, trebale su grane za ruke. Učenici su skupljali kamenčiće koji su dobili ulogu dugmadi, a teta kuharica dala je mrkvu za nos. Ispod šešira koji smo mu stavili na glavu narasla je i kosa koju smo zamijenili rafijom. Veselju nije bilo kraja, a u istom raspoloľenju slijedilo je grudanje na školskom igralištu. Na kraju sata ušli smo u toplu školu i grijali promrzle ručice i nosiće. Snjegović stoji na svojemu mjestu, pozdravlja prolaznike i dočekuje svoje graditelje. Pa, tko kaľe da nismo uľivali u snijegu i ove školske godine?! Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Učiteljice Ljiljana Mutak i Valentina Lebić-Naumovski Naąi učenici ocijenili TV priloge pristigle na Pragmin natječaj Naši učenici već petu godinu aktivno sudjeluju u projektu Udruge Pragma u kojemu biraju najbolje novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja. Pod koordinacijom Paule Sviben, Damjana Bajsića i Matije Varge danas je tako završen ciklus ocjenjivanja televizijskih priloga. Slijedi ocjenjivanje radijskih emisija koje su pristigle na natječaj. U utrci veleslaloma Tomo je osvojio drugo mjesto. Denis Vincek Odrľano ąkolsko natjecanje iz Povijesti U utorak, 6. Kod sedmaša prvo mjesto osvojila je Naomi Ivančić Huđber, drugo Helena Borovčak, a treće Marija Merkaš, sve iz 7. U kategoriji osmih razreda prva je bila Nika Grzelja, druga Nika Matković, a treći Dorijan Hubak, svi iz 8. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Nataša Sovec Gost u razredu: kućni ljubimac Ela Posjetila nas je pudlica Ela. Došla je sa svojom vlasnicom učiteljicom Vesnom. Ela ima tri psećih ili 28 ljudskih godina. Upoznala nas je tako što je ponjušila svakom učeniku ruku. Voli jesti kuhano meso, riľu i pseću hranu. Ima kovrčavu dlaku smeđe boje. Mora se šišati i češljati da joj se dlaka ne zapetlja. Ela se ne voli kupati. Zna i neke trikove. Kada napravi trik, dobije pseću poslasticu. Bilo je vrlo zabavno i poučno. Naučila sam da psi, koji se ne vole dirati, imaju oko vrata ľutu maramu. Najzabavnije mi je bilo kad se Ela s nama igrala i jela poslastice iz naših ruku. U dodano je 17 fotografija. U kategoriji sedmih razreda prvo mjesto osvojila je Nika Rihtarić, drugo Ana Latin, treće Marija Preis, četvrto mjesto dijele Paula Sviben i Lucija Brčić, a peta je Nikolina Pavić. Kod osmaša najuspješnija je bila Nika Grzelja, druga je Nika Matković, a treća Patricija Hanľek. Nadamo se da će se netko od njih plasirati i na ľupanijsko natjecanje. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Veronika Podobnik Naąa ąkola u programu Erasmus+ Naša škola uključila se u Erasmus+ program. Troškove puta pokrila je Agencija za mobilnost i programe Europske unije iz Hrvatske, a troškove boravka švedska Nacionalna agencija. Naš je knjiľničar kao sudionik tijekom seminara upoznat s načinom prijave aplikacije za strateška partnerstva u sklopu KA2 i uspostavio je kontakte s predstavnicima Švedske, Makedonije, Finske, Islanda i Danske. Dogovoren je početak suradnje u obliku eTwinning projekta koji će se odvijati u prvom polugodištu sljedeće školske godine. Iz naše škole moći će se tako u projekt šest europskih drľava pod nazivom Let's play together uključiti svi zainteresirani učitelji i učenici. Škola će pravodobno organizirati predavanje kako bi se znanje prenijelo svim djelatnicima tako da se