Dominikansko laičko bratstvo blaženog Augustina Kažotića https://blog.dnevnik.hr/op3

petak, 24.11.2017.

Kolumna petkom #3: Slobodna volja i nadnaravno

Pitanje slobodne volje oduvijek je bilo vrlo zanimljiva tema kako iz filozofskog tako i sa psihološkog stanovišta. Iako ne postoji neka konkretna definicija slobodne volje, mogli bi je opisati kao sposobnost slobodnog izbora između više opcija. Ona je izravno povezana s pojmovima kao što su odgovornost, krivnja, grijeh i sl. koji se pak vežu isključivo za osobe koje su sposobne donositi slobodne odluke.

Posebno zanimljiva razmatranja o slobodnoj volji javljaju se u sklopu filozofije determinizma koja smatra da za svaki događaj postoji specifičan skup uzroka koji se moraju dogoditi da bi događaj nastao, te da u toj sitauciji ne bi mogao nastati nikakav drugi događaj. Po pitanju slobodne volje to znači da su svi naši odabiri u životu uvjetovani kako situacijom u okolini, tako i našim unutarnjim biološko-kemijskim faktorima te da je naš odabir logičan slijed tih uzroka. Ovkav stav prisutan je kod predstavnika Novog Ateizma, posebice Sama Harrisa koji u svojoj knjizi "The moral lanscape" iznosi tezu da je slobodna volja, i posljedično tomu moralna dimenzija naših odluka, samo religiozni konstrukt te da ona u stvari ne postoji, nego se svaka ljudska odluka može objasniti kroz fiziologiju ljudskog bića i njegove okoline.

Malo ublaženiju varijantu determinizma imamo kod filozofa indeterminizma koji smatraju da naše odluke nisu izravno definirane uzrocima, nego da postoji skup vjerojatnosti da ćemo izabrati neku od ponuđenih opcija. Na primjer, ukoliko odrastemo u obitelji alkoholičara tada imamo 38% šanse da postanemo alkoholičar i 62% da ne postanemo alkoholičar. To daje privid slobodne volje, no stvarna slobodna volja ne postoji.

Nasuprot tomu, filozofija inkompatibilnosti ima u sebi osnovnu premisu da su determinizam i slobodna volja nespojivi. Jedan od glavnih predstavnika ovog filozofskog pravca je Peter van Inwagen, profesor na sveučilištu Notre Dame. S druge strane, postoji i filozofija pesimizma koja se očituje u Shopenhauerovoj poznatoj krilatici "Čovjek može učiniti ono što hoće, ali ne i željeti ono što hoće".

Ipak, promatrajući pravne sustave svih zemalja suvremenog svijeta, možemo vidjeti da oni u svome temelju imaju ideju slobodne volje i odgovornosti pojedinca za svoje postupke. Jednaka je situacija i s kršćanskim pogledom na svijet koji smatra da čovjek ima slobodnu volju kako bi mogao donositi moralne odluke te ima sposobnosti i griješiti i činiti dobro.

Štoviše, ako promatramo narode diljem svijeta koji ne baštine kršćansku tradiciju, primijetiti ćemo da svi oni priznaju postojanje slobodne volje pojedinca te njegovu odgovornost za vlastite odluke postupke. To nam je jasan indikator da slobodna volja nije društveni konstrukt, nego da se temelji na nečem sasvim drugačijem.

Mi kršćani smatramo da svaki čovjek u sebi ima čežnju prema nečemu što je savršeno, lijepo, sveto, smisleno, vrijedno... Da je ta čežnja odraz onoga božanskog u nama, odraz Onoga prema čijoj smo slici stvoreni, a mi sami imamo sposobnost slobodnog odabira sredstava i metoda kojima ćemo utažiti tu svoju čežnju. Na tom putu imamo Sveto Pismo te Crkvenu tradiciju koja nam pomaže prepoznati ono što je sveto, vrijedno, lijepo, smisleno... Ali i milost, kao nezasluženi dar, koji nas usmjerava prema onome što je božansko. Ta milost je za nas kršćane utjelovljena u Isusu Kristu koji nam je svojom smrću na križu i uskrsnućem pokazao savršenu ljubav, a time i put prema nebu. Samim pogledom na križ, raspetog Isusa, možemo prepoznati što je to u našim životima što nas vodi k Njemu, a što nas od njega odvraća. No, konačna odgovornost je na nama samima. Da odaberemo ili odbacimo. To je nešto što nadilazi materijalni svijet, zakone fizike, pa čak i sam svemir. Nešto u što znanost ne može uprijeti prstom, nešto što se ne može izmjeriti, izvagati, rastaviti i sastaviti. A opet je to ono iskonsko u nama, ono što nas čini ljudima.

Slobodna volja je nužna kako bi mogli ući u odnos sa Stvoriteljem. On nije od ljudi želio stvoriti savršeno društvo, terarij u kojemu će svaki član djelovati prema programiranim nagonima i neće morati moralno promišljati. A mogao je. No, ipak, On se odlučio stvoriti čovjeka kao moralno biće koje je sposobno voljeti bližnjega, u čemu mi kršćani vidimo odjek one stvaralačke ljubavi po kojoj smo stvoreni.

O nama

Mi smo laici dominikanci, pripadnici Reda propovjednika "u svijetu". Naše je laičko bratstvo osnovano 13. studenog 2014. godine i djeluje pri samostanu i župi blaženog Augustina Kažotića na zagrebačkoj Volovčici.
Želja nam je na ovom mjestu objavljivati aktualnosti iz života našeg Bratstva, duhovne tekstove i poučno štivo o katoličkoj vjeri, dominikancima i drugim temama koje nađemo korisnima.
Ukoliko želite s nama stupiti u kontakt, molimo vas da nam se javite na adresu dlbaugustinkazotic@gmail.com

Možete nas pronaći i na našoj intenet stranici www.laicko-bratstvo-kazotic.org

brojač posjetitelja

Red propovjednika

Red propovjednika (lat. ordo praedicatorum) osnovao je sveti Dominik, koji se rodio 1170. godine u Caleruegi (Španjolska), čovjek koji je bio zaljubljen u Riječ Božju i potpuno predan poslanju propovijedanja.
Oslobođen od svake navezanosti na materijalnu sigurnost i udoban položaj u društvu, Dominik je, slijedeći Krista, živio skrovito i siromašno, danonoćno propovijedao Evanđelje i obraćao zabludjele. Njegova karizma siromašnog propovjednika vrlo je brzo naišla na mnoge poklonike te je red crno-bijelih fratara, koji je sve do današnjih dana prisutan u Crkvi, dosad iznjedrio mnoge svece, crkvene naučitelje, mučenike, posvećene djevice i angažirane laike.
Red propovjednika sastoji se od muške i ženske grane redovnika aktivnih u apostolatu, zatim od klauzurnih sestara dominikanki, laika-trećoredaca (to smo mi ) i dijecezanskih svećenika privrženih Redu, uključenih u Svećeničko bratstvo svetog Dominika.

Kazalo nekih dosad objavljenih tekstova

Blažena Djevica Marija i dominikanci

Spomen na prijenos tijela svetog oca Dominika

Naše bratstvo na dominikanskom kruničarskom hodočašću

Dominikanski laici za život

Dominikanska pobožnost Blaženoj Djevici Mariji

Gost predavač: pater Ciril Čuš

Susret s blaženim kardinalom Stepincem

Naš susret s papom

Izlet u Zagorje

Molitva časoslova

Zašto živjeti posvećenim životom laika u Redu propovjednika?

Primanje u novicijat