tko uči ali ne razmišlja - izgubljen je,tko razmišlja ali ne uči - u opasnosti je

utorak, 17.01.2017.

Hermann Goring (1893-1946)

ime & prezime Hermann Wilhelm Göring
rođen 12. siječnja 1893., Rosenheim Njemačka (Bavarska), sanatorij Marienbad
umro 15. listopada 1946. Nürnberg, Njemačka (samoubojstvo tabletom cijanida)

zanimanje & djelovanja

Njemački političar (1922-1945), pilot, vojni zapovjednik, visoki dužnosnik
NSDAP-a (1922-1945) i drugi čovjek Trećeg Reicha (1933-1945),
zapovjednik njemačkog Luftwaffea, prvi šef GESTAPO-a i Hitlerov nasljednik.
Predsjednik Reichstaga (932-1945)

Bio je istaknuti vojni pilot u Prvom svjetskom ratu (1914-1918) s 22 srušena aviona,
a nagrađen je i slavnim Plavim Maxom najprestižnijim njemačkim odlikovanjem za
vojne zasluge. Ujedno je bio i posljednji zapovjednik eskadrile