Nymphea - luckasta mama https://blog.dnevnik.hr/nymphea

petak, 05.11.2004.

Kućni ljubimci – UPOMOĆ!!!

Danas nema priče… zapravo… i je neka vrst priče… samo je fakat realna.
Znala sam ja da će prije ili kasnije doći i do toga da moje dijete zatraži kućnog ljubimca. Životinju. Zapravo, ruku na srce, nekih smo pokušaja imali i prije, ali su se neslavno završili.

Recimo, kad ste dovoljno bedasti da pomislite da možete nadmudriti klince nekakvim kvazi ucjenama tipa ako ti napraviš ovo i ovo, ja ću ti kupiti to i to onda vam se dogodi sljedeće: Uoči 2. rođendana moje male smeđooke pametne glavice počeli smo s pričom odvikavanja od pelena (zašto baš tad? Fiks ideja! Moja! Eto, to je najpošteniji razlog!). Prvo je naravno krenula mentalna tortura svakodnevnog objašnjavanja, pokazivanja, kupili smo i tutu i sve one specijalne daske za klince koje se stave povrh obične (namjerno je množina jer su i bake morale imati svoje primjerke, da ne bi unuka propustila obavljanje nužde i kod bake!). Onda smo jednog lijepog zimskog jutra krenuli na plac i sasvim bezazleno obilazili krletke s ptičicama. Moja kćer ima nevjerojatnu sposobnost koncentracije i usmjeravanja pozornosti na jednu stvar još od rane dobi (nisam sigurna jel to pozitivno ili ne, ali svakako ponekad donosi glavobolju!) pa je tako zastala kod jedne krletke sa zebama i ni makac. Ona bi bas ove pticice!!! (Ovdje bih ja sad, da mogu, stavila neku prestrašnu glazbu koja najavljuje katastrofu i to drastičnih razmjera!)

A možda bi svekolikom pučanstvu trebalo objasniti da se ja zapravo užasavam ptica!! Ne znam jel mi to od Hitchcocka ili neke traume iz djetinjstva ali ne podnosim ptice. Moja 'seka' ima papigicu koja je toliko pitoma da joj krletku uglavnom drže otvorenom kako bi mogla slobodno letjeti. Ja se sva naježim i dobijem par sijedih kad mi ta mala žuto-plava beštijica sjedne na rame. Toliko se grozim da papigu odmah vraćaju u krletku i zaključavaju. Bljak! Ova digresija ima za cilj samo podcrtati sav užas i patnju koju ću vam nadalje opisati.


Jer, u tom prestrašnom trenutku kad vam mozak zakaže (ja sam sigurna da to jutro prije placa nisam popila svoju kavu za razbuđivanje, nemam drugog opravdanja za svoj postupak), može vam se dogoditi da se okliznete o vlastita načela i napravite kolosalnu glupost. Ka na primjer MOI. Naime, izgovorila sam sljedeće: Maza, kad naučiš ići na WC i bacimo pelene, mama će ti kupiti ptičice. Ovdje sad uzimam čekić i lupam se po glavi, SAD, tada sam mislila kako sam ju mudro preveslala, i to iz dva razloga:
prvo, sigurno će joj trebati malo duže za odvikavanje, jer nemam namjeru maltretirati dijete a drugo, zaboravit će što sam joj obećala – da, da, slobodno me kritizirajte, vjerujte, pojela sam SVE kaj sam si skuhala!!!
Naime, moje me dijete, kao i obično, preveslalo ko kakvu balavicu. Pelene je odbacila u rekordnom roku i ne samo da nije zaboravila na zebe već mi je s njima mozak popila. Tako su te male pernate napasti ušle u moj dom. Ja vam sad ne bih mogla opisati vjerno užas nad svojom sudbinom, mada sam to prihvatila više kao kaznu za svoje ponašanje prema maleckoj. Jer sam, naravno, JA morala čistiti urnebesan nered koji su ta minijaturna čudovišta u stanju napraviti. Napravila sam još jednu pogrešku, kao da ove do sad nisu bile dovoljne: kupila sam im hranilicu dovoljno veliku da cijela ptičica stane u nju, a dotične se očito osim u pijesku vole kupati i u zrnju, pa sam imala pun kufer zrnja i perja posvuda. Grrrr!!

No… svaka maca dođe na vratanca pa su tako i pticice - HEHEHE! Naime, ptičice su ljeti boravile na balkonu… na zraku.! I dogodilo se jednom, da eto, sasvim slučajno od silna meškoljenja u hranilici, otvore poklopac iste, pa su odletjele… u nepovrat. Ni dan danas mi nitko ne vjeruje da ja nisam imala svoje prste u tome, a ja se kunem da sam po tom pitanju sasvim nevina (no, dobro možda je ovaj izraz malo pretjeran!!). Ma, pazila sam ih ko kap vode na dlanu – khm!! Nadam se da ste svi povjerovali!

Naravno da sam skakala od veselja, plesala od radosti i vikala jipijejj!!! Nema smisla da vam sad pričam da sam lila suze kad nisam. Danima sam se smiješila kao da sam dobila zgoditak na lotu.
Lijepo sam sve pospremila, bacila krletku i objasnila svojoj kćeri da ptičice mnogo radije žive na friškom zraku. Ona je sasvim nehajno odmahnula rukom kao da mi želi reći: Ma koga još briga za te ptice! Fino! Kein problem! Jedino što sam vam zaboravila reći da je dotični problem trajao 2 godine.

Eh, čemu sad ova priča?? Samo da se podsjetim jer mi kćer u posljednje vrijeme traži mačku. Ona bi sad imala mačića. U stanu!
No, ja sam ipak nešto naučila iz prethodnog iskustva (shatro!) pa sam brže-bolje dala ultimatum: Ako ćemo imati mačku, morat ćeš je čistiti i hraniti i brinuti se o njoj. Naravno, spremno će ona, ali, neću je valjda samo ja čistiti, i ti i tata morate pomoći… Mislim da će mala biti odvjetnik, tako mi smrdi. Pravda se ko da je Zagorec (ne da ja imam nešto protiv njih… bošsačuvaj!). Tako da si ja mislim da sam opet nadrapala. Problem je što ja strašno volim mačke. To su mi baš cool živine – prilično su samostalne i neovisne i ne treba ih šetati…
Ma, koga ja to lažem – opet ću ju morat i čistit i vodit van i k veterinaru i kupovat joj hranu i grickalice i mačje drvo za brušenje šapa… Nadrapala sam, kak god okrenem!
Viš mi lak!

05.11.2004. u 09:40 • 13 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

< studeni, 2004 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

'Malo sim, malo tam!' :-))

nymphea@net.hr


Linkovi

Blog.hr

Statistiku ne kužim i zato sam je uklonila. Tko šljivi brojke, dajte komentare :-))



Bloga mi moga, previše vas je... thumbup

Brod je u boci
Čoravi udo - lud ko gužvara i s uvrnutom uškom!
Demjan - šije 'moher' haljine
E.P.
Herostrat
Hrundi v. bakshi
Jana s iglama
Jazzie
Jezdimirka
Scorpy The Jezikoslovac
Kućanica u Japanu
Lucy
Milou
Nemiri
Nixa
Porto
Suzy
Šanzelizee - još jedna Mama
Translatorica
Trillian
XXX(iola)