Otok Drvenik Veli posljednji je veći i krajnji sjeverozapadni otok srednjodalmatinske skupine. Dalje prema sjeverozapadu, sve do udaljenih šibenskih otoka, obala je bez zaštite i izložena olujnim valovima juga, osobito oko Rta Ploča što je za promet od posebnog značaja.
Drvenik je odvojen od susjednog kopna Drveničkim kanalom svega 1,8 km širokim (Rt Teketa - kopno). Od Drvenika Malog dijeli ga 1,5 km (Rt Kalebinjak - Rt Kružić), od otoka Šolte 3,5 km (Rt Novica - Obinuška), a od otoka Čiova 4,9 km (NE obala - Obražnica). Uza sve to prometne veze su rijetke, a otok izoliran i zabačen.
Najbliža kopnena lučica i cestovna spojnica je Vinišće smješteno u dubokom i dobro zaklonjenom zaljevu koji stanovništvo otoka koristi za nužno povezivanje vlastitim čamcima.
Makroregionalni centar Drvenika je Trogir udaljen 7,1 Nm (W) odnosno 19,5 Nm (E), ali je povezanost slaba što bitno utječe na gospodarski život otoka. Veze sa susjednom Šoltom ne postoje, a nisu ni povijesno utemeljene. Supraregionalni centar Split, udaljen 15 Nm morem, odnosno 48 km cestom,'slabo je povezan s otokom i poticajno je žarište stalnih migracija i zabrinjavajuće depopulacije i starenja stanovništva.
Površina otoka iznosi 12,07 km2, a najveća dužina od 5,5 km nalazi se izmedu Rta Širan na SW i uvale Krivodolac na NE. U dinarskom smjeru NWSE Drvenik je izdužen 4,1 km od Rta Teketa do Rta Novica. U tom smjeru smjestile su se i dvije najveće uvale na otoku: dobro zaštićeni i razgranati Veli porat na NE i južnom vjetru izložene uvale Kokošinje i Solinska na SE.
Okolni otočići Malta (5 m), Orud (29 m), Mačaknar (16 m), Krknjaš V. (22 m) i Krknjaš M. ( 16 m) obogaćuju obalnu razvedenost i značajni su pejzažni elementi.
Značenje elemenata geografskog položaja posebno je naglašeno činjenicom da je Veli Drvenik, odnosno njegov Veli porat posljednje sigurno sidrište i zaklonjena luka na putu prema sjeverozapadu i plovidbi uz najnezaštićeniju obalu Jadrana i opasnu zonu Rta Ploča.
Sigurno je da je u prošlosti, a i u novije doba nesigurnih jedrenjaka, ova luka imala posebno značenje osobito za zimskih južina i garbinada. Intenzivniji uzgoj maslina i konjuktura vinogradarstva u drugoj polovici 19. stoljeća oživjeli su značenje Drvenika, koji nakon nadolazećih gospodarskih kriza i prevage motornih brodova gubi raniju vrijednost svog položaja te ostaje izoliran i van glavnih pomorskih putova.
Gradnja marine je pokušaj da se revitalizira one elemente položaja na kojima je nikao i razvijao se Veli Drvenik, a koji u suvremenoj funkciji mogu i danas biti značajni. Budući da od Brača, Splita i Trogira nema bliže marine, onda je jasno koliko ona može vrijediti ovdje, gdje se moderni robinzoni u slučaju nevremena mogu skloniti ili zanoćiti.
Drvenik Veli nema svog gravitacijskog prostora, ali je ipak povezan nešto manje s Vinišćem zbog veze s kopnom i Drvenikom Malim, zbog trgovine i pošte koje su u njemu locirane. Živeći bez vlastitih gospodarskih izvora, Drvenik sve dublje uranja u gravitacijsku zonu Trogira odnosno Splita, što uvjetuje polagano preseljavanje stanovnika ili organizaciju života obitelji u dva mjesta (Drvenik - Trogir ili Drvenik - Split), a to je gospodarski, populacijski i psihološki destimulativno i trebalo bi sprečavati.
Do Velog Drvenika plovi Jadrolinija, a smještaj samo u prvatnoj radinosti.
Najbolje je da posjetite web stranicu Veli Drvenik