svi zainteresirani na vrijeme mogu uključiti u predviđene aktivnosti. Klikni na opširnije za dvije fotografije. Marijan Posarić Dragi učenici, učitelji i svi djelatnici naąe ąkole! Skupljat ćemo hranu za pse konzerve ili suhu hranu - keksiće. Dobro će doći i deke, ručnici, ogrlice za pse ili zdjelice iz kojih psi jedu ili piju vodu. Deke, ručnici i zdjelice ne trebaju biti novi, ali trebaju biti čisti. Pokaľite veliko srce kao što ste i dosad u svim humanitarnim akcijama koje naša škola provodi i pridruľite se i ovaj put. Ova humanitarna akcija provodi se o sklopu Odgoja za demokratsko građanstvo, a mi se ove godine za Školsku i ®upanijsku smotru pripremamo s temom Kućni ljubimci. Akcija će trajati od 8. Budući da su tema Zlatarskih Iskrica također kućni ljubimci, četvero učenika govorilo je o tome s kojih su sve aspekata oni za list obradili temu. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Anita Petanjek-Macan Učenici 1. Tijekom veselog druľenja radoznali su prvašići upoznali prostor knjiľnice, naučili pravila lijepog ponašanja u školskoj knjiľnici te kako se trebaju odnositi prema knjigama i kako se posuđuju knjige u knjiľnici, a kako vraćaju. Na kraju su svi prvašići posudili svoju prvu knjigu u našoj knjiľnici. Klikni na opširnije za dvije fotografije! Marina Sviben ©kolsko natjecanje iz Geografije U četvrtak, 1. U kategoriji petih razreda prvo mjesto osvojila je Veronika Krsnik iz 5. Kod šestaša najuspješnija je bila Klara Ferišak, druga je Antonija Pozaić, a treći Vilim Crčić, svi iz 6. Nadamo se da će se netko od njih plasirati i na ľupanijsko natjecanje. Klikni na opširnije za dvije fotografije. Nataša Sovec Međunarodni dan sjećanja na ľrtve holokausta Mali povjesničari sa svojom voditeljicom učiteljicom Povijesti Natašom Sovec uredili su pano na ulazu u školu u povodu Dana sjećanja na ľrtve holokausta koji se obiljeľava 27. Toga su dana saveznički vojnici ušli u koncentracijski logor Auschwitz i tamo zatekli otprilike 7000 preľivjelih logoraša. Za holokausta je ubijeno otprilike 6 milijuna europskih ®idova. Milijun njih bila su djeca. Nataša Sovec Uoči Noći muzeja predstavili se najsportaąi iz naąe ąkole Kao uvertira u Noć muzeja, koja se ove godine prvi put odrľala i u Zlataru, u našoj je školi u petak, 26. U uvodnome dijelu sata o bogatoj sportskoj prošlosti Zlatara nazočnima je, kao predstavnik Grada, govorio ®eljko Slunjski. U svojemu je izlaganju istaknuo da su se naši sugrađani aktivno počeli baviti sportom još prije više od stotinu godina. Tako su neka sportska društva utemeljena odmah nakon onih zagrebačkih. Početci sporta u Zlataru vezani su uza sokolski pokret. Stoga je bilo govora i o Sokolskome domu - popularnoj zlatarskoj Sokolani koja je sagrađena 1910. U prvoj polovini 20. Nakon duljega razdoblja stagnacije sportskih aktivnosti, u proteklih je desetak godina sport nanovo zaľivio u našemu gradu. Tomu pridonose i brojni naši učenici koji se bave različitim sportovima, kako u Zlataru tako i u okolnim mjestima. U petak su se svojim vršnjacima i učiteljima predstavili i o svojim sportskim postignućima redom govorili: tenisačica Helena Balić, odbojkašice Ramona Balun i Mirela Mikac, nogometaši Antonio Rihtarić, Karlo Sviben, Jurica Hađar i Damjan Bajsić, borac u taekwondou Ivan Pozaić te savate-boksači braća Mihael i Matija