tko uči ali ne razmišlja - izgubljen je,tko razmišlja ali ne uči - u opasnosti je

ponedjeljak, 02.02.2015.

Stosstrupp Adolf Hitler 1923

Stosstrupp Adolf Hitler bio je odred pripadnika nacističke stranke kojima je jedini
zadatak bio da zaštite Fuhrera vođu stranke Adolfa Hitlera. Organizirani su u
svibnju 1923. iz ranije oformljenog stranačkog odreda Stabswache koji je osnovan
u ožujku iste godine. Stabswache imao je osam pripadnika (Rudolf Hess, Julius
Schreck, Joseph Berchtold, Emil Maurice, Erhard Heiden, Ulrich Graf, Bruno
Gesche i još jedna osoba)

Stosstrupp imao je isprva dvadesetak ljudi a kasnije je narastao do
sto pripadnika. Na slici gore prepoznajemo jednog od Hitlerovih vozača i
šefa Stostrupp Hitler Juliusa Schrecka.

gore, pripadnici Stosstrupp Hitler 1923. godine; u sredini zapovjednik Julius Schreck,
oko njega Ulrich Graf, Joseph Berchtold i ostali članovi;

gore, Julius Schreck (1898-1936) dugogodišnji Hitlerov vozač, zaštitar i suradnik

Schreck je sudjelovao u I sv. ratu i nakon rata već od studenog 1918. postao je
član Freikorps odreda Epp. Član nsdap postao je 1920. Dobio je članski broj 53.
Brzo se sprijateljio s Hitlerom, 1923. postavljen je na čelo prvih zaštitnih odreda
stranke Stabswache (ožujak 1923) a zatim i Stosstrupp Hitler u svibnju 1923.
Sudjelovao u Munchenskom puču u studenom 1923. godine a nakon neuspjelog
puča završio u zatvoru Landsberg zajedno s Hitlerom i kolegama.

Nakon što je Hitler u prosincu 1924. izašao iz zatvora u travnju 1925. je sa Schreckom
i ostalim kolegama iz bivšeg Stosstrupp Hitler koji je zabranjen 1924. godine osnovao
novi zaštitni odred Schutzstaffel - SS.

gore, Hitler sa nekoliko najvjernijih suradnika i zaštitara 1925. godine; Julius Schaub,
Julius Schreck, Hansjörg Maurer i Edmund Schneider

gore, Hitler i Schreck

gore, Hitler, Schreck i ekipa

gore, Hitler i Schreck 1927. godine

gore, Schreck, Hess i Hitler u trenucima opuštanja 1930. godine

gore, Hitler sa svojim ljudima; s lijeva na desno, nepoznati, Hess, Schaub, Schreck,
Christian Weber (okrenut leđima priča s Hitlerom)

gore, Hitler i Schreck

gore, Hitler, Schreck i ekipa u kampanji

gore, naprijed se voze Hitler i Schreck, iza Franz von Papen i Bruckner

Franz von Papen (1879-1969) njemački kancelar 1932., član Reicstaga od 1933. do 1945.,
od 1933. do 1934. vicekancelar Hitleru, od 1934. do 1945. veleposlanik u Beču (do 1938) i
Ankari, godine 1945. uhićen, 1947. u Nurnbergu oslobođen otpužbi, pušten 1949. nakon
što ga je njemački sud osudio na osam godina radnog logora;

Wilhelm Bruckner (1884-1954) od 1934. do 1940. Hitlerov ađutant, od 1940. do 1945.
aktivan u vojsci, od 1945. do 1948. u američkom zarobljeništvu;

gore, Hitler, Schreck, von Papen i Bruckner 1934. godine

gore, Hitler, Schreck, Sepp Dietrich, Schaub i Bruckner

"Schreck jer bio najbolji vozač kakav se uopće može zamisliti, a naš auto s kompresorom
išla su 170. Vozili smo uvijek jako brzo. Zadnjih godina naredio sam Schrecku da ne vozi
više od 80. Zamislite da mi se nešto dogodilo ! Posebno me je zabavljalo izazivati vozače
velikih američkih automobila. Uvijek su bili iza nas dok ih ne spopala taština. Američki
automobili su smeće u usporedbi s jednim "mercedesom". Njihov motor to nije mogao
izdržati, počeo bi slabije raditi a onda bi se zaustavili na rubu ceste i gledali začuđeno.
I pravo im budi."

Speer citira Hitlera u svojoj knjizi Sjećanja iz Trećeg Reicha

Schreck je umro 16. svibnja 1936. od meningitisa. Četiri dana kasnije su ga sahranili.