Prijedlozi sa odmor

Cjelodnevni izlet
Putovanje biciklom pruža veliku raznolikost krajolika, a posebno je to
izraženo na otocima. Primamljivo zeleni i okruženi plavetnilom
pozivaju na istraživanje.
Iz Suđurđa, na otoku Šipanu započinjemo putovanje na dva kotača.
Dolazimo u Pakljenu u kojoj se nalazi predromanička crkva SV. Mihovila
koju možete posjetiti i nakratko se odmoriti.
Zatim vozimo seoskim cetama, duž gusto obraslih šuma makije, uz
vinograde i maslinike najvećeg otoka dubrovačkog arhipelaga do Luke.
Nakon ručka ostaje još dovoljno vremena za vlastito istraživanje ovog
otoka velike kulturne tradicije, odmor uz kupanje, te vožnju
natrag u Suđurađ.
Vodstvo i bicikli uključeni u cijenu.
Orgarnizator: Agencija Atlas

Ovo je jedna turistička ruta.PREKO - SV. MIHOVIL - PREKO 7 km, turistička, asfalt. Sv. Mihovil se isplati pogledat. Predivni pogledi na Zadar i otoke. Ako je lijepo vrijeme vidi se i Italija.

Biciklistička tura broj 1 duga je 41 km i vožnja traje oko tri sata, a staza kreće iz centra grada s Radićevog trga, dolinom rijeke Petrinjčice, kroz Hrastovicu do Donje Bačuge, Banskog Grabovca, preko Šušnjara do Kraljevčana i ponovo dolinom Petrinjčice kroz Jabukovac, Donju Mlinogu i Hrastovicu natrag do Petrinje.
Sve informacije možete dobiti u TZG Petrinja

Biciklistička tura broj 2 duga je 34 km, a vožnja traje oko dva i pol sata. Polazište je s Radićevog trga i dalje dolinom rijeke Petrinjčice kroz Taborište, Budičinu, Moštanicu, zatim kroz Letovance, Stražbenicu, Madžare do Komareva i natrag kroz Mošćenicu do Petrinje.

Biciklistička tura broj 3 dugačka je 30 km i vožnja traje oko 2 sata. Staza kreće s Radićevog trga, dolinom rijeke Kupe preko Bresta, Vurota, Stare Drenčine i Odre do Siska, a zatim kroz Sisak i Mošćenicu natrag u Petrinju.

Na Hvaru, među ostalim, svakako se treba popeti na najviši vrh toka - Sv. Nikolu, tim više što vožnja, a ni planinarenje pri kraju nisu previše zahtjevni, a priroda i pogled sa vrha, čini mi se, najljepši su na srednjem Jadranu.

Kamp Naturist - Jelsa
Prvi dio od početne točke kampa Naturist do Vrboske i Jelse opisan u sklopu staze Vrboska-Uvala Dubovica-Starigrad-Vrboska pa taj dio samo ponavljamo.

Na izlazu iz kampa skrenemo odmah lijevo i spustimo se dvjestotinjak metara do skretanja desno na stazu za Vrbosku. Staza vodi uz hotel i vile, tik uz more i kroz gustu šumu. Nakon 2,2 km od kampa dolazimo u Vrbosku, skrenemo lijevo na most i odmah nakon mosta ponovo lijevo. I dalje se vozimo uz more po rivi i uz zgradu marine nastavljamo prema Jelsi. Nakon 6,5 km od Vrboske stižemo na rivu u Jelsi. Skrenemo desno kod parka, prije kamene zgrade tj. Gradske kavane. To je cesta koja vodi iz Jelse na križanje, tj. na glavnu cestu za Starigrad i Hvar.

Nakon par sto metara kod vinarije skrenemo desno te dođemo do križanja. Na križanju nastavimo ravno do sela Svirće (4km od križanja). Na početku sela skrenemo lijevo u "centar" i prođemo kroz selo do male vinarije. Odmah nakon vinarije put je koji skreće desno, a na kamenom zidu vidimo i planinarsku markacija (bijeli krug s crvenim obrubom) koja nas dalje vodi sve do vrha Sv. Nikola.

Jelsa - Vrh Sv. Nikola
Nakon 300m asfaltne ceste dolazimo do malog križanja na kojem skrenemo lijevo prateći markaciju i prelazimo na makadamski put dugačak točno 5km (na strmijim mjestima makadam je zaliven betonom pa je vožnja olakšana). Cesta vodi čas kroz polja lavande, a čas kroz šumu i vinograde.

Pri kraju uspon je blaži, a makadamska cesta prolazi kroz šumarak borova. Na izlasku iz šumarka ukazuje nam se prekrasna polja lavande i vinograda posred otoka. Vozimo do sredine polja pazeći da nam ne promakne, s lijeve strane, mala tablica sa oznakom pješačkog puta do vrha.

Tu ostavimo bicikl i za 20-tak minuta, prateći markaciju, popnemo se na vrh gdje se nalazi mala crkvica i križ (vrh vidimo pred sobom čim dođemo u polje). S vrha se pruža jedinstven pogled na sve otoke srednje Dalmacije: preostali dio Hvara sa poljima na istok i Paklenim otocima na zapadu, Šoltu, Brač, Korčulu, Lastovo, Vis, poluotok Pelješac, na kontinentu planine Mosor i Biokovo.

Sv. Nikola - Kamp Naturist
Povratak u kamp je istim putem. Dužina vožnje do vrha je ukupno 17km. Vožnja nije zahtjevna osim što je makadam na par mjesta tehnički zahtjevniji.

Gojko Grubor 8.7.2001.

Primjetite li bilo kakve izmjene na stazi, a koje nisu izmjenjene/dodane u opisu, molimo Vas da nam javite promjene na email: rigo@pedala.hr

Otok Hvar
Vrboska-Pitve-Sv.Nedelja-Uvala Dubovica-Starigrad-Vrboska
Splitsko-dalmatinska županija
Ako želite po otoku Hvaru voziti bicikl pružaju vam se mnoge mogućnosti, ali ako ste spremni cijeli dan provesti sa biciklom, i u tom jednom danu vidjeti skoro sve što je interesantno onda bi vas ovaj opis trebao potpuno zadovoljiti.
Predlažemo da vožnju planirate kao jednodnevan izlet, jer je "planinarski" dio dosta naporan,
A osim toga na putu se pružaju lijepe mogućnosti za kupanje i kulinarsko uživanje.

0 Km - 12 Km Kamp "Naturist" (Vrboska) - Tunel Pitve
Za početnu točku izabrali smo kamp "Naturist" (021 774 034) budući da je to idealno mjesto za boravak biciklista koji putuju sa šatorom. Kamp se nalazi gustoj borovoj šumi, malo izvan mjesta, u uvali idealnoj za kupanje i sunčanje, sa pogledom na Bol na Braču i u daljini na Biokovo i Makarsku.

Na izlazu iz Kampa odmah skrenemo lijevo i spuštamo se dvjestotinjak metara do skretanja u desno na stazu za Vrbosku. Staza vodi uz hotel i vile, tik uz more i kroz gustu šumu.
Nakon 2,2 km ulazimo u Vrbosku, skrenemo lijevo na most i odmah nakon mosta ponovo lijevo. I dalje se vozimo uz more po rivi kroz Vrbosku, uz zgradu marine nastavljamo prema Jelsi. Nakon 6,5 km vožnje stižemo na rivu u Jelsi. Skrenemo desno kod parka, prije kamene zgrade tj. Gradske Kavane. To je cesta koja vodi iz Jelse na raskršće tj. na glavnu cestu za Hvar.
Vozimo po cesti za Hvar pored benzinske pumpe i dolazimo do raskršća.(treba paziti da kod vinarije ne skrenemo desno već nastavimo polu lijevo. Na raskršću idemo ravno tj. slijedimo znak Pitve - Sv. Nedelja. Dolazimo do još jednog manjeg raskršća i tu nastavljamo ravno. Nakon 9km oznaka mjesta Pitve upozorava nas da smo vrlo blizu. Donje i gornje Pitve vidimo lijepo iznad nas, usječene u brdo. Također vidimo i usjek u brdu u kojem pretpostavljamo da se nalazi tunel o kojem toliko pričaju biciklisti, ali i vozači. Kada prođemo Pitve na lijevo se pruža lijepi pogled u dolinu, šume, vinograde i Jelsu, a u daljini i Biokovo. I dalje slijedimo znakove za Ivan Dolac i sv. Nedelju.
Dolazimo do tunela (240 m/nm), koji je svakako posebna atrakcija. Dug je 1.4 km, a nizak i uzak taman da kroz njega može proći kombi.(nisam siguran za veći kamion) Tunel nije osvijetljen.
Danju postoji signalizacija - sa svake strane su dečki povezani poljskim telefonom. Oni propuštaju vozače naizmjenično. Jedini normalan i siguran način prolaza kroz tunel je da se zamoli vozač automobila, da upali duga svjetla i strpljivo vas prati a biciklist vozi ispred njega. U tom slučaju prolaz je siguran i interesantan. Svaka druga kombinacija sa vlastitim svjetlom, je nepotrebna, a i svjetlo sa dna tunela smanjuje efekt biciklističke lampe.


12,5 Km - 21,5 Km Tunel Pitve - Sv. Nedelja
Po izlasku iz tunela pruža nam se pogled na pučinu, otok Ščedro obrastao u gustu šumu, a u daljini Korčula. Počinjemo se strmo spuštati, i nakon par serpentina dolazimo do raskršća. Lijevo se skreće za Zavalu. Idemo ravno i dalje slijedeći znak Ivan Dolac, Sv.Nedelja. Vozimo po izohipsi otprilike na osamdeset metara iznad mora sve do Sv. Nedelje.
Prolazimo Ivan Dolac (17km). Tu je lijepa plažica i tko već sada želi može se spustiti i okupati se, ali ja nastavljam, jer će biti i boljih prilika.
Niz padine se pružaju vinogradi i šuma, a na pučini se vidi hrid sa svjetionikom i još jedna hrid tanka poput igle (otoci Lukavci). Naprijed u daljini vidi se i otok Vis. Na desno visoka brda sa maslinama i lavandom. Ovaj dio je u punom sjaju u 6 mjesecu kada cvate lavanda.

Približavamo se Sv. Nedelji. Prvo dolazimo do mjesta gdje se jedna cesta odvaja visoko uz brdo, a mi tu skrenemo lijevo. Odmah nakon toga dolazimo do mjesta gdje se cesta odvaja desno uzbrdo i lijevo nizbrdo. Ovaj puta idemo desno oštro uzbrdo do table na kući na kojoj piše Put Stjepana Radića.
Tu je početak iskušenja za bicikliste, koji imaju malo planinarskog instinkta. (Svakako se dobro opskrbiti s vodom !!!!!!)

21,5 Km - 27,5 Km Sv.Nedelja - Uvala Dubovi dol (cesta Hvar-Starigrad)
Od ove table između kuća spušta se strma betonirana staza, koja nakon stotinjak metara prelazi u kozju stazu (21,5km). Još par stotina metara možemo voziti, a onda prema sposobnostima, bicikl treba malo voziti, više gurati, a kasnije dijelom malo i nositi.
Vjerovali ili ne ova kozja staza ima i svoje ime. Naime nakon nekog vremena dolazimo do kamene ploče na kojoj piše Put Ludovika Bočka. Nakon ploče jedan put ide strmo u brdo ali mi idemo lijevo nizbrdo. Prolazimo kapelicu i dolazimo na uzvisinu sa koje vidimo prekrasnu malu uvalu, a iznad nje spektakularne stijene na poseban način vertikalno izbrazdane djelovanjem kiše i erozije.
To je uvala Lučišće. U uvali planiramo duži prekid. Prvo zato jer je idealna za kupanje, a neoprostivo je ne javiti se Barba Tomislavu i noni Ruži koji preko ljeta stanuju u maloj kućici iznad uvale. Imaju izvrsno vlastito crno vino, a svakako se treba pokušati dogovoriti i za marendu. Premda to nije restoran, nevjerojatno su gostoljubivi, a sve što nude ili je iz vlastitog vrta ili je barba Tomislav ulovio.
Nastavak puta odrediti ćemo prema vremenu. Ako je ljeto i velika vrućina svakako treba pričekati dok sunce malo padne, jer nas čeka sat i pol hoda po kamenjaru, a ne treba zaboraviti da sa sobom imamo i bicikl.
Barba Tomislav kaže da je već vidio dosta biciklista da ovuda prolaze, ali da misli da još nijedan nije išao dvaput.
Ipak kasnije popodne nastavljam, prema njegovim uputama.
Prvo je iz uvale velika uzbrdica, te se kratkim serpentinama uspinjemo na 130 m/nm.