Bingula koji su pobrali najjači pljesak publike. O uspjesima naših učenika sportaša svjedoče i brojne medalje koje su osvojili na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim natjecanjima. Zbog natjecateljskih obveza priredbi nije moglo nazočiti još dvoje vrlo uspješnih mladih sportaša — trenutačno najbolja zlatarska tenisačica Lana Preis i skijaš Tomo Valjak, koji na natjecanjima u Hrvatskoj redovito osvaja prva mjesta. Učitelj Tjelesne i zdravstvene kulture Stjepan Škrlec zaključio je ovaj susret kratkim predavanjem o vaľnosti bavljenja sportom u dječjoj dobi. U dodana je 21 fotografija. Veronika Podobnik Blaľ Stuľić i Nika Rihtarić vrlo dobri na ąkolskom natjecanju iz Informatike U četvrtak, 18. Na školskoj razini Infokupa ove smo godine imali dvoje učenika — sedmašicu Niku Rihtarić i osmaša Blaľa Stuľića. Oboje su se natjecali u kategoriji Osnove informatike od 5. Vrlo zahtjevan test naši su mladi informatičari riješili s jednakim brojem bodova, odnosno 82 posto uspješnosti. Tim vrlo dobrim rezultatom stekli su pravo sudjelovanja na ľupanijskom natjecanju koje će se 9. Klikni na opširnije za tri fotografije. Vlatka Prpić Tomo Valjak prvi na Prvenstvu Zagreba Na utrci slaloma, odrľanoj 23. Tomo se od ove sezone natječe u kategoriji Mlađi kadeti, pa je taj uspjeh samim tim i veći. U ukupnom poretku Tomo se trenutačno nalazi na trećem mjestu. Klikni na opširnije za dvije fotografije. Učenici naše škole, Mali povjesničari s voditeljicom Natašom Sovec, prisustvovali su u Galeriji izvorne umjetnosti zanimljivom predavanju ®eljka Slunjskog o početcima sporta u Zlataru koji seľu u 19. Također su razgledali postavljenu izloľbu o sportu nekada i danas u Zlataru. Kod najzanimljivijih su se izloľaka i fotografirali. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Nataša Sovec Učenici 1. Članice Novinarske skupine pritom izvode motivacijski igrokaz Od korice do police knjiľničarke Ane Sudarević. I ove su godine glumile učenice 7. Učenicima je školski knjiľničar Denis Vincek danas ispričao kako se treba ponašati u školskoj knjiľnici i pokazao im kako se mogu posuditi knjige. Na kraju školskog sata učenici su samostalno posudili svoju prvu knjigu, a knjiľničaru je uime cijeloga 1. Klikni na opširnije za dvije fotografije. Ankica Krajnik ©kolski sportski klub na Prvenstvu ľupanije Osnovna škola Ante Kovačića sudjelovala je i ove školske godine na sportskom natjecanju iz futsala mali nogomet. Ekipa Školskog sportskoga kluba Sokol otputovala je u Zabok na prvo kolo prvenstva sedmih i osmih razreda osnovnih škola Krapinsko—zagorske ľupanije. Zlatarske nogometne zvijezde sudjelovale su u punom sastavu: Mihael Petrić, Mateo Raškaj 8. Naša ekipa pruľila je dostojan otpor, no nismo uspjeli pobijediti. Prvu utakmicu izgubili smo od Velikog Trgovišća sa 7:2. Strijelci za našu ekipu bili su Damjan i Mihael. Zatim su igrali Zabok i Veliko Trgovišće. Zabok je pobijedio sa 3:2. Zadnju utakmicu igrali smo protiv Zaboka i izgubili 8:1. Počasni zgoditak postigao je Leonardo. Trener naših nogometaša bio je voditelj Školskog sportskoga kluba Stjepan Škrlec. U drugo kolo plasirale su se dvije prvoplasirane ekipe Zabok i V. Trgovišće dok je ekipa Zlatara ispala iz daljnjeg natjecanja. Zvjezdicu pospanku dramatizirala je učiteljica Ankica Krajnik, igrali su Martin Kljak, Vida