beskrajna zahvalnost
svim bićima u prošlosti,
beskrajna dužnost
svim bićima u sadašnjosti,
beskrajna odgovornost
svim bićima u budućnosti
Živa bića su bezbrojna - zavjetujem se da ću ih sve spasiti,
Strasti su neugasive - zavjetujem se da ću ih sve ugasiti,
Dharma (Učenje) je beskrajna - zavjetujem se da ću
njome ovladati,
Put budnosti je nenadmašan - zavjetujem se da ću ga dosegnuti.
SA - Sturmabteilung, Jurišni odredi - Foto povijest (1921-1945)
gore, Emil Maurice (1897-1972) & Hitler u Landsbergu 1924. godine; Maurice je bio
Hitlerov zaštitar i osobni vozač u prvim godinama nacističke stranke, također bio je
prvi lider (Oberster SA-Führer) jurišnih odreda nacističke stranke (1920-1921) kada
ovi još nisu imali službeni naziv ili su se zvali kojekako a svrha im je bila zaštita
Hitlera i rasturanje protivničkih skupova najčešće komunista
Jurišni nacistički odredi prvo su se zvali "dvoranska straža" ili Saalschutz a u
studenom 1920. nazvani su "Gimnastički i sportski odred" (Turn-und Sportabteilung).1
gore (prvi s lijeva) & dolje, Hans Ulrich Klintzsch (1898-1959) drugi lider (Oberster SA-Führer)
nacističkih odreda (od kolovoza 1921. do svibnja 1923), poručnik u Ehrhardtovoj brigadi2
U listopadu 1921. nacistički jurišnici dobivaju naziv Sturmabteilung (Jurišni odredi) ili skraćeno SA.
gore, Munchen, Marsfeld, 28. siječnja 1923., postrojavanje 6000 jurišnika, prvi "Stranački zbor Reicha" (Munchen, 27.-29. siječnja 1923)
gore & dolje, pripadnici SA marširaju ispred Fuhrera u Nurnbergu; Na slici se nalaze i Rudolf Hess (1894-1987) i Franz Pfeffer von Salomon (1888-1968) četvrti po redu lider SA (1925-1930) iza Goringa (vidi dolje, stoji kraj von Salomona) koji je kratko bio šef SA, samo par mjeseci 1923. godine
gore, Braunschweig, listopad 1931. godine
gore, Ernst Rohm (1887-1934), iako je bio samo Stabschef SA od 1931. do 1934. godine
ostao je upamćen kao najpolularniji i najmoćniji lider SA
gore, Hitler & Rohm nakon preuzimanja vlasti u siječnju 1933.; između njih Julius Schaub
(1898-1967) Hitlerov dugogodišnji zaštitar, tajnik i ađutant (1921-1945)
gore, lideri SA & SS-a, Dortmund 1933., s lijeva, Heinrich Himmler (1), ?, Rohm (11), ?, ? (13);
# SA uniforme kroz godine #
gore, s lijeva na desno, Obersturmbannfuhrer, OSAF, ljetna uniforma; Obergruppenfuhrer, SA Gruppe Staff 1939.; Haupttruppfuhrer, Gr. Sudmark, 1940;
gore, s lijeva na desno, Obertruppfuhrer SA; Oberscharfuhrer SA; sportska odjeća pripadnika SA
gore, s lijeva na desno, Obersturmbannfuhrer SA; SA-Stabschef (1934-1943) Victor Lutze (1890-1943); Sturmbannfuhrer SA
# bilješke & fusnote #
1 vidi Kershaw Ian, Hitler, 1889-1936, Oholost, Zagreb, 2000., str. 172
Dogodilo se na današnji dan - 20. prosinca 1924. godine
20. prosinca 1924. Hitler je pušten iz zatvora u Landsbergu gdje
je služio kaznu od travnja iste godine nakon suđenja u Munchenu
(od 26. veljače do 27. ožujka) na kojem je osuđen na 5 godina
zatvora zbog ugrožavanja države i društvenog poretka tj. pokušaja
nasilnog osvajanja vlasti 8. i 9. studenog 1923. godine koje je
poznato kao Munchenski puč (Pivnički puč).