Onome tko uživa u ljepotama mediteranskog i kraškog krajolika, neće biti teško podnijeti napore hoda po ovoj stazi. Nakon što smo se uspeli na vrh iznad uvale krećemo se uskom stazom. Ako se okrenemo unazad pruža se pogled na Sv. Nedelju. Na uzvisini (nakon 50-tak minuta hoda) sa koje nam se čini da ćemo doći do duboke uvale, staza se razdvaja. Treba krenuti desnom stazom dolje. Tu počinje gusta makija, jer stazom gotovo nitko ne ide, osim none Ruže koja posjećuje svoju rodbinu u Dubovici. Ona kaže da je bolja i šira staza na lijevo, ali tu nisam išao pa ne mogu garantirati.
Lijevo ili desno, nakon desetak minuta već smo u uvali Pišćena. Tu je i kuća gdje se može okrijepiti. Nastavljamo ravno kroz sasvim drugačiji krajolik nego do sada.
Kroz spaljenu šumu i visoku travu pola sata od Pišćene stižemo u uvalu Dubovi Dol (selo se zove Dubovica). Tu je kraći odmor kod Bobsa, Zagrepčanina koji drži "Bistro" sa posebnom atmosferom. Osim toga uvala je dobra i za još jedno kupanje.

27,5 Km - 36 Km cesta iznad Dubovice - Starigrad
Nakon odmora oštar uspon do ceste Starigrad-Hvar. Napokon ponovo sjedam na bicikl, i nakon kratke vožnje uzbrdo dolazim do tunela (širok, osvijetljen, ventilira...) Po izlasku iz tunela pogled na uvalu i Starigrad, a u daljini otok Brač. Cesta se strmo spušta do Starigrada. Kada dođemo do raskršća gdje je lijevo označeno skretanje za trajektnu luku, skrenemo lijevo. U dnu zaljeva u trajektnoj luci je staza koja nas vodi do Strigrada uz more, a put je ljepši nego da idemo glavnom cestom.
Ulazimo u Starigrad u kojem nam je namjera posjetiti i ponovo marendati u jednoj od interesantnijih ugostiteljskih pojava.

"Češka konoba" vlasnika Jan Dedera, nudi originalne češke specijalitete, ali i originalne Dalmatinske, na kraju i originalne kombinacije. Jan je majstor kuhinje ali i ribolova.
Konoba se zove "Amfora" na malom trgu Škor (021 765 921).
Nakon kulinarskog, ribolovnog, planinarskog i gljivarskog razgovora krećemo prema autobusnoj stanici i tržnici te nastavljamo dalje prema makadamu za Vrbosku.

36 Km - 45 Km Starigrad - kamp "Naturist" (Vrboska)
Makadam prolazi kroz vinograde i prekrasne krajolike. Prolazimo pored malog aerodroma sa "makadamskom" pistom za jedrilice i male avione. Makadam nakon nekog vremena prelazi u usku asfaltiranu cestu, te dolazimo do raskršća. Na lijevo vidimo plavu tablu - oznaku za kamp "Naturist" ali mi nastavljamo ravno. Ta će nas cesta ponovo dovesti u centar Vrboske. Skrenemo lijevo pa preko mosta desno i istim putem uz more do kampa.

Gojko Grubor - Vrboska 24.08.2000.

Primjetite li bilo kakve izmjene na stazi, a koje nisu izmjenjene/dodane u opisu, molimo Vas da nam javite promjene na email: rigo@pedala.hr

Zagreb - Samobor
Zagrebačka županija
Stazu Zagreb-Samobor biciklisti iz Zagreba najviše koriste kao spojnicu sa Samoborskim gorjem odličnom lokacijom za brdski biciklizam. Također je ruta idealna za rekreativnu vožnju s odmorom u Samoboru uz kavu i kremšnite i povratkom istim putem u Zagreb.

Podsusedski most - Stmec
Vožnja započinje kod podsusedskog mosta preko rijeke Save. Most se nalazi u zapadnom dijelu grada Zagreba odmah poslije Susedgrada. Kako doći do mosta najbolje je da pogledate na karti grada Zagreba. Ruta započinje sjevernom stranom mosta gdje se nalazi prijelaz popločen čeličnim pločama. U kišne/maglovite dane prijelaz može biti mokar i sklizak. Zato pazite na način vožnje. Nakon mosta, uz sjevernu stranu kolnika pruže se uska staza posipana pijeskom. Vozite se pažljivo zbog blizine prometne ceste. Istu stazu koristite u povratku budući da uvjeti na južnoj strani kolnika nisu pogodni za bicikliste.
Ruta nakon 700m od podsusedskog mosta nastavlja desnim skretanjem prema Orešju i Strmcu. Nakon skretanja nastavljamo dalje asfaltnom cestom. U jednom trenutku prelazimo staru uskotračnu prugu (jedva vidljiva u asfaltu) kojom je nekada vozio vlak Samoborček. Nakon prelaska pruge cesta ravno vodi 3,5 km kroz široko polje i mjesto Strmec. U Strmcu se nalazi veliko križanje koje je na jug vodi prema Svetoj Nedelji. Budite oprezni na križanju zbog auto prometa.

Strmec - Samobor
Nakon Strmca prelazimo nadvožnjakom autoput Zagreb-Ljubljana i ulazimo u mjesto Domoslovec. Cesta kroz Domoslovec je nešto uža pa treba posvetiti više pažnje na sigurnost iako cesta nije opterećena prometom. Nakon Domoslovca dolazi Hrastina i veliko sajmište. Nakon Hrastine ulazimo Zagrebačkom ulicom u grada Samobor. Prije ulaska u sam centar grada dolazimo do križanja Zagrebačke ulice i Betonske ceste na kojem se nalazi semafor. Na križanju budite oprezni zbog velikog prometa Betonskom cestom. Nakon semafora nastavljamo ravno Zagrebačkom ulicom sve do glavnog trga u Samoboru (Tomislavov trg). Na Tomislavovom trgu završava ruta Zagreb-Samobor.

Dodatak: Za sve one koji žele više :-))

Hrastina - Vrbovec - Gradna - Samobor

Za sve one koji žele malo duži put do Samobora postoji i dodatak na stazu. Sve što treba napraviti je u mjestu Hrastina na križanju skrenuti desno. Cesta lijevo vodi ravno u Samobor. Nakon križanja cesta se grana na lijevi i desni kraka koji se nedaleko ponovno spajaju i cesta dalje vodi u Farkaševac Samoborski. Lijeva grana je glavna cesta, a desna sporedna. Na vama je da odaberete kojom će te. Nakon Farkeševca cesta prelazi autoput Zagreb-Ljubljana i nastavlja u smjeru Vrbovca Samoborskog. U Vrbovcu ima dućan i DVD dom. Nakon Vrbovca dolazite na mali mostić i nakon njega na križanje. Na križanju skrenite lijevo u smjeru autoputa. Ako skrenete desno idete prema mjestu Medsave koje se nalazi na samoj obali rijeke Save. U Medsavama se nalaze dvije skele s kojima možete za simboličan novac prijeći rijeku i na naći se u zaprešićkom kraju. Ali vratimo se mi na križanje nakon Vrbovca. Skretanjem u lijevo nastavljate prema Savršćaku. Putem će te naići na domaćinstvo koje se bavi uzgojem pataka. Vrlo ćesto patke izlaze na cestu u šetnju pa vas molimo da poštujete prometna pravila jer pješaci imaju prednost :-)) Cesta vas dalje vodi do mjesta Celine Samoborske i dalje na nadvožnjak preko autoputa Zagreb-Ljubljana. Poslije nadvožnjaka ulazite u mjesto Gradna. U Gradni ima križanje koje može zbuniti, ali je sve vrlo jednostavno. Na križanju skrenite lijevo, jer cesta koja nastavlja ravno je sporedna. Poslije Gradne nastavljate kroz polja prema Samoboru. U jednom će te trenutku naići na križanje s cestom Zagreb-Bregana (Betonska ulica). Tu posvetite posebnu pozornost prilikom prelaska cesta. Dalje svoju vožnju nastavite ravno prema centru Samobora.

Robert Rigo / gosp. Odribožić

Primjetite li bilo kakve izmjene na stazi, a koje nisu izmjenjene/dodane u opisu, molimo Vas da nam javite promjene na email: rigo@pedala.hr

Skelom preko rijeke Save
Zagrebačka županija

Ova ruta nastala je kao dio projekta organizacije biciklističke mreže Zagrebačke županije koji vodi turistički ured Turističke zajednice Zagrebačke županije. Uz ovaj opis preporučamo koristiti tiskanu kartu formata 1:30000 kako bi se što lakše snašli u prostoru. Tiskana karta dostupna je u turističkom uredu Turističke zajednice Zagrebačke županije, Preradovićeva 42, Zagreb, uredovno vrijeme pon-pet 08:00-16:00, www.tzzz.hr.

Skelom preko rijeke Save

Ovu sadržajno bogatu i raznoliku biciklističku rutu započnite s parkirališta 1 u središtu najpoznatijeg turističkog grada Zagrebačke županije, Samobora. Nakon što ste se pripremili i još jednom utvrdili cijelu rutu uz piće u živahnim bistroima smještenim na obali riječice Gradne, krenite uz župnu crkvu Sv. Anastazije, zaštitnice grada Samobora, preko romantičnog, samoborskog glavnog trga, Trga kralja Tomislava, uz Hotel Livadić pa Šmidhenovom ulicom skroz ravno do Bregane. Šmidhenova ulica do Bregane mijenja ime u Ulica Josipa Jelačića, a zatim Bistrac. Na 4,2 km od starta je raskrižje gdje možete lijevo skrenuti za Otruševac i Grgosovu špilju, istovremeno i skretanje za Servis bicikla Instruktor. Na raskrižju 2 u Bregani na 5,3 km od početka rute skrenite desno. 3 S nadvožnjaka se lijevo pruža pogled na međunarodni granični prijelaz Bregana. 4 Nedaleko skele je gostionica "Dva ribiča" na 8,5 km rute. Vožnja skelom u današnje vrijeme je prava rijetkost, pa je u tom smislu i poseban doživljaj koji se pamti, a cijena vožnje je zaista simbolična. Ukoliko skelar nije na skeli kontaktirajte ga telefonom ili se prethodno najavite i provjerite. Nakon skele ruta nastavlja lijevo posutim makadamskim putem prema Prudnicama. 5 Na 11,8 km rute izlazite na asfalt 6 . S desne strane ceste je pogon "Plive". Skretanjem s rute A , lijevo s ceste, možete krenuti do dvije manje šljunčare gdje se gnijezde laste pjeskarice. Vožnja nizinskim područjem općine Brdovec daje vremena za predah i uživanje u vidicima na obronke Medvednice. Na 13,8 km rute kod poklonca Sv. Antuna Pustinjaka skrenite desno i nastavite ravno prema Savskom Marofu 7 .