Srebačić i Mihael Mijatović, glazbena urednica je Paula Sviben, a montirao ju je u školskoj knjiľnici Matija Varga. Denis Vincek Sudionici u prometu, slijedite upute ©kolske prometne jedinice! Uoči početka nastave i nakon završetka svaki dan pred našom školom moľete vidjeti pripradnike Školske prometne jedinice. Reguliraju promet, sukladno ovlaštenjima koje su od PU krapinsko-zagorske dobili nakon što su prošli odgovarajuću obuku, poglavito kad školski autobus doveze učenike putnike ili dođe po njih. Molimo sve sudionike u prometu da poštuju upute članova Školske prometne jedinice. Njihov je voditelj Stjepan Škrlec, prof. S tom udrugom surađujemo već pet godina, od samog osnutka projekta, i to ocjenjujući radove i aktivno sudjelujući na okruglom stolu u Zagrebu na svečanoj dodjeli tih nagrada. Danas su tako u školskoj knjiľnici članovi Multimedijske skupine Paula Sviben, Luka Sviben, Mateo Raškaj, Mariela Matjašec i Matija Varga napravili plan djelovanja. Denis Vincek Treće mjesto Matije Varge na drľavnom fotografskom natjecanju Matija Varga, učenik 8. Ovo je natjecanje odrľano već desetu godinu, a u 2017. Među dobitnicima nagrada, većina kojih su već prekaljeni fotografi, Matija je bio najmlađi laureat pa je u tome njegov uspjeh još i veći. Brončanu medalju predala mu je zamjenica gradonačelnika Koprivnice i saborska zastupnica 8. Naglasio je kako je moto natjecanja Stop nasilju! Upravo Matijine fotografije i fotografije na kojima je djevojčica Rubi privukle su veliko zanimanje posjetitelja izloľbe, a zanimljivo je da su upravo oni, osmaš Matija Varga i dvogodišnja Rubi, bili zvijezde i mete objektiva fotografa na otvorenju. Fotografije kojima je osmaš s Vargova brijega osvojio ľiri prikazuju obiteljsku sreću uz boľićne jaslice i boľićno drvce u zlatarskoj obitelji Sviben pa je tako s Matijom i njegovim mentorom knjiľničarom otvorenju izloľbe nazočio i Matijin prijatelj, također učenik osmog razreda OŠ Ante Kovačića Zlatar, Luka Sviben. Bila je to prilika da s knjiľničarom prije izloľbe prošeću Koprivnicom i upoznaju taj grad. A o posebnosti jaslica u obitelji Sviben moći ćete čitati u Lukinu tekstu u sljedećim Zlatarskim Iskricama. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. Dramatizirala ju je po najpoznatijoj slovenskoj bajci učiteljica 1. Riječ je o prvoj radiodrami snimljenoj u našoj školi uopće. Najbolji učenici idu na ľupanijsku razinu Smotre. U literarnom izrazu to su Nika Grzelja iz 8. U dramsko-scenskom izrazu najbolji je u kategoriji Pojedinačni nastup - kazivanje poezije Leon Juriša iz 7. Radionici su nazočili učenici 4. U likovnoj radionici učenici su radili pingvine od kolaľ-papira i vate te različite ľivotinjice od plastičnih boca. Radionica je trajala dva sata. Učenici su bili vrlo motivirani za rad i veseli. Radove smo izloľili na panou i u učionici četvrtog razreda. Radionicu su vodile Ana Adanić, studentica 5. U dodane su 34 fotografije. Silvija Adanić Vođenom fantazijom do odličnih stripova U srijedu, 10. Vođenom fantazijom opustile smo učenike te došle do tema stripova. Učenici su hodali po razredu i zamišljali svoj idealan dan. Upute: Pokušajte uočiti što je oko vas. Je li netko s vama? Kad osjetite potrebu, vratite se u učionicu i otvorite oči. Nakon igre učenici su izrađivali stripove. Učenici su jako lijepo surađivali tijekom radionice. Uspješno su prezentirali uratke i svi su se ugodno osjećali. U dodano je 45 fotografija. Nevenka Šušljek i Veronika Podobnik Boľićna priredba u Područnoj ąkoli Donjoj Batini U našoj Područnoj školi Donjoj Batini odrľana je 20. Učenici naše škole od prvog do četvrtog razreda pripremili su sadrľajni program koji nas je vodio kroz pjesme, recitacije i igrokaze posvećene sv. Nikoli, zimi, Boľiću i novoj godini. Najviše nas se dojmio suvremeni igrokaz Boľić u obitelji i dolazak malog Isusa, čestitka-bajanje te pjesma zdravica. Priredbi su prisustvovali roditelji, bake i djedovi te prijatelji naše škole. Svečanom završetku prvog polugodišta počastili su nas svojim dolaskom naš ravnatelj Marijan Posarić, gradonačelnica Jasenka Auguštan-Penetek, dogradonačelnik Stanko Majdak, velečasni Dragutin Cerovečki, naše učiteljice Nina Posarić, Irena Petrovečki, Ivana Lisak i Ana Krpelnik. Na kraju svečanosti obratio nam se naš ravnatelj s pohvalama za naš trud i zaľelio svima svako dobro čestitajući nadolazeće blagdane. U veselom raspoloľenju slijedilo je druľenje odraslih i djece. U dodano je 48 fotografija. Učiteljice Đurđa Kostanjevečki i Ana Marija Korpar Kako se koristiti micro:bit uređajem U petak, 5. Na početku radionice krenulo se polako, korak po korak, no ubrzo je i onih nekoliko petaša — koji se dosad na satovima Informatike kao ni na Informatičkoj skupini nisu koristili micro:bit-uređajima — hrabro počelo sastavljati svoje prve programčiće. Osmijesi na njihovim licima jako su se lijepo slagali s crvenim točkicama na njihovim elektroničkim prijateljima. Polako su od plačka došli do smješka, potom od digitalne kockice za Čovječe, ne ljuti se do malo teľih, matematičkih izazova. Okupljeni učenici pokazali su veliku ľelju i motiviranost za dalji rad i upoznavanje s bezbrojnim mogućnostima korištenja micro:bit-uređaja. U dodano je 19 fotografija. Nina Posarić U Varaľdinu obavljen razgovor za prvi tekst jubilarnih Zlatarskih Iskrica br. Danas su, vezano uz temu broja koja će biti upravo ta obljetnica, Martin Kljak, Bruno Strelar, Vida Srebačić, Paula Sviben, Mateo Raškaj, Matija Bingula i Damjan Bajsić posjetili Dom za starije u Varaľdinu. Sugovornik je bio zanimljiv i rječit, a s kime su to i o čemu razgovarali, moći ćete čitati u tekstu Martina Kljaka u 60. Irena Petrovečki Boľićna priredba u P© Martinąčini Tijekom adventa pripremali smo i uvjeľbali program kojim smo razveselili ravnatelja, roditelje i mještane naše Martinščine. Domjenak su organizirali roditelji naših učenika i još jednom pokazali kako su sloľni i kako cijene rad svojih učenika i učiteljica. Program priredbe izazvao je obilje veselja i razdraganosti. Učenici su kroz dramsku igru prikazali duh boľićnog veselja i iščekivanje rođenja malog Isusa. Bilo je tu i pjesama koje su namamile i publiku da sudjeluje u programu. Ravnatelj se obratio svima s nekoliko toplih riječi i čestitkom za nadolazeći blagdan. U istom raspoloľenju slijedilo je druľenje odraslih i djece. U dodano je 36 fotografija. Učiteljice Ljiljana Mutak i Valentina Lebić-Naumovski Iz tiska iziąao 59. Tema su kućni ljubimci. Pa imamo ih svi. I ja imam psa Rexa kojeg oboľavam. Novinari Iskrica proveli su anketu među učenicima od četvrtog do osmog razreda naše škole i 145 od 170 učenika ima barem jednog ljubimca. Izazov da tu temu obradimo s različitih gledišta. Dali smo si truda tijekom cijele prošle školske godine. Razgovarali smo sa stručnjakom za gmazove, bili smo u prihvatilištu za napuštene ľivotinje, razgovarali s veterinarom, bili u salonu za uljepšavanje kućnih ljubimaca, ustanovili da u Hrvatskoj postoji i tvornica slastica baš za kućne ljubimce. Postoji i psiholog za ljubimce. Proveli smo dan sa slijepom osobom da doznamo što njoj znači njezina labradorica, a predstavljamo i nekoliko kućnih ljubimaca. Naša anketa pokazala je da najviše učenika 105 ima psa, 86 ih ima mačku, nakon toga slijede papige 10 , hrčka ima šestero učenika, četvero zeca i jedan učenik tarantulu. Ima i nekoliko kornjača i riba. Učenici tvrde da učenje ne trpi zbog kućnih ljubimaca. Očito, mame i tate odrađuju velik dio posla. Na pitanje kojeg bi ljubimca htjeli imati, 37 učenika navodi zmiju! Siguran sam da vas je sve ovo zainteresiralo da prolistate i pročitate novi broj našeg školskog lista u kojemu ćete, vjerujem, naći odgovore na sva pitanja o kućnim ljubimcima koja vas muče. Dobit ćete odgovore na sve vaše nedoumice. Naravno, u listu su i sve ostale rubrike koje, znamo, volite. Izvučeni su i pobjednici prve nagradne igre u povijesti Zlatarskih Iskrica, a novo nagradno pitanje naći ćete na petoj stranici. Potpuno smo promijenili dizajn jer ľelimo slijediti, kako se to veli, nove trendove. Uľivajte u novim Iskricama, kao što smo uľivali mi, autori tekstova i fotografija, koji smo Zlatarske Iskrice s našim ravnateljem Marijanom Posarićem prvi imali priliku prolistati kad su iz tiskare došle u našu školu. Vaš urednik Matija Varga Sljedeći tjedan u naąoj se ąkoli odrľavaju radionice za darovite, talentirane i motivirane učenike Sljedeći tjedan odrľat će se 9. RN za učenike od 1.
TOP 10 NAJSKUPLJIH IGRAČA NA SVIJETU!
Pa zar nam Bog u svojoj dobroti i ljubavi neće dati i primjerene dušobrižni- ke? Da je riječ o uspješnom po- slovanju govori lista referenci odnosno popis onih s kojima je tvrtka poslovala. Molimo Vas da sa sobom opet ponesete OIB vašeg djeteta, potreban na obrascu UPISNICA u Osnovnu školu, te kemijsku olovku. Nakon proąlogodiąnjeg iznimno uspjeąnog albuma 'Romantic Classics', Julio nastavlja u sličnom stilu, dosljedan svom izričaju... Školu su predstavljali Lovro Đurinec i Marko Kuprešanin iz 8. Brojne su generacije učenika i sportaša započele njegovati svoj talent pod njegovim mentorstvom, nastavivši kasnije amaterski ili profesionalno baviti se sportom, osobito nogometom. U ugodnom druženju, a nakon zajednički odsviranog i otplesanog Šotiša, razmijenjena su iskustva i kontakti te se nadamo i daljnjoj suradnji. Sziget festival se održava u Budimpešti od 10. Nakon uvodnog dijela svi se selimo na školsko igralište na sportske susrete. No, zaprege još nisu dovršene, treba ukrasiti detaljima - rekao je Begić.
[Oglas za posao sarajevo|Prvi sastanak sa djevojkom|Agencije za spajanje ljudi]
Oznake: Varaždinski, tjednik, broj, 8
komentiraj (0) * ispiši * #
Seks u picku - Pravi datiranje
Jebanje ciganke u picku
Click here: Seks u picku
Domaci pornici potpuno besplatni za gledanje na jednom mjestu. XXX Jebacina je jedan od najboljih sajtova koje mozete pronaci na balkanu za gledanje raznih jebacina. Pornici sa slatikim kurvicama koje jedva cekaju da im neko pocepa picku.
Uzivajte Sedili su gledali malo tv kad su odlucili da bi mogli bas onako pravo da zabave, izvadio je kurcinu i party je poceo Kako su mislile da niko nece da sazna, krenule da se smeju i da ga pipkaju, lizu, duvaju i igraju se sa njime, a onda su izisle koda se nista nije dogodilo Ima puno glupacica koje ce sve da urade da ti popuse karu ili da ti daju pice, na nama je da ucimo da sviramo Kad je rekao sta je uradio pijan, prestao sam da cugam zestu, jebanje drugareve bake nikako ne dolazi u obzir. Domaci pornici potpuno besplatni za gledanje na jednom mjestu. Video snimke emedujemo sa najvecih I najpopularnih porno sajtova tako da imate uvijek svjeze I najnovije pornice ze gledanje. Strani pornici sa HD kvalitetom, upalite I gledajte preko cijelog ekrana I uzivajte maksimalno u svakoj jebacini koju mozete pronaci samo kod nas poptpuno besplatno.
Jebanje ciganke u picku - Navodno je nova riba u susedstvu moze da se sluzi sa svime na telu i da radi cuda kao niti jedna druga, komsija je to isprobao pa pogledajte Pricao mi drugar da ima njegove najbolje komsinice kada se napale znaju da ga zovu da se zabavlja sa njima, nekad su 3 ali najcesce ove 2 vole da se jebu Naravno da smo zinuli ko budale, kad smo vidli kakvu bulju ima, najbolje od svega je sta ne razumije niti jedan jezik osim jezik kurca : Dosla je do jedne rupe gde je virio jedan kurac, nakon sta ga je popusila i sta je ovaj svrsio, krenuli su drugi, mala se primila posla i obavila ga kako treba Ko voli nek izvoli, iskreno voleo bih da mi ovakva riba poduva Ulovio sam kevu najboljeg drugara samo kod kuce, prvo semo se nesto zajebavali, krenuli da se drpamo te kadnije na pravu akciju, drugar je bio na poslu a ja na godisnjem, keva je na bolovanju Ovakvu bulju svet jos nije vidio, a di ce bas saban da ju jebe Morala je malo da se makne od stvarnosti i da se odmori, nije jos nista a doktori to odmah primete, jedan je odlucio da bi baki pruzio malo zadovoljstva dok se odmara, ova se pak nije bunila Kad jednom krenes krivo uvek ces da tamo ostanes, najbolja komsinica izgubila je nevinost u mladiim danima prije svih, bila je glavna faca a sad jedva da hoda od jebanja Radio sam kao maler kod jedne komsinice, zapovedala mi je dok je nisam okrenuo da izbaci bulju, nauljio sam je i kresnuo ko budalu, posle je bila tisina Naravno da niko nije niti pomisljao da ce da do ovoga dodje, ali i babe su zene i zeljne kurca, ovo ga je dobila od mladog pastuha Navlazila se na sunjcanu i hoce kare, prvi koji je bio blizu pobjeduje, jbg to je samo cistac 1.
Najbolja jebacina na internetu koju mozete pogledati. Poznate porno glumice koje se jebu i dozivljaju orgazme samo za vas. Mlade i zgodne djevojke koje se jebu nenormalno dobro, veliki izbor pornica potpuno besplatno za gledanje. Jebacina koja ce vas ostaviti bez daha, domace i strane porno jebacine. Odlicni dugi i kratki pornici, hardcore, jebanje u picku, jebanje u guzu, sve poznate porno glumice koje se jebu nenormalno dobro i koje vole da im ulazi velika kurcina u njihove mokre picke. Besplatni porno filmovi i jebacina sa plavusama, crnkama, mladim pickama, amaterkama, iskustim matorkama i jos mnogo toga potpuno besplatno. XXX Jebacina je jedan od najboljih sajtova koje mozete pronaci na balkanu za gledanje raznih jebacina. Sajt sa jednostavnim dizajnom I vrhunskim pornicicima iz citavog svijeta. Jebacina za gledanje poptpuno besplatne, malde, stare jebacice koje se jebu na profesionalnom nivou I snimaju se samo za vas. Mi osvjezavamo sadrzaj novim pornicima stalno tako da vam nikada nece dosaditi gledati pornice jer uvijek ima novih jebacina. Svi videovi su poredjani u kategorije tako da lako mozete pronaci sve videove sto vas zanimaju I sto ce vas zadovoljiti. Vrhunske jebacine, amaterske jebacine, razno razni pornici, plavuse, crnke, mlade, stare, kurvice koje se samo jebavaju za vas. Snimci iz razlicitih regiona u svjetu od domacih pa sve do stranih zemalja u kojim je mnogo vise razvijena porno industrija I koje prave stvarno kvalitetne jebacine. Videovi su podijeljeni u sledece kategorije : jebacina matorke, besplatna jebacina, dobra jebacina, zestoka jebacina, naravno ubacicemo jos kategorija. Sve kategorije su pomunjene razno raznim pornicima koji su besplatni za gledanje, odaberite kategoriju koju zelite gledati I uzivajt u neverovatnim jebacinama. Video snimke emedujemo sa najvecih I najpopularnih porno sajtova tako da imate uvijek svjeze I najnovije pornice ze gledanje. Sve jebacine su veoma seksi I sigurni smo d ace vam se dopasti I da cete nas sajt svakim danom posecivati I provoditi neko vrijeme na njemu. Strani pornici sa HD kvalitetom, upalite I gledajte preko cijelog ekrana I uzivajte maksimalno u svakoj jebacini koju mozete pronaci samo kod nas poptpuno besplatno. Jebacina sa lijepim cicama, svrsavanje picke, svrsavanje po faci i sisama, neverovatne jebacine sa velikim kurcinama koje ulaze u male uske picke i bukvalno ih cijepaju. Uske guze u koje tesko ulazi veliki kurac, mnogo dobrih jebacina najbolji porno klipovi. Kucni porno klipovi koji ce vas ostaviti bez rijeci i definitivno cete se variti da ih pogledate jos jednom ili cete pozeleti i vi da dozivite takvu jebacinu sa vasom ljepsom polovinom.
SEX U SRED BELA DANA
Strani pornici kojih zaista ima masu, morali smo I njih ubaciti jer je stvarno velika potraznja sa pornicima I prelepim iskusnim kurvicama koje vole da snimaju pornice I da se jebu samo za vas. Svi pornici su poredjani po kategorijama kako bi lakse dosli do njih. Pornici sa slatikim kurvicama koje jedva cekaju da im neko pocepa picku. Svi video snimci su poredjani po kategorijama pa mozete pogledati i izabrati najbolje videove koji vam se svidjaju, zapamtite nas sajt i uvijek gledajte najbolje pornice koje objavljujemo veoma cesto, uvijek novi pornici, skupljamo samo najbolje i najpopularnije pornice sa interneta. Pornici iz razlicitih kategorija a sada cemo vam nabrojati neke koje mozete pogledati: domace matorke, domaci pornici, mlade picke, srpska jebacina I strani pornici kojih zaista ima previse, ali samo izaberite kategoriju koju zelite gledati I uzivajte, vjerujem da danima gledate na nasem sajtu nebi vam dosadilo jer zaista ima mnogo domacih I stranih pornica za gledanje. Vrhunske jebacine, amaterske jebacine, razno razni pornici, plavuse, crnke, mlade, stare, kurvice koje se samo jebavaju za vas. Na nasem sajtu vidovi se objavljuju svake nedelje tako da necete pozaliti gledajuci ih. En tant que plus grand site vidéo porno sur le net, nous vous offrons de nouveaux films pornos, disponibles sur téléphone tactile. Gledajte domace pornice samo kod nas I posjetite nas sajt svaki dan jer cete moci pronaci uvijek nove pornice za gledanje. Heureusement, vous pouvez avoir accčs GRATUITEMENT pendant 7 jours! Luckily you can have FREE 7 day access! Mlade picke, srpske jebacine, domace matorke, strani pornici.
[Zaljubi se djetic u bosanku|Antun Hangi-Život i Običaji Muslimana u BiH|Oglasi Ludbreg Osobni kontakti ]
komentiraj (0) * ispiši * #