gore, Hitler u šetnji unutrašnjim dvorištem i vrtom zatvora u landsbergu zajedno sa stranačkim kolegom, osobnim vozačem i zaštitarom Emilom Mauriceom (1897-1972)
Dogodilo se na današnji dan - 19. prosinca 1941. godine
Dana 19. prosinca 1941. Hitler je smijenio generala i feldmaršala Walthera von Brauchitscha (1881–1948) sa pozicije zapovjednika
njemačke kopnene vojske (Wehrmacht) na njegovu molbu i postavio
sebe na tu poziciju do kraja rata.
gore, s lijeva na desno, Albert Speer, Hermann Goring, Karl Brandt & Adolf Hitler
Albert Speer (1905-1981) Hitlerov arhitekt i ministar naoružanja & ratne
proizvodnje u Trećem Reichu (1942-1945); u Nurnbergu na suđenju 1946.
osuđen na 20 godina zatvora (Spandau), pušten 1966. godine; umro u Londonu
1981. godine
Albert Speer napisao je nekoliko dijela; među njima su "Sjećanja iz Trećer Reicha", Rijeka 1972. i "Dnevnici iz Spandaua", Zagreb, 1985.
Hermann Goring (1893-1946) ministar zarkoplovstva u Trećem Reichu
(1933-1945) i vrhovni zapovjednik ratnog zrakoplovstva Trećeg Reicha
(1935-1945, Hitlerov zamjenik (1938-1945), osuđen na smrt u Nurnbergu
1946. godine, počinio samoubojstvo trovanjem
Karl Brandt (1904-1948) visoki oficir SS-a i jedan od Hitlerovih liječnika,
osuđen 1947., pogubljen 1948. u Landsbergu
gore, Hitler & Karl Brandt na Berghofu; čini se da su bili dobri prijatelji
gore, Karl Brandt & Eva Braun na Berghofu; čini se da je Brandt bio dobar i sa Evom Braun
gore, Karl Brandt & Anni Brandt r. Rehborn (1904-1987) njemačka
prvakinja u plivanju 20-ih & 30-ih godina; Hitlerova prijateljica od
1925. godine, nakon sportske ozljede 1931. operirao ju je Karl
Brandt kojeg upoznaje 1933. s Hitlerom
gore, vjenčanje Karla Brandta & Anni Rehborn u Goringovoj kući 17. ožujka 1934. godine
gore, vjenčanje Karla Brandta & Anni Rehborn 17. ožujka 1934. godine;
na slici prepoznajemo Hitlera i Hermanna Goringa, Wilhelma Brucknera
(Hitlerov ađutant), Sophie Stork (druga "dama" u bijeloj haljini, Hitlerova
& Evina prijateljica)
gore, Sophie Stark (1903-1981) slikarica, ljubavnica Wilhelma Brucknera,
članica stranke (1931-1945), sudjelovala u unutrašnjem uređenju Berghofa,
Hitler ju je finacirao, nakon 1945. nakratko zatvorena;
gore, Anni Brandt 1932. godine; pripada je Hitlerovom najužem krugu,
nakon rata živjela je sjevernoj Njemačkoj;
gore, suđenje u Nurnbergu, 20. kolovoza 1947. godine; Karl Brandt bio je liječnik (diplomirao 1928)
član stranke (1932) & SS-a (1934), 1939. ratna služba u Leibstandarte Adolf Hitler, nakon povratka
s ratnog pohoda na Poljsku zadužen za provedbu programa ubijanja duševnih bolesnika (plan T-4),
posebni Hitlerov opunomoćenik za zdravstvo, od 1942. koordinator vojnog i civilnog zdravstva,
od 1943. glavni povjerenik za sanitet i zdravstvo, posebna ovlaštenja za medicinska istraživanja
(pokusi na ljudima u koncentracijskim logorima), u travnju 1945. uhapšen od SS-a na Hitlerov nalog,
3. svibnja 1945. oslobođen, 23. svibnja 1945. uhićen zajedno sa Donitzovom vladom, 1947. na suđenju
nacističkim liječnicima osuđen na smrt, pogubljen 1948. godine