Na glavnoj cesti na 15,2 km rute s lijeve strane je gostionica Januševec pogodna za kraći odmor i okrijepu. 8 Do ulaska u Marija Goricu biti će potrebno savladati tri uzbrdice, vrlo lijepo raspoređene po ruti s dovoljno vremena za lagani predah. 9 U Marija Gorici na 21. km rute, u zavičaju pisca Ante Kovačića, preporučamo odmoriti i okrijepiti se u gostionici Ladanjski raj, desno na uzvisini uz cestu s fantastičnim vidikom na cijeli kraj i domaćim specijalitetima, ali i pogledati vrlo vrijednu župnu crkvu Pohoda B.D. Marije. Skretanjem s rute B možete doći do naselja Kraj Donji, koje uz jednu lijepu kuriju u sklopu turističke zone postaje i mjesto prelaska državne granice. 10 Iz ulice Vidikovac pruža se lijevo vidik na brežuljkasti marijagorički krajolik, dolinu rijeke Sutle i susjedne slovenske vasi. Na raskrižju sa sporednom cestom koju prelazite, uočite raspelo i nastavite samo ravno preko ceste, a zatim nakon 50 m skrenite desno strmo uzbrdo do kapele u Marija Magdaleni. 11 Na najvišoj točki i 24. km rute nagradite se zasluženom stankom i uživajte u jedinstvenom pogledu na sve strane. Udahnite ljepote marijagoričkog, dubravičkog i pušćanskog kraja! U nastavku vožnje obratite pozornost na strmu nizbrdicu nakon koje skrećete naglo lijevo, a zatim samo ravno dolinom. 12 U samom raskrižju s lijeve strane ceste je gostionica Tri platane. Na 26,8 km skretanjem s ceste C, lijevo lagano uzbrdo kraj poklonca, preporučamo pogledati župnu crkvu Sv. Jurja i kapelu Majke Božje Čislavske u Donjoj Pušći. Obje sakralne građevine smještene visoko na uzvisini nad općinskim središtem daju mjestu i pušćanskom kraju posebnu čar i izdaleka prepoznatljivu vizuru. Povratkom na glavnu cestu Pušća – Zaprešić nastavite samo ravno do točke 13. Između točaka 13 i 14 potrebno je obratiti pozornost na znatno povećan promet.

Na 31,8 km rute prolazite uz Konjički klub i restoran Trajbar team s desne strane ceste, što je ujedno i preporuka za kraći odmor, a samo 700 m dalje ruta vodi lijevo preko glavne ceste u lijepu park šumu kompleksa Novi dvori Jelačićevi u samom Zaprešiću. Vožnju kompleksom započnite ulaskom s glavne ceste u park kod neogotičke grobnice obitelji Jelačić, a izađite glavnom alejom kod Muzeja Matija Skurjeni. 14 Mokričkom ulicom dolazite do točke 15. U ulici Pavla Lončara 1/B lijevo od raskrižja nalazi se trgovina i servis bicikla Vajt Prom. Nastavite ravno i uz poklonac sve do točke 16. Otprilike 400 m nakon pruge, na 36,5 km rute dolazite na kraj asfalta i početak makadama. Od ovog mjesta do točke 17 treba obratiti pozornost na orijentaciju jer poljem do rijeke Save ima puno odvojaka poljskih puteva. Na 37,7 km na Y raskrižju skrenite desno, na 38,8 km na raskrižju ponovo skrenite desno i još jednom nakon 200 m skrenite desno. Na 39,7 km biste trebali sretno stići do točke 17. Ukoliko skelar nije na skeli kontaktirajte ga telefonom. Za visokog vodostaja Save skele ne voze! Na južnoj obali Save u mjestu Medsave počinje ponovo asfalt, vozite glavnom cestom do točke 18. Na 42,2 km rute prolazite uz SRC Celine Samoborske i školu s desne strane ceste, a 900 m dalje dolazite na nadvožnjak i točku 19. Od točke 19 do točke 20 vozite glavnom cestom kroz naselje Gradna prema Samoboru, a pred Vama se pruža pogled na Samoborsko gorje i toranj župne crkve Sv. Anastazije. Prolazite uz tvornice Fotokemika i Chromos. 20 Nakon što oprezno pređete točku 21 dolazite Zagrebačkom ulicom na raskrižje Perkovčeve i F. Ivanščaka, skrećete desno preko riječice Gradne do polazne točke rute.

Tehnički opis rute

Početak rute parkiralište kod Kino dvorane na Trgu Matice hrvatske u Samoboru (detaljan prikaz na isječku karte dio Samobora)
Raskrižje u Bregani kod autobusne stanice, skrenite desno. Oprez! Ovaj dio ceste je prometniji sve do nadvožnjaka.
Nadvožnjak između Bregane i Samoborskog Otoka.
Skela na Savi. Samoborski Otok – Drenje Brdovečko.
Na Y rasrkižju 9,4 km od početka rute skrenite desno.
Na raskrižju skrenite desno u Prudnice, završetak makadamskog puta, dolazak na asfalt.
Željeznički kolodvor Savski Marof. Prijeđite prugu. Nastavite ravno prema dvorcu Januševec i glavnoj cesti.
Dvorac Januševec. Kod dvorca skrenite lijevo uzbrdo cestom prema Mariji Gorici.
Na raskrižju u Marija Gorici skrenite desno cestom prema Mariji Magdaleni. Sjecište crvene i plave biciklističke rute.
Na raskrižju kod kapele Majke Božje Stalne skrenite lijevo s glavne ceste u ulicu Vidikovac. Sjecište crvene, plave i smeđe biciklističke rute.
Kapela Sv. Marije Magdalene . vidikovac (260 m - najviša točka na ruti).
Oprez! Raskrižje s glavnom cestom Dubravica – Donja Pušća, cesta može biti malo prometnija. Skrenite desno prema Donjoj Pušći. Sjecište crvene i smeđe biciklističke rute.
Oprez! Pojačan promet vozila zbog izlaska na glavnu cestu Veliko Trgovišće – Pojatno - Zaprešić. Na raskrižju s glavnom cestom skrenite desno prema centru Zaprešića.
Na raskrižju s ulicom Matije Skurjenija, nakon kompleksa Novih dvora Jelačićevih, skrenite desno (detaljan prikaz na isječku karte dio Zaprešića).
Oprez! Dolazak na glavnu cestu Zaprešić – Brdovec – Harmica, ulicu Pavla Lončara. Na raskrižju nastavite ravno u ulicu Obrubići.
Oprez! Prijelaz preko pruge.
Skela na Savi. Zaprešić - Medsave.
Na raskrižju skrenite desno prema Savršćaku.
Nadvožnjak između Celina Samoborskih i Gradne.
Raskrižje ulice N. Š. Zrinskog i Zagrebačke ulice, skrenite desno u Zagrebačku ulicu.
Oprez! Raskrižje i prijelaz glave ceste, Ulice Grada Wirgesa. Nastavite ravno prema središtu Samobora i polaznoj točki rute.
Kulturno-povijesne vrijednosti na ruti

Samoborski muzej, Livadićeva 7, tel. 1 3361 014, osnovan 1948.g. s prirodoslovno-geološkom, arheološkom, etnografskom i kulturno-povijesnom zbirkom. Pogledajte velociped Mirka Kleščića, tadašnjeg predsjednika Biciklističkog društva Samobor, iz 1877 g. kojim je njegov vlasnik već 1887. g. otputovao u Trst.
Muzej Marton, Jurjevska 7, tel. 1 3364 160, prvi privatni muzej u Hrvatskoj, kolekcija slika, porculana, staklenih i srebrnih predmeta, namještaja i drugih umjetnina iz vremena 18. i 19. st.
"Galerija Prica" u Pučkom otvorenom učilištu Samobor, slike umjetnika Zlatka Price, tel. 3360 112, 3360 267, www.pousamobor.cjb.net
Barokni kompleks Franjevačkog samostana i Crkva Uznesenja B.D. Marije, Samobor iz razdoblja 1712. do 1731. g. s vrijednim inventarom iz vremena gradnje. Posebna vrijednost interijera crkve je raskošna iluzionistička freska Uznesenje Marijino iz 1752. djelo F. Jelovšeka. Adresa: Langova 18, tel. 3360 810.
Župnu crkvu Sv. Anastazije, Samobor, spominje se 1334.g.
Stari grad – utvrdu Samobor na brdu Tepec, izgrađen od strane pristaša češkog kraja Otokara oko 1270. g.
Dvorac Januševec, Prigorje Brdovečko, najljepši je klasicistički dvorac u Hrvatskoj. Dao ga je 1828. g. podići general Vrkljan, a gradnju je vjerojatno povjerio Bartolu Felbingeru, našem najboljem klasicističkom arhitektu. U dvorcu je danas smješten Državni arhiv Hrvatske.
Zavičajni muzej Brdovec, Ilije Greogrića 13, Prigorje Brdovečko, tel. 3310 288, sa stalnim postavom zavičajne zbirke.
Župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije, Marija Gorica, nulta kategorija, sagrađena je 1517.g. u sklopu franjevačkog samostana, koji se gradi u isto vrijeme. Nakon djelomičnog ukinuća franjevačkog reda u 18. st. samostan se ruši (1789.g.), a nešto prije 1754. g. gradi se nova crkva, majstor graditelj Matija Leonhart. Vrlo je vrijedan sačuvani inventar: gotička skulptura B.D. Marije na mramornom glavnom oltaru (vrlo rijetkom u Sjevernoj Hrvatskoj) iz 1757. g. djelo talijanskog majstora Francesca Bense, kamena propovjedaonica i dr. Orgulje su originalno očuvane u svim svojim dijelovima i rijedak su primjer umjetnički i povijesno vrijednog instrumenta u sjevernoj Hrvatskoj. Potpisano su djelo I.J. Eisla iz 1759. g. Smještene su u kolosalnom kučištu, još originalno obojenom, izuzetnih likovnih vrijednosti. Uz primjere iz Lepoglave i Čazme, znače najviše domete hrvatskog orguljarstva 18.st. Tel. u župnom dvoru : 3395 848.
Crkva Sv. Jurja, Donja Pušća, smještena je na platou povrh naselja, sagrađena je u 18. st., a obnavljana u 19. st. Inventar iz vremena gradnje. Župa se spominje 1209. g. Informacije obližnji župni ured.
Kapela Majke Božje Čislavske, Donja Pušća, na vrhu brijega iznad župne crkve, sagrađena u 18./19. st. u stilu baroknog klasicizma. Ima vrlo vrijedan barokni inventar, oltar iz 1772. g.
Galerija Kraljice mira, Školska 7, Pušća, tel. 3355 016, www.galerija-kraljice-mira.hr
Kompleks Novih dvora Jelačićevih, Zaprešić, park šuma na 20,5 ha posjeda, obuhvaća: neogotičku grobnicu (mauzolej) djelo arhitekta Hermana Bolléa, kapelu Sv. Josipa, dvorac, te gospodarske zgrade nulte kategorije i muzej M. Skurjeni. Novost je golf vježbalište i golf klub.
Muzej Matija Skurjeni, Aleja Đure Jelačića 8, Zaprešić, tel. 3310 540, www.muzej-matija.skurjeni.hr, stalni postav slika, crteža i grafika naivnog slikara Skurjenija.
Smještaj i ugostiteljska ponuda

Hotel Livadić, Trg kralja Tomislava 1, Samobor, tel. 3365 850, 3365 851, www.hotel-livadic.hr
Hotel Lavica, Livadićeva 5, Samobor, tel. 3324 946, www.lavica-hotel.hr
Pansion Golubić, Obrtnička 12, Samobor, tel. 3360 937
Garni Hotel Samobor, Ul. Josipa Jelačića 30, Samobor, tel. 3366 970, www.hotel-samobor.hr
Gostionica sa sobama "Ladanjski raj", Rajski put 3, Marija Gorica, tel. 3395 806, www.ladanjskiraj.com
Motel GEC, I.Pintarića 36, Ivanec kraj Zaprešića, tel. 3358 191, 3358 555 (nije uz samu rutu)
Restoran KK Trajbar team, Ulica bana J.Jelačića 199, Zaprešić,tel. 3310 838, www.kk-trajbar-team.hr
Servisne informacije

4 Skela na Savi – Samoborski Otok – Drenje Brdovečko, skelar Josip Jantolić,
tel.: 098 727 7317 ili 3378 724
17 Skela na Savi – Zaprešić- Medsave, skelari Ivan i Pero Vrančić, tel. 3380 054 i 3380 710.
Turistički ured Samobor, Trg kralja Tomislava 5, tel. 3360 044, 3360 050
Turistički ured Zaprešić, Trg žrtava fašizma 9 , tel. 3310 309
Biciklistički servis, Tomislav Bošnjak, Velika Jazbina 43, Bregana, tel. 3325 415
Biciklistička trgovina, Vajt Prom, Pavla Lončara 1/B, Zaprešić, tel. 3313 649, ne radi ned.
Pogranična policija Bregana, Samoborska 12, tel. 3375 305
Policijska postaja Samobor, Trg kralja Tomislava 6, tel. 3361 555
Policijska postaja Zaprešić, Drage Švajcera bb, tel. 3310 550
Dom zdravlja Samobor, Gajeva 37, tel. 3330 708, 3330 700
Dom zdravlja Zaprešić, Pavla Lončara 1, tel. 3310 061
Bankomati Zagrebačke banke u Samoboru: Langova 9, Šmidhenova 1, Beber - Svetonedeljska 13
Bankomat Zagrebačke banke, Prigorje Brdovečko, Sokol Inex, Zagrebačka 27
Bankomat Zagrebačke banke u Zaprešiću: Bana J.Jelačića 1, Trg mladosti bb, Trg žrtava fašizma17
Autori: Lidija Mišćin, Robert Rigo, Bernardica Kauf
Objavljeno: Kolovoz 2004.

Primjetite li bilo kakve izmjene na stazi, a koje nisu izmjenjene/dodane u opisu, molimo Vas da nam javite promjene na email: rigo@pedala.hr

Zlatar - Belec - Konjščina - Zlatar
Krapinsko-zagorska županija
Staza Zlatar-Belec-Ivanščica-Zlatar vodi Vas kroz prekrasne krajolike hrvatskog Zagorja i dvorce koje možete posjetiti. Ono što ćini zagorski krajolik interesantnim su njegovi svima poznati brežuljci (bregi). Između brežuljaka smještena su mnoga mala i veća naselja koja svojom privlačnošću daju dodatnu ljepotu vožnje biciklom kroz Zagorje. Ako ste rekreativni biciklist i želite laganu vožnju s lijepim pogledima na krajolik i dvorce onda svakako trebate odvoziti ovu stazu.

Zlatar-Martinščina
Nakon što smo pronašli pogodno mjesto odakle ćemo krenuti, pripremimo bicikl i laganom vožnjom krećemo na put. U središtu Zlatara je prekrasna crkva (160 m/nm visine) kod koje skrećemo desno u Varaždinsku ulicu i vozimo se u smjeru Borkovca. Nakon 2km dolazimo do križanje gdje nastavljamo put prateći znak Borkovec. U Borkovcu se pruža prva prilika da razgledamo obližnji dvorac koji se nalazi nedaleko od glavne ceste. Na izlazu iz Borkovca vozimo u smjeru Ratkovca (na raskršću kod raspela skrenemo lijevo). Nakon 3 km vožnje (na 200 m/nm) otvara nam se pogled na karakteristični zagorski krajolik s bregima razasutim na sve strane, a ispred nas na gorje i najviši vrh u Zagorju - Ivanščicu (1060 m/nm). Nakon kraće vožnje stižemo u mjesto Martinščina. Tu je vrijedno pogledati gotsku crkvicu Sv. Martina. U okolici Martinščine, ako želimo, možemo posjetiti dvije crkve u obližnjem Loboru. Skrenemo s našeg planiranog puta za Belec i kratko po makadamu stignemo u Lobor u kojem su crkva Sv. Ane i crkva Majke Božje Gorske.

Martinščina-Belec
Vožnju nastavljamo skrenjem u desno prije crkve prateći putokaz na maloj žutoj pločici za Belec. Kratkim usponom na 265 m/nm dolazimo do raskršča na kojem skrenemo za Repno i našim prvim ciljem, mjestom Belec. Dalje nas cesta spušta sve do mostića dok se na lijevu stranu pruža prekrasan pogled na Ivanščicu i okolne vinograde. Nakon mosta cesta se blago uspinje i nakon 7,3 km od Zlatara dolazimo do raskršća u obliku slova "T" na kojem skrećemo desno (na lijevo je makadamski put). Kratko nakon toga uspnemo se na brežuljak i dalje se vozimo po hrptu. Desno i lijevo pruža se široki pogled na brege i vinograde. Nakon Velikog Repna cesta se ponovo spušta. Kratko se vozimo kroz šumicu (nakon izlaska iz šume ponovo lijep pogled). Ulazomo u Lončare gdje na raskršču skrenemo lijevo prateći znak za Belec. Od Lončara se cesta vijugavo spušta prema Belecu.
Nakon što prijeđemo most u mjestu G. Batina, 10km od Zlatara, kod kafića 3M skrenemo cestom lijevo i prođemo pokraj prometnog znaka (vijugava cesta 1500m). Po želji u obližnjem kafiću možemo se okrijepiti. Nakon odmora nastavljamo put. Dolazimo do raspela (na cijelom putu nailazimo na mnogobrojna prekrasan i interesantna raspela) nakon kojeg počinje blagi uspon.
Ulazimo u Belec. Na lijevoj strani iza vatrogasnog doma je crkva Marije Snježne, a nešto dalje i crkva Sv. Juraj. U daljini, u podnožju Ivanščice, lijepo se vidi Belec Grad. Na skretanju za crkvu Marije Snježne je veliki drveni putokaz/tabla sa oznakama za planinare. Više puteva vodi na vrh Ivanščice i prema Belec Gradu.

(Opcija)
Kod crkve Marije Snježne odvaja se uska cesta prema gradini, te je njome moguće doći i na stazu koja vodi na vrh Ivanščice (skrenuti desno malo prije gradine). Udaljenost od Beleca do vrha je 7.9 km. Put je pogodan za vožnju biciklom osim što poteškoće mogu predstavljati žljebovi (posebno nakon kišnog vremena) budući da tim putem domari doma na Ivanšćici voze snabdijevanje. Putem se obilno služi i šumarija. U Belecu se dakle možemo odlučiti za uspon na Ivanščicu, posjet planinarskom domu (1061 met n/m) , te nakon toga povratak u Belec i nastavak kružnog puta natrag u Zlatar.

Belec-Selnica
Nastavljamo iz Beleca glavnom ulicom u smjeru Gornje Selnice. Spuštamo se i na izlasku iz Beleca skrećemo desno kod autobusnog stajališta (drveno sklonište). Na 13,5 km od Zlatara dolazimo do potoka Selnica, mostića i planinarske oznake koja označava još jedan od mnogobrojnih puteva na vrh Ivanščice. Putovanje nastavljamo spuštajući se ravno i vijugavom cestom kroz dolinu dok Ukupni uspon varira +/- 50 metara.
Dolazimo do Belečkog Završja nakon 15km (putokaz na desno pokazuje prema Konjščini, Vižanovcu i Petruševcu). Nastavljamo samo ravno. Nakon 17,4 km dolazimo u mjesto Selnica. Na izlasku iz mjesta na desno je proširenje (parkiralište) ispred spomenika u gustoj crnogoričnoj šumi, a par sto metara dalje na desno je odvojak za stari dvorac Selnica. Dvorac je na brijegu, a u nizini se vidi malo jezero i pogled na šume.

Selnica-Konjščina-Zlatar
Nakon posjete ruševinama starog dvorca krećemo dalje, te dolazimo do jedne moderne kapelica gdje skrenemo desno, a nakon 21 km dolazimo do još jedne kapelice i skrenemo lijevo te se počinjemo spuštati. Nakon 22,8 km dolazimo u centar Budinščine. Prolazimo pokraj diskont dućana i dolazimo do raskršča na kojem skrenemo desno prema Zaboku i Zlataru.
Ubrzo nakon skretanja počinjemo kratak uspon na brežuljak i s desne strane ugledamo stari dvorac koji je u fazi renovacije. Cesta zatim vijuga uz željezničku prugu nakon par km počinje kratki uspon od 8%. U idučih nekoliko km cesta vijuga i diže se i spušta te prolazimo kroz tipičan zagorski pejzaž. Prolazimo kroz Krapina Selo (185met.n/m), Galovec (29km), Jelovec (30 km) i Konjščinu.
Nakon Konjščine (pogledajmo kasnogotički kaštel) dolazimo do benzinske pumpe "Bistra Benz" i raskršče na kojem slijedimo znak za Zlatar Bistricu. Nakon toga na velikom raskršču slijedimo znak Zabok-Zagreb i nakon 300 metara dolazimo do benzinske pumpe Total. Prekoputa pumpe na desno u polju ugledati ćemo ruševine staroga grada.
Nastavljamo ravno po glavnoj cesti kroz Turnišče, Lipovec (36,3km), zatim Veleškovec, ulazimo u Zlatar Bistricu (41km) te na raskršču skrečemo desno u Zlatar i vračamo se pred crkvu na glavnom trgu u Zlataru gdje završavamo vožnju u dužini od 45,5 km.

Gojko Grubor (povijesni dio Filip Škiljan)

Zlatar 19.11.2000.

Primjetite li bilo kakve izmjene na stazi, a koje nisu izmjenjene/dodane u opisu, molimo Vas da nam javite promjene na email: rigo@pedala.hr

UMAG KROZ STOLJEĆA – POVIJESNE CRTICE
Područje Umaga bilo je nastanjeno već u osvit ljudske civilizacije. Pretpovijesne gradine sagrađene na okolnim uzvisinama nijemi su svjedoci toga razdoblja. O podrijetlu toponima Umag (latinski Humagum), prevladavaju podijeljena mišljenja; prema nekim etimolozima toponim potječe od keltskoga “magus” što je označavalo obrađeno polje, stopljeno s kasnijim latinskim “humus” (lat. plodno zemljište), stoga je Humagum vjerojatno povijesna mutacija prvobitnog imena.
Giardino e bagno della Pensione "S. Marco"Umag prvi puta spominje Nepoznati Ravenjanin u VII. stoljeću, no naselje je postojalo već u rimsko doba. Valja napomenuti da su duž umaške obale pronađeni brojni ostaci rimskih ladanjskih kuća tzv. villa rustica. Povijest grada vezana je uz naselje Sipar čiji se ostaci vide na uskom rtu 6 km sjeverno od Umaga. Nekoć utvrđeno naselje Sipar u IX. stoljeću razorili su neretljanski gusari. Tada je veću važnost poprimio Umag, nastao na otočiću odvojenom od kopna uskim kanalom. Takav je položaj kroz niz stoljeća pružao sigurnost pred Stare razgledniceneprestanim nasrtajima raznih osvajača. Relativno blagostanje iz rimskoga razdoblja zamjenjuje nesigurnost uzrokovana čestim vojnim pohodima, epidemijama kuge, kolere i malarije. Stanovništvo Umaga opada. Umag je bio u sastavu Odoakrovog, Teodorikovog te langobardskog kraljevstva, od VI. do VIII. stoljeća pod bizantskom upravom, zatim potpada pod franačku vlast. Slijede nesigurne godine u kojima se izmjenjuje vlast patrijarha iz Grada i Akvileje te tršćanskih biskupa. No jačanje Mletačke Republike koja nameće svoju vlast u Istri prisiljava Umag i ostale zapadnoistarske gradove da prisegnu vjernost Veneciji. Tako je 1269. godine umaška općina prisegla vjernost Veneciji koja od Salvore - Il Faro, 1925tada bira načelnike općine među svojim plemstvom sve do 1797. godine. Ali, niti mletačka vlast ne donosi mir. Višestoljetni sukobi s Genovom donijeli su nova razaranja i pljačke. Genoveško brodovlje napada Umag 1370. godine i pri tome uništava i gradski arhiv. Česte epidemije kuge koje su desetkovale stanovništvo prisilile su mletačke vlasti da posegnu za doseljavanjem novog stanovništva, poglavito s područja izloženih turskim provalama. Kroz stoljeća mletačke uprave gospodarstvo se temeljilo isključivo na poljoprivredi. Umaško se sidrište rabilo za utovar poljoprivrednih viškova zaleđa. Sve do propasti Venecije Umag je živio "Pension San Marco" (Coslovich), Terazza sul mare, 1910kao i ostali zapadnoistarski gradići. Komunalno uređenje bilo je zajamčeno Statutom iz 1541. godine. Padom Mletačke Republike Umag, kao i cijela istočnojadranska obala, potpada pod francusku upravu. Godine 1815. francusku upravu zamjenjuje austrijska do 1918. god. Svršetkom I. svjetskog rata Istra potpada pod talijansku upravu. Razbuktavanje tršćanske krize nakon II. Svjetskog rata uvjetovalo je privremeno osnivanje Slobodnog Teritorija Trsta. Umag se nalazi u B zoni pod upravom tadašnje jugoslavenske armije. Godine 1954. Umag ulazi u administrativni sastav Hrvastke.

UMAG DANAS
Novim ustrojstvom lokalne vlasti 1993. godine Umag postaje ponovno samostalna općina, a 1997. dobiva i status grada. Područje Grada se prostire na površini od 87,57 km2. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine ima ukupno 13.064 stanovnika, s gustoćom naseljenosti od 154 stanovnika po četvornom kilometru.
Blago podneblje i mediteranska vegetacija već su početkom stoljeća naveli poduzetne Umažane na gradnju prvih hotela, ali i osnivanje prvog turističkog društva. Proteklih se desetljeća Umag razvio u moderno turističko središte koje svake godine, uoči sezone, dobiva poneki novi sadržaj. Zimi naočigled pust i miran gradić, ljeti zaživi punim životom. Ime Umaga pronijelo se diljem Europe i Svijeta zahvaljujući vrhunskim sportskim i kulturnim manifestacijama, ponajprije međunarodnim teniskim turnirom Croatia Open.

Udugim ljetnim noćima ulicama Umaga razliježe se dobro raspoloženje, susreću nasmijana lica, odzvanja ugodna glazba, mami opojni miris gradela, mora i borova, pleše se, zabavlja, vrti rulet.
Umag je zauzeo prostor malog poluotoka i tu živi njegovo staro jezgro. Uzdigao se na temeljima rimskih ostataka, sačuvao privlačnu srednjovjekovnu strukturu. Uokolo su hoteli i turistička naselja. Umag živi od mora i od turista. U obilju ponude ića i pića, ugodno je sjediti u ugodnu društvu uz ognjište s bukaletom vina što kruži od ruku do ruku.
Teniski reket mogao bi biti znak prepoznatljivosti sportsko-rekreacijske ponude Umaga. U Umagu se igra renomirani nacionalni i svjetski ATP turnir Croatia Open. Hoteli odavna ovdje nisu samo stol i soba. Nude brojne sadržaje i programe za sve uzraste, lovce i ribolovce, sportaše i ljubitelje prirode. Urbani čovjek utažit će potrebu i zov prirode u kampovima, ugodnim dnevnim boravcima u prirodi, što nose zvučna imena Kanegra, Stella Maris, Finida, Ladin Gaj, Pineta. Okolica Umaga, unutrašnjost Istre, jedinstveni je park prirode srednjovjekovnih gradića, kojih nigdje nema toliko mnogo a na tako malom prostoru.
Sve informacije može dobiti na web stranici Umaga ili službenim stranicama Grada Umaga

Pazin je grad duge i bogate tradicije. Smješten u samom srcu istarskog poluotoka, tek tridesetak kilometara udaljen od poznatih turističkih centara. Tu se život odvija podjednakim intenzitetom i zimi i ljeti.
Pazinski je kaštel najveća i najbolje sačuvana srednjevjekovna utvrda u Istri. U pisanim se dokumentima spominje od 983.
Danas su u Kaštelu smještene izložbe Etnografskog muzeja Istre i Muzeja grada Pazina.
Podno zidina kaštela, u grotlu Pazinske jame, rijeka Pazinčica završava svoj nadzemni tok, nastavljajući podzemljem prema jugu. Čudnovata je Pazinska jama od davnina plijenila pozornost mnogih koji su imali prilike vidjeti to jedinstveno djelo prirodnih sila, pa je, kao i Kaštel, nalazimo u radovima brojnih putopisaca.
Pionir znanstvene fantastike Jules Verne je u Pazin smjestio veliki dio radnje svog romana "Mathias Sandorf" iz 1885.
Smještaj je moguć u hotelu i privatnoj radinosti
Sve informacije možete dobiti na web stranici turističke zajedinice Pazina

Na brežuljku iznad Rapca smjestio se je srednjevjekovni Labin čije se staro ime Albona prvi put spominje 285. poslije Krista. Rodni grad Matije Vlačića, reformatora i suradnika Martina Luthera, danas je kulturno i administrativno središte. Rijetko gdje se tako šarmantno spaja bogatstvo arhitekture i kulturno-povijesnih spomenika s brojnim umjetničkim ateljeima i dahom mladosti koja se tu okuplja, posebno uvečer, u brojnim kafićima. U blizini je Dubrova s parkom skulptura - Forma viva na otvorenom s preko 70 radova.
Nakon šetnje uličicama Starog grada, posjetite Gradski muzej s arheološkom i etnološkom zbirkom i modelom rudnika jedinstvenim u ovom dijelu Europe, obiđite memorijalnu zbirku Matije Vlačića Ilirika, zavirite u umjetničke atelijere, uživajte u prekrasnom pogledu s gradske Fortice na Rab, Cres i okolicu Labina i upustite se u kupovinu po malim, elegantnim trgovinama. Osvježite se na terasi jednog od kafića. To su mjesta gdje svatko sretne svakoga, sklapaju se poslovi, ili se samo neobavezno čavrlja.
Kako su Rabac i Labin spojeni tako je i smještaj u Rabcu.
Sve informacije možete dobiti na web stranici Grada Labina

Otok Drvenik Veli posljednji je veći i krajnji sjeverozapadni otok srednjodalmatinske skupine. Dalje prema sjeverozapadu, sve do udaljenih šibenskih otoka, obala je bez zaštite i izložena olujnim valovima juga, osobito oko Rta Ploča što je za promet od posebnog značaja.
Drvenik je odvojen od susjednog kopna Drveničkim kanalom svega 1,8 km širokim (Rt Teketa - kopno). Od Drvenika Malog dijeli ga 1,5 km (Rt Kalebinjak - Rt Kružić), od otoka Šolte 3,5 km (Rt Novica - Obinuška), a od otoka Čiova 4,9 km (NE obala - Obražnica). Uza sve to prometne veze su rijetke, a otok izoliran i zabačen.
Najbliža kopnena lučica i cestovna spojnica je Vinišće smješteno u dubokom i dobro zaklonjenom zaljevu koji stanovništvo otoka koristi za nužno povezivanje vlastitim čamcima.
Makroregionalni centar Drvenika je Trogir udaljen 7,1 Nm (W) odnosno 19,5 Nm (E), ali je povezanost slaba što bitno utječe na gospodarski život otoka. Veze sa susjednom Šoltom ne postoje, a nisu ni povijesno utemeljene. Supraregionalni centar Split, udaljen 15 Nm morem, odnosno 48 km cestom,'slabo je povezan s otokom i poticajno je žarište stalnih migracija i zabrinjavajuće depopulacije i starenja stanovništva.
Površina otoka iznosi 12,07 km2, a najveća dužina od 5,5 km nalazi se izmedu Rta Širan na SW i uvale Krivodolac na NE. U dinarskom smjeru NWSE Drvenik je izdužen 4,1 km od Rta Teketa do Rta Novica. U tom smjeru smjestile su se i dvije najveće uvale na otoku: dobro zaštićeni i razgranati Veli porat na NE i južnom vjetru izložene uvale Kokošinje i Solinska na SE.
Okolni otočići Malta (5 m), Orud (29 m), Mačaknar (16 m), Krknjaš V. (22 m) i Krknjaš M. ( 16 m) obogaćuju obalnu razvedenost i značajni su pejzažni elementi.
Značenje elemenata geografskog položaja posebno je naglašeno činjenicom da je Veli Drvenik, odnosno njegov Veli porat posljednje sigurno sidrište i zaklonjena luka na putu prema sjeverozapadu i plovidbi uz najnezaštićeniju obalu Jadrana i opasnu zonu Rta Ploča.
Sigurno je da je u prošlosti, a i u novije doba nesigurnih jedrenjaka, ova luka imala posebno značenje osobito za zimskih južina i garbinada. Intenzivniji uzgoj maslina i konjuktura vinogradarstva u drugoj polovici 19. stoljeća oživjeli su značenje Drvenika, koji nakon nadolazećih gospodarskih kriza i prevage motornih brodova gubi raniju vrijednost svog položaja te ostaje izoliran i van glavnih pomorskih putova.
Gradnja marine je pokušaj da se revitalizira one elemente položaja na kojima je nikao i razvijao se Veli Drvenik, a koji u suvremenoj funkciji mogu i danas biti značajni. Budući da od Brača, Splita i Trogira nema bliže marine, onda je jasno koliko ona može vrijediti ovdje, gdje se moderni robinzoni u slučaju nevremena mogu skloniti ili zanoćiti.
Drvenik Veli nema svog gravitacijskog prostora, ali je ipak povezan nešto manje s Vinišćem zbog veze s kopnom i Drvenikom Malim, zbog trgovine i pošte koje su u njemu locirane. Živeći bez vlastitih gospodarskih izvora, Drvenik sve dublje uranja u gravitacijsku zonu Trogira odnosno Splita, što uvjetuje polagano preseljavanje stanovnika ili organizaciju života obitelji u dva mjesta (Drvenik - Trogir ili Drvenik - Split), a to je gospodarski, populacijski i psihološki destimulativno i trebalo bi sprečavati.
Do Velog Drvenika plovi Jadrolinija, a smještaj samo u prvatnoj radinosti.
Najbolje je da posjetite web stranicu Veli Drvenik

Tisno se nalazi 29km sjeverozapadno od Šibenika, na kopnenoj i na otočnoj strani murterskog kanala. Po uskom murterskom tjesnacu dobiva i ime. Prvi puta se spominje 1474. godine, kada za vrijeme turske najezde Tisno te u ratu protiv Mlečana, brojni doseljenici nastanjuju ovaj kraj povlačeći se pred neprijateljem.
Most koji povezuje mjesto Tisno sa otokom Murterom izgrađen je početkom 18. stoljeća, a već 1832. godine na njegovo mjesto postavljen je novi pokretni most. Od kulturne baštine vrijedno je spomenuti župnu crkvu sv. Duha iz 1548. godine, barokiziranu 1640., a proširenu 1840. godine. Zvonik crkve izgradili su 1684. godine domaći majstori. Crkva Gospe od Caravaggia zavjetna je crkva talijanske obitelji Gelpi, sagrađena početkom 18. stoljeća. Svake godine, 26. svibnja, ovdje hodočaste tisuće vjernika iz čitave Dalmacije. No, najstariji kamen povijesne baštine ovoga područja nalazi se nedaleko Tisnoga, na brdašcu Ivinj. Tamo je Tisno romanička crkva sv. Martina iz 13. stoljeća, sagrađena na temeljima starokršćanske bazilike.
U Tisnom danas živi oko 1500 stanovnika. Tišnjani se oduvijek bave poljodjelstvom, uzgojem vinove loze, maslina te voća i povrća. Ribarstvo je bilo tek usputna djelatnost. Međutim, interes turista za ovim krajevima, prilika je za razvitak nove djelatnosti - turizma, koji je među Tišnjanima već uzeo maha. Osim hotelskih smještajnih kapaciteta i autokampova, Tisno raspolaže sa oko 1300 ležaja privatnih soba i apartmana. Naselje je opremljeno suvremenom infrastrukturom, dobro je prometno povezano te obiluje kulturnim i ugostiteljskim sadržajima. A duge plaže uz hladovinu mediteranskog bora, dodatna su garancija ugodnog odmora.
Do Tisna vozi redovne linije iz Vodica, Šibenika, Rijeke i Zagreba.
Turistička zajednica Šibensko-kninske županije

Pakoštani su smješteni u samom središtu jadranske obale i jedinstvenom položaju između mora i Vranskog jezera, u okruženju prirodnih ljepota nacionalnih parkova, Pakoštane svojim izgledom i šarmom malog dalmatinskog mjesta mogu biti dobar razlog za vaš dolazak.
Neposredna blizina zadarske i splitske zračne luke, omogućuje brz dolazak na ovo područje. Dobra povezanost s europskom cestovnom mrežom i redovite trajektne linije s Italijom, čine Pakoštane privlačnom destinacijom. Nudi se bogat izbor smještaja u privatnim sobama, apartmanima, pansionima ili autocampovima smještenih u hladu borovih šuma.
Pakoštane je važno turističko mjesto u kojem se turizam razvija od 60-ih godina, kada se grade turistička naselja. Ugođaju pridonosi okoliš - stara borova šuma, lijepe uređene plaže i uvale, a iz Pakoštana se pogled pruža na prelijepe otoke. U mjestu je bogata ugostiteljska ponuda (restauracije, konobe), zabava (diskoklubovi), sportsko-rekreacijska ponuda (tenis, stolni tenis, odbojka na pijesku i dr.). Važan element turizma je ponuda domaće hrane, a većina se stanovništva bavi poljodjelstvom. Tri kilometra udaljene od Pakoštana su Drage, slikovito mjesto s izuzetnom obalom i lijepim šljunčanim plažama. To je prava oaza mira i tišine. Organiziraju se mnoge tradicionalne svečanosti i priredbe: karneval, svečanost Križi (40 dana poslije Uskrsa), fešta Dana općine (30. srpnja), Ljetne igre (prvi tjedan u kolovozu). Smještaj: Turističko naselje Cluba Méditerrané (1100 mjesta u slamnatim kućicama polinezijskog tipa); Apartmansko naselje Kozarica i privatni smještaj.
Pakoštane se nalaze na Jadranskoj magistrali. Za one koji nemaju automobil na magistrali postoji autobusna stanica.
Sve informacije možete dobiti na Pakoštane smještaj i na Turistička zajednica Pakoštane

Svjetionici na hrvatskim otocima i rtovima mjesta su za poseban, drugačiji odmor. Izaberite svjetionik u blizini turističkih središta ili pak neki od svjetionika na pučini koji predstavljaju pravi "minijaturni raj" izdvojen iz užurbanosti i buke svakodnevice.
Svjetionici: Palagruža, Porer, Struga, Sušac, Sv. Ivan, Sv. Petar, Veli rat, Prišnjak, Pločica, Savudrija, Rt Zub
OPĆE INFORMACIJE O SVJETIONICIMA

* Smještaj u svjetioniku moguć je samo od subote do subote tijekom sezone. Do lipnja i nakon rujna moguće je rezervirati vikend na svjetionicima Pločica, Struga, Prišnjak, Veli Rat i Sv.Petar.
* U svim svjetionicima postoji svjetioničar (osim na svjetionicima Prišnjak, Pločica i Sv. Petar)
* Na području objekata osigurana je čujnost mobilnih telefona standarda 900 i 1800 MHZ, te povezanost sa svim europskim zemljama.
* Svaki apartman posjeduje TV prijamnik.
* U sklopu sanitarnog čvora nalazi se tuš kada. Po apartmanu su predviđena 2 veća i 2 manja ručnika.
* Sredstva za pranje gost treba donijeti sa sobom.
* Kuhinja je opremljena sudoperom, štednjakom s pećnicom, hladnjakom i sitnim inventarom.
* Apartmani nemaju satelitsku antenu i aparat za kavu te ležaljke i suncobrane.
* Namirnice, začine i drugo gost treba donijeti sa sobom.
* Spavaće sobe opremljene su krevetima s madracem, plahtama i imaju po dva pokrivača po ležaju
* Svi svjetionici imaju gromobrane

KUĆNI LJUBIMCI
Kućni ljubimci na svjetionicima nisu dozvoljeni.

OPSKRBA VODOM

* Na svjetionicima nema pitke vode - zalihe pitke vode potrebno je ponijeti sa sobom
* Imaju vlastite cisterne, a voda se zagrijava pomoću sunčanih kolektora.
* Ukoliko se zareda nekoliko dana bez sunca može doći do pomanjkanja tople vode.
* Otpadne vode zbrinjavaju se po visokim ekološkim standardima.

Molimo Vas da pažljivo pročitate sljedeće napomene i još pažljivije postupate sa zalihama vode jer je ona na otocima vrlo dragocjena, pogotovo u ljetnim mjesecima.
Obzirom na široki razvod vodovodne mreže po svjetioničarskim zgradama prilikom tuširanja toplom vodom potrebno je pričekati nekoliko minuta da topla voda stigne iz tankova do tuša. Zbog ograničenih zaliha vode savjetujemo da hladnu vodu koja teče prije tople ulijete u plastičnu kantu i kasnije iskoristite.
Posebna napomena odnosi se na svjetionik Prišnjak. Iz ekoloških razloga Vas molimo da pranje suđa, ruku i tuširanje obavljate s malim mlazom vode. Puštanje jačih mlazova vode moglo bi rezultirati smanjenom mogućnošću odvoda otpadnih voda.

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM
Svjetionici posjeduju vlastitu električnu mrežu od 220 volti.
Svjetionici Veli Rat, Sv.Petar i Struga priključeni su na električnu mrežu tako da nema ograničenja u priključivanju trošila. Svjetionici Porer, Sv.Ivan, Pločica, Sušac, Prišnjak i Palagruža imaju vlastite energetske mreže koje se opskrbljuju preko solara i pretvarača, tako da se ne smiju priključivati snažnija trošila poput sušila za kosu. Moguće je priključivanje punjača za mobitele, prijenosnog računala i sličnih potrošača slabe struje.

PARKING
Ukoliko je nemoguće do svjetionika doći autom, auto se ostavlja u mjestu iz kojeg se odvija transfer. Za čuvani parking molimo dogovorite se s osobama zaduženim za transfer. Njihov kontakt ćete dobiti na Voucheru nakon što uplatite cijeli iznos rezervacije.

IZNAJMLJIVANJE BRODICA
Na većini svjetionika moguće je unajmiti brodicu za odlazak na izlet. Ukoliko boravite u svjetioniku blizu turističkog odredišta to možete učiniti tamo. O unajmljivanju i cijeni molimo da se na licu mjesta dogovorite sa svjetioničarima (Sv.Ivan, Veli Rat, Sušac, Palagruža,Struga) ili osobama zaduženim za transfer (Porer, Pločica, Prišnjak).
Boravite li na Poreru, Palagruži i Sušcu s Vama obavezno zbog jakih struja mora biti i skiper.

LIJEČNIČKA POMOĆ
Liječnička pomoć može se dobiti u obližnjim mjestima. U slučaju hitne liječničke intervencije iz najbliže baze stiže pomoć brzim plovilom ili helikopterom.
U svakom svjetioniku postoji VHF radijska postaja preko koje se može dozvati hitna pomoć ili zatražiti savjet preko emergency kanala 16 (kanal sigurnosti), a u svjetionicima postoje ormarići prve pomoći.

ŠTO JE UKLJUČENO U CIJENU?

* Smještaj u odgovarajućem apartmanu
* Izmjena posteljine i čišćenje jednom tjedno
* Adekvatan smještaj u slučaju više sile (nemogućnost odlaska na otok - svjetionik)

Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na info@adriatica.net ili Adriatica

NEVIĐANE, 0m - KOMORNJAK, raskrižje, 180m, 2,8km - U. VRŽIŠĆE, 0m, 3,2km.
Dužina: 6 km
Uspon: 180 m
Silaz: 180 m

Jugozapadno od Šibenika, u šibenskom arhipelagu nalazi se otok Zlarin. Odvojen je od kopna Šibenskim kanalom, a od niza otočića dijeli ga Zlarinski kanal.
Najviši vrh otoka je Klepac (170 m) sa dva bila između kojih je udolina s plodnim tlom. Stanovništvo otoka se bavi vinogradarstvom, ribarstvom, voćarstvom, maslinarstvom, pomorstvom, a posebice turizmom i vađenjem koralja i spužava. Brodskim vezama povezan je sa Šibenikom.
Otok je specifičan po tome što nema automobila, pa privlači sve više turista željnih tihog odmora. Naselje Zlarin ima kupalište s pješčanom plažom, a nautičari mogu uživati u otocima šibenskog arhipelaga i Nacionalnom parku Kornati. Ovaj akvatorij je proglašen najčišćim u Jadranu.
Otok je naseljen u 16. st. izbjeglicama pred Turcima. Šibenski graditelj Ivan Skoko sagradio je 1735.-40. baroknu župnu crkvu. Osim nje u naselju ima više crkava; Sv. Roko (1650.), Sv. Šimun (17. st.) i Gospa od Rašelja u kojoj se nalazi oltar iz 1767. U prvoj polovici 17. st. podignuta je kapela Porođenja Isusova u sklopu palače Zuliani.
Zlarin je otok koralja koji pripada šibenskom arhipelagu. Jedino naselje na otoku zove se takodjer Zlarin. Ovo lijepo mjesto je šest i pol stoljeća (1298. - 1843.) bilo feudalni posjed šibenske biskupije. Prvi pisani dokument o otoku potječe iz 1386. godine. Na Zlarinu su pronadjeni arheološki nalazi i predmeti iz neolita i rimskog doba.
Zlarin su odavno prozvali "zlatni otok" (insula auri) zbog nedirnute idilične prirode, čistoće i mira. Slikovite borove šume, pješčane plaže, uvale i uvalice daju ovom otoku posebnu draž. Glavna luka je vrlo prostrana i sigurna od vjetra i valova.
Otočani su poznati ribari, pomorci i jedini preradjivači koralja na hrvatskom Jadranu. U maloj radionici, tradicionalnom ručnom obradom sirove koraljne grane se pretvaraju u originalan nakit. Za vrijeme ekonomskih migracija Zlarinjani su iseljavali većinom u SAD.
Zlarin je jedno od najstarijih turističkih mjesta u šibenskom području. Gosti se mogu smjestiti u obiteljskim kućama i apartmanima ili u hotelu "Koralj" koji je smješten na samoj morskoj obali. Mjesto je redovitom brodskom vezom povezano sa Vodicama i Šibenikom.

PIROVAC se smjestio na sjevernoj obali Pirovačkog zaljeva, svojim lijepim prastarim licem tako vječno okrenut suncu. Njegov zaljev prirodni je fenomen, 10 kilometara usječen u kamen i mediteransko raslinje što svoje zanosne mirise miješa s iskonskim morskim mirisima.
Kao i cijela Šibenska županija, PIROVAC leži na dlanu dva nacijonalna parka: otočnog raja KORNATI (10 nautićkih milja) i kraške ljepotice jedinstvenih slapova KRKA (30 km).
Pirovac je živopisno mjesto na Sredozemlju gdje je priproda nakanila usrećiti sva ljudska osjetila. Ponudila je neponovljivost sunca i sunčevih zalazaka, morskih raskoši, gromaca i kamena. U jedinstvenu kantilenu splela je tajne primorskog bora, vinograda i maslinika, lovora i smokava, bonaca i maestrala. Osvitima i sutonima gospodari raskosi Bakho. Vinom i radošću umiva se svakodnevno u PIROVAC , najzapadnijem dijelu Šibenske županije. Uz Vodice i Primošten, Pirovac je najznačajnije turističko mjesto i općinsko središte. Prvi put PIROVAC se spominje prigodom utemeljenja Šibenske biskupije, 1298. godine. Na tom lokalitetu zatječemo 1505. godine naseljeno mjesto mediteranskih odlika. Do danas su sačuvana obilježja burne i bogate prošlosti; kulturno-spomeničke vrijednosti.
Resi ga kolajna prirodnih plaža, pjeskovitih uvala i plače umilna morska struja, koja tijekom ljeta toplinu mora ovdje uznosi 3 - 4 stupnja iznad prosječne topline Jadranskog mora, a oku se stalno nudi, u svako doba dana drugačiji, pogled na bajkoviti otočić Sustipanac.
Smještaj je moguć u hotelskom kompleksu Miran
Ili i privatnim skobama i apartmanima
Za one koji su željni mira [http://www.pirovac.hr]Pirovac[/URL] je pravo mjesto.
Blizina Vodica, Biograda, Šibenika, Murtera, garancija je da vam neće biti dosadno.

Lastovo je naselje iznad sjeverne obale u sjeveroistočnom dijelu istoimenog otoka; nadmorska visina 26 m; 734 stan. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo i turizam. Pristan je u maloj plitkoj uvali Sveti Mihovil, zaštićenoj samo od južnih vjetrova. Lastovo je poznato po jastozima i dobrim vinama, te mogućnost rekreacije - jedrenje, surfing, ribolov - čine boravak ondje posebno ugodnim.
Posebno je atraktivna vožnja brodicama do otoka i otočića u lastovskom arhipelagu, na kupanje i riblji piknik. Svojim se lijepim pješčanim uvalama ističe otok Saplun.
U Lastovu je sačuvana i slikovita narodna nošnja.
Zeleni otok uronjen u modrinu jadranske pučine i optočen niskom srebrnih škojića. Otok i arhipelag nekim čudom pošteđeni od darova industrijske civilizacije. Lastovo. Možda posljednji komadić onog iskonskog Mediterana koji je izrodio Homera i oduševljavao Bayrona. Lastovo. Zaštitni znak odmoru u društvu s netaknutom prirodom, odmoru u ambijentu tradicionalne arhitekture, odmoru uz nadasve zdravu i svježu hranu s otočnih polja i okolnog kristalno bistrog mora, odmoru uz vino koje su pili rimski carevi. Lastovo. Ime jednog od deset rajskih vrtova Sredozemlja s popisa prestižne Svjetske zaklade za prirodu (WWF).
Mjesta na otoku
Skrivena Luka (Portorus) jedna je od najvećih i najljepših uvala na otoku Lastovu. Smještena je s južne strane otoka, zaštićena od svih vjetrova. Cestom dugom 7 km spojena je s mjestom Lastovom a do luke Ubli je 17 km. Okrenuta je jugu, zato je i najtoplija a time i najneotpornija na šumske požare koji su planuli u nekoliko navrata. Unatoč tome dosta borova, maslina i drugog raslinja je ostalo, naročito uz obalni pojas. Skrivenom Lukom dominira svjetionik Struga (izgrađen 1839), jedan od najstarijih na Jadranu, podsijećajući nas na stara vremena, kad su jedrenjaci i parobrodi bili ovisni o njemu ...
U mjestu Lastovu
naći će svatko nešto za sebe, stolna crkva sv. Kuzme i Damjana otvorena je za razgledavanje. U njoj su smještene vrijedne slike i relikvije. Godine 2000 proslavljena je tisućita obljetnica mjesta Lastova. Lastovo je općinsko središte s osnovnom školom, muzejom, bankom, ambulantom, dječjim vrtićem, prodavaonicama, kafićima i ostalim sadržajima ...
Osobito su zanimljive lastovske skalinade, lastovski fumari, lastovski Poklad ...
Lastovo je spojeno 10 kilometarskom cestom s lukom Ubli u kojoj je INA benzinska postaja.
Lastovo je katamaranskom i trajektim linijama povezan sa Splitom.
U pravilu iz Splita prema Lastovu polazi se u popodnevnim satima a iz Lastova kreće se u ranim jutarnjim satima.
Lastovo ima hotel i smještaj je moguć u privatnom smjetaju.

Zaglav je naselje na zaravni iznad uvale Triluke na istočnoj obali Dugog otoka. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, maslinarstvo, stočarstvo i ribarstvo. Kako u Zaglavu pristaju trajekti, prvo je otočno mjesto s kojim se susreću brojni gosti. Čisto more, ponuda domaće hrane, tihi ugođaj čine Zaglav odredištem onih koji vole miran odmor.
Mjesto na istočnoj obali Dugog otoka gdje je 1451 osnovan franjevački samostan. U privatnom smještaju možete provesti miran i ugodan godišnji odmor.

To je najveći otok zadarskog arhipelaga, površine 114,44 km2, dužine obale 179,75 km2 s 11 naselja okrenutih prema kopnu i strmom jugozapadnom stranom okrenutoj prema pučini. Turistički najatraktivniji su jugozapadni dio sa zaljevom Telašćica koji je proglašen Parkom prirode, a reljefno i geografski je prirodni dio Nacionalnog parka Kornati te krajnji zapadni dio otoka s poznatim turističkim mjestom Božava, pješčanom plažom Sakarun i svjetionikom Veli Rat koji dominira cijelim područjem. Sali je ribarsko i turističko mjesto te administrativno središte otoka. Dugi otok je trajektnom linijom Zadar-Brbinj povezan s kopnom.
Na otok možete doći:
- svakodnevnom brodskom vezom Zadar-Sali-Zaglav
- svakodnevno hidrogliserom Zadar-Sali-Zaglav
- svakodnevnom trajektnom vezom Zadar-Brbinj
- tjednom vezom hidrogliserom Ancona-Brbinj-Zadar
Božava je naselje i mala luka na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka, uz slabo obrađeno Božavsko polje. Niska obala od pločastih vapnenaca okružena je borovom šumom. . Najrazvijenije je turističko mjesto na Dugom otoku, s hotelskim kompleksom i ugostiteljskim objektima.
Osim u kupanju i ugodnim šetnjama, gosti mogu uživati i u sportskim i rekreacijskim aktivnostima na moru i kopnu: jedrenju, jedrenju na dasci, vožnji čamaca i sandolina, stol-nom tenisu, tenisu, košarci, boćanju, vožnji bicikala. Božava je čuveno ronilačko središte sa školom ronjenja. Organiziraju se i raznovrsne zabavne priredbe za turiste te poludnevni i cjelodnevni izleti po Dugom otoku.
Web stranica Božava

Mljet je naš prvi veliki otok na koji nailazimo ploveći hrvatskim morem od jugoistoka prema sjeverozapadu. U povijesno doba na cijelom su otoku živjeli Iliri; doticali ga i na njemu se zadržavali radi vode i nevremena, Grci na putu prema Lumbardi (Korčuli) i svojim drugim jadranskim naseobinama; te Rimljani koji su nam ostavili arheološke ostatke od kojih je najznačajnija palača u luci Polače i nazive za otočke visove, brda i grebene kao nepobitan dokaz o njihovu življenju na tom otoku.
Mljet je naš najzeleniji otok bujne mediteranske vegetacije, bistrog i čistog mora, pitomih pjeskovitih obala, bogatog podmorskog živog svijeta. To je otok nadaleko poznat po južnim sortama bijelog i crnog vina, posebne arome i snage koju mu daruje sunce i mljetsko tlo. Znan je po kozjem siru, medu koji se u prošlosti nudio na carskim dvorima, a najviše po susretljivosti i otvorenosti kojim otočani dočekuju posjetitelje svojeg otoka.
Trajektno-brodske veze s Dubrovnikom su svakodnevne, a u ljetnim mjesecima prometuje i trajekt na liniji Trstenik (poluotok Pelješac) - Polače, što znatno skraćuje vrijeme putovanja do otoka Mljeta.
Tijekom ljetnih mjeseci područje Nacionalnog parka (luke Plače i Pomenu) dotiču brojni turističko- izletnički brodovi iz Dubrovnika, Korčule, Makarske i poluotoka Pelješca.
Smještaj: Na otoku postoji hotel i privatni smještaj.
Ovaj otok preporućam za sve one koji su željni dobrog odmora.

Otok Vis, godinama skrivana ljepota ekološki čistog mora, zaštičenog podmorja, bogatog potopljenim brodovimai čudesnim slikama morske flore i faune.
Odmorite se na skrivenim plažama brojnih uvala otoka, u prozirno plavom moru i toplom viškom suncu.Boravite u povijesnim ambijentima srednjovjekovnih gradova Visa i Komiže gdje odzvanjaju glasovi pjevačkih klapa, a svoj duh obogatite posjetom Arheološkom i Ribarskom muzeju. Zaplovite s nama do bezimenih uvala otoka, prema Biševu, Modru špilju, biseru Jadranskog mora čiji neponovljivi svjetlosni efekti prelijevanja plavih i srebrenih boja oduševljavaju posjetitelje.
Cijenjeni posjetitelji, prigodom Vašeg boravka na Visu imate jedinstvenu prigodu vidjeti arheološke spomenike Grada Visa, koji se razvio uz ostatke antičke Isse, prvog urbanog središta u Hrvatskoj.
Posebno Vam preporučujemo da posjetite viški muzej koji je smješten u austrijskoj utvrdi “Gospina batarija”.
Tu u prizemlju možete vidjeti, arheološke predmete, a zatim i etnografsku zbirku koja će Vam dočarati život starih Višana kroz stoljeća. Izložba je predstavljena kroz eksponate vezane za: arheologiju, ribarstvo, građanski namještaj, brodogradnju, vinogradarstvo, narodnu nošnju, te predmete najnovije povijesti.
Dakle, ovi predmeti pružaju uvid u život viškog čovjeka od najstarijih vremena do današnjih dana.
Na drugom katu vidjeti ćete najveću zbirku helenističkih (starogrčkih) predmeta u Hrvatskoj. Predmeti izloženi u tom dijelu zbirke su iz 4. st. prije Krista, pa do 1. st. prije Krista. Izložba je prezentirana kroz mnogobrojne crvenofiguralne vaze, gnathia vaze, lokalni tip isejskih posuda, gornjojadranske vaze i mnogobrojnu drugu keramiku.
Pored ovoga, vidjet ćete i terakotnu plastiku tzv. tanagra figurice, kamene i metalne predmete. Pored muzeja, možete vidjeti i arheološke lokalitete koji se još uvijek istražuju. Arheološki lokalitet Martvilo nalazi se iza sportskog centra i predstavlja jedino helenističko (starogrčko) groblje u Hrvatskoj.
Tijekom vremena ono je u velikoj mjeri uništeno tako da je danas sačuvana samo 1/5 njegove prijašnje veličine.
Ovdje ćete vidjeti izgled starogrčkih grobova (4-1 st. prije Krista), te izgled njihovih nadgrobnih spomenika.
Nakon ovog, uz laganušetnju uz more, za nekih 5 minuta doći ćete i do drugog arheološkog lokaliteta rimskih termi (kupališnog kompleksa) iz 1-2 st. poslije Krista. I ovaj lokalitet se još uvijek istražuje i prema nekim indicijama, veoma je vjerojatno da je ovo jedan od najvećih kupališnih kompleksa na Jadranu. U Vašoj daljnjoj šetnji uz more stići ćete do crkve i samostana franjevaca konventualaca čiji je samostanski kompleks u 15 st. sagrađen na ostacima antičkog kazališta. Ostatke kazališta možete vidjeti u samostanskom vrtu, dok u samim zidovima možete vidjeti ostatke kamenih spomenika antičke Isse. Uz more uokolo Prirova također se vide ostaci lučkih zgrada i luke antičkog grada koja je danas pod morem. Vjerujemo da nećete propustiti prigodu da posjetite kulturnu baštinu Grada Visa, grada koji se razvio uz ostatke najstarijeg urbanog središta na tlu Hrvatske.
Smještaj je moguć u hotelima ili privatnom smještaju.
Trajektnu vezu održava Jadrolinija
Katamaranska veza Sem Marina
Turističa zajednica otoka Visa

ŠKOTSKA 23.07. - 28.07.2005.

Pejzaži koji ostavljaju bez daha, povijest skrivena u bezbrojnim dvorcima, dinamični gradovi bogati kulturnim sadržajima samo su prve asocijacije koje se bude na spomen imena Škotske. Odlična kuhinja, okus najpoznatijeg pića – škotskog viskija te ljubazni domaćini ponosni na svoju tradiciju upotpunit će vaš doživljaj ove romantične zemlje.

PROGRAM PUTOVANJA:
1. dan ZAGREB – PRAG – GLASGOW • 23.07.
Sastanak u Zračnoj luci Zagreb kod šaltera za check in za Prag u 07,45 sati. Polijetanje zrakoplova za Prag na letu OK 815 (Czech Airlines) u 09,15 sati s dolaskom u 10,50 sati. Nastavak putovanja za Glasgow na letu OK 686 u 12,30 sati s dolaskom u 13.55 sati. Slijedi panoramsko razgledavanje Glasgowa, jednog od najdinamičnijih gradova Velike Britanije te velikog kulturnog i umjetničkog središta. Prijevoz do hotela 3*. Noćenje.

2. dan Glasgow – Loch Ness – Inverness (Highlands) • 24.07.
Poslije doručka odlazak prema sjeveru i pokrajini Highlands. Vožnja kroz najljepše škotske krajolike, jezera i planine kroz slikovita mjesta Crianlarich i Tyndrum do doline Glen Coe. Nastavak putovanja preko Fort Williama i Fort Augusta pored Ben Nevisa, najvišeg vrha Velike Britanije sve do jezera Loch Ness (u kojem se možda skriva Nessie!). Razgledavanje Urquhart Castle, nekada najvećeg dvorca Škotske na obali jezera i odlazak u Ivnerness, glavno središte Highlandsa. Smještaj u hotelu 3* u Invernessu ili okolici. Noćenje.

3. dan Inverness – Blair Castle – Pitlochry – Edinburgh • 25.07.
Doručka. Polazak prema Aviemoreu kroz gorje Grampian do Blair Atholla. Razgledavanje dvorca Blair, impresivnog doma grofova Atholl. Dvorac je sagrađen u 13. stoljeću, u 18. stoljeću obnovljen je u georgijanskom te preuređen u škotskom baronijalnom stilu. U dvorcu postoji bogata zbirka namještaja, portreta, tapiserija, porculana… Nastavak vožnje prema Pitlochryju i prilika za posjetu destileriji viskija. Dolazak u Edinburgh u večernjim satima. Smještaj u hotelu 3*. Noćenje.

4. dan EDINBURGH • 26.07.
Poslije doručka odlazak na poludnevni razgled Edinburgha s lokalnim vodičem na engleskom jeziku: New Town s elegantnim ulicama i georgijanskom arhitekturom, Carlton Hill odakle se pruža zadivljujući pogled na grad, srednjovjekovni Old Town s čuvenim dvorcem Edinburgh Castle, kraljevskom rezidencijom Hollyrood Palace i katedralom St. Giles. Poslijepodne slobodno za vlastite programe. Preporučujemo posjet National Gallery of Scotland. Povratak u hotel i noćenje.

5. dan EDINBURGH - St. ANDREWS • 27.07.
Doručak. Slobodno vrijeme u Edinburghu. Dan predviđen za shopping, obilazak muzeja, galerija… Predlažemo izlet (uz doplatu) u St. Andrews, najstariji škotski sveučilišni grad poznat i po golfu. Vožnja kroz Kingdom of Fife, East Neuk of Fife i slikovita ribarska sela do St. Andrewsa. Po dolasku panoramsko razgledavanje grada i posjeta ostacima katedrale i dvorca. Povratak u hotel u poslijepodnevnim satima. Noćenje.

6. dan EDINBURGH - PRAG - ZAGREB • 28.07.
Doručak. Prijevoz autobusom do zračne luke. Polazak zrakoplova OK 669 u 07,20 sati za Prag s dolaskom 10,40 sati. Nastavak putovanja za Zagreb na letu OK 818 u 12,10 sati s dolaskom u 13,45 sati.

CIJENE:
Cijena aranžmana po osobi u dvokrevetnoj sobi 6.980 Kn
Doplata za smještaj u jednokrevetnoj sobi - 1.550 Kn
Doplata za polupansion 990 Kn

CIJENA UKLJUČUJE:
povratnu zrakoplovnu kartu prema programu
prijevoz zračna luka – hotel – zračna luka u Škotskoj
5 noćenja u hotelima 3* na bazi noćenja s doručkom*
razgledavanja i turu autobusom prema programu s ulaznicama za katedralu u Glasgowu, dvorce Urquhart i Blair, destileriju i Edinburški dvorac
lokalnog vodiča na engleskom jeziku za vrijeme ture
pratitelja iz Zagreba
28.7. - zbog ranog odlaska iz hotela bit će poslužen kontinentalni doručak ili pakirani doručak

CIJENA NE UKLJUČUJE:
pristojbe u zračnim lukama - Kn 930
vizu i tršak viziranja - Kn 450
osobne troškove i napojnice
obroke i pića koji nisu navedeni u programu
ulaznice za objekte koji se posjećuju, a nisu navedeni u programu
fakultativne izlete s uključenim ulaznicama:
- St. Andrews: 420 kn (najmanje 15 putnika)


!!! MOLIMO DA NAKON DOLASKA U SVAKI HOTEL VRIJEDNOSTI
(NOVAC, PUTOVNICU, NAKIT I SL.) POHRANITE U HOTELSKI SEF !!!

Kalkulacija je rađena na bazi najmanje 20 prijavljenih putnika. U slučaju promjene kalkulativnih elemenata, odnosno tečaja valute, JUMBO zadržava pravo izmjene cijene.

NAČIN PLAĆANJA: 40% cijene aranžmana uplaćuje se prilikom prijave, a ostatak najkasnije 14 dana prije putovanja (gotovinski, virmanom, čekovima ili kreditnim karticama na više rata)
ŽIRO RAČUN: 2402006-1100048638, MB: 3632458

DOBRO JE ZNATI
TEMPERATURA ZRAKA:
prosječna temperatura u srpnju: Edinburgh 16°C, Inverness 13°C (izvor informacija www.weather.com)

VREMENSKA RAZLIKA:
- 1 sat ( Zagreb 12:00 h // Edinburgh 11:00 h)

NOVAC: engleska funta (GBP) GBP 1,00 = oko 11,00 kuna

JEZIK: engleski i škotski «Gaelic»

HRANA:zob i ječam čest su sastojak tipičnih jela od mesa (janjetina, ovčetina, govedina) i iznutrica (Haggis) kao i hranjivih mesnih juha (Scotch broth, cock-a-leekie), dimljena riba (losos, haringa), Cranachan (jelo od zobene kaše, meda, sira, malina i viskija), kolačići, pivo, viski

GARDEROBA: udobna, lagana, slojevita odjeća, toplija za večeri, udobna obuća

SHOPPING: odjevni predmeti od tartana, viski, keksi, dimljena riba, marmelada


STRUJA: 110V/50 Hz - potreban adapter

TELEFONIRANJE: oba hrvatska operatera imaju roaming partnere

VIZA: potrebna; ishodi se u Veleposlanstvu Velike Britanije u Zagrebu

Orgarnizator: Jambo tours Zagreb

Irska
Zemlja magične ljepote

Polazak: 18.06.2005. 16.07.2005, 03.08.2005, 17.08.2005, 03.09.2005, 17.09.2005.


Dublin-Clonmacnoise-Galway-Connemara-Burren-Cliffs of Moher-Ring of Kerry-Cork-Rock of Cashel-Wicklow-Glendalough

1. dan Zagreb-Dublin
Polazak autobusa s Autobusnog kolodvora (turistički peron 502/503) te transfer do zračne luke u Ljubljani. Polet zrakoplova za Dublin u poslijepodnevnim satima. Po dolasku, transfer do grada i smještaj u hotel. Noćenje.

2. dan Dublin - Clonmacnoise - Galway
Doručak. Odlazak na razgled prijestolnice Irske smještene uz more i rijeku Liffy. Vožnja pored parka Phoenix, pored pivovare Guinness do Trinity College u kojem je sačuvana knjiga iz Kellsa, jedan od najstarijih pisanih dokumenata irskog jezika. Nakon posjeta katedrali Sv. Patrika, slijedi nastavak vožnje poznatom ulicom O`Conell do gregorijanskog trga Fitz Wiliam i kroz trgovačku ulicu Grafton. Nastavak vožnje do samostana Clonmacnoise na rijeci Shannon, sagrađenom 548. godine: ostaci Katedrale, 8 crkava (10 - 13 st.), 2 tornja... Nakon razgleda, ugodna vožnja do Galwaya, živopisnog ribarskog mjesta na Atlantiku. Smještaj u hotel. Noćenje.

3. dan Galway - Connemara - Galway
Doručak. Posjet najpoznatijoj irskoj pokrajini - Connemara s beskonačnim zelenim prostranstvima, stotinama malih jezera, kamenim zidinama, farmama s ovcama koje mirno pasu u toj idili, gdje su drevne keltske tradicije i običaji još uvijek sačuvani. Connemara je inspirirala generacije irskih pjesnika i u srcu svakog Irca zauzima posebno mjesto. Posjet samostanu Kylemore, nekadašnjem duhovnom središtu, koje je danas poznato po lončarskim proizvodima. Povratak u hotel. Noćenje.

4. dan Burren - Cliffs oF Moher - Bunratty castle
Doručak. Slijedi vožnja pokrajinom Burren, kraškim fenomenom sa oko 2000 primjeraka rijetkih biljaka i cvijeća. Na hridi Cliffs of Moher nastanjuju se kolonije ptica. Poseban doživljaj su visoki valovi Atlantika koji se razbijaju o visoku obalu. Ispod površine nalaze se kamene formacije stare 2 milijuna godina. Posjet parku i dvorcu Bunratty (iz 15. st.) gdje je prikazan autentični život sela iz 19. st. sa svim obrtničkim vještinama iz tog vremena. Smještaj u hotel u pokrajini Kerry. Noćenje.

5. dan Ring oF Kerry
Doručak. Vožnja jednim od najspektakularnijih krajeva Irske: "…veličanstven pogled na Atlantski ocean… Waterville…" nekadašnje omiljeno obiteljsko odmaralište Charlie Chaplina. Nastavak vožnje kroz selo Sneem s krovovima raznolikih boja, preko Molls Gap i Ladies View, odakle se pruža prekrasan pogled na poznato jezero Killarney, do tipične irske farme ovaca Kells Sheepdog. U poslijepodnevnim satima posjet nacionalnom parku Killarney i kući Mackross u kojoj se nalazi muzej. Povratak u hotel. Noćenje.

6. dan Kerry - Cork - Rock of Cashel- Dublin
Doručak. Odjava iz hotela, te vožnja do grada Cork, panoramska vožnja. Nastavak do Rock of Cashel, srednjevjekovnog lompleksa samostana iz 12 st., odakle je započelo pokrštavanje Irske. Razgled impresivnih ostataka samostana, te povratak u Dublin. Smještaj u hotel. U večernjim satima, možete posjetiti neki od mnogobrojnih pubova s irskom muzikom. Noćenje.

7.dan Dublin - Wicklow - Glendalough - Dublin
Doručak. Odlazak na izlet do pokrajine Wicklow, koju nazivaju "vrt Irske". Posjet jednom od najvećih i napoznatijih svjetskih vrtova Powerscourt: izložba statua u grčko-talijanskom stilu, japanski vrtovi... Posjet romantičnom samostanu Glendalough, skrivenom u dolini između visokih hridi, uz jezero , kojeg je u 6 st. sagradio sv. Kevin u "Dolini dva jezera". Povratak u Dublin. Predlažemo zajednički odlazak u popularno mjesto Taylors Three Rock (www.taylorsthreerock.com) na večeru i zabavni program (doplata). Noćenje.

8. dan Dublin - Zagreb
Doručak, te slobodno vrijeme za vlastite programe ili shopping: Dublinski grad, tržnica, muzeji... Transfer do zračne luke, let zrakoplovom za Ljubljanu u 20.50. Po slijetanju, transfer do Zagreba. Povratak u noćnim satima.

Cijena aranžmana po osobi: 8.255 kn

Cijena aranžmana po osobi uključje: transfer autobusom Zagreb - Ljubljana, povratnu zrakoplovnu kartu Ljubljana - Dublin - Ljubljana, sve transfere i razglede prema programu, 7 noćenja s doručkom u hotelima 3* u mjestima navedenima u programu, ulaznice za objekte navedene u programu: Trinity College, St.Patrick katedrala, Clonmacnoise, Kylemore Abbey, Muckross House & Gardens, Rock of Cashel, Powerscourt Gardens, Glendalough, lokalnog irskog vodiča; Kompasovog vodiča-pratitelja, jamčevinu i troškove organizacije.

Obavezna doplata:
- za zrakoplovne pristojbe kn 450,
- Za jednokrevetnu sobu kn 1.355,
- Za polupansion (6 večera) kn 800

Večera s irskom glazbom u Taylors Three Rock (okolica Dublina): kn 400 (min. 15 prijavljenih osoba).

Orgarnizator putovanja Kompas Zagreb

Agencija zadržava pravo manjih izmjena itinerera, ovisno o vremenskim prilikama i popunjenosti hotela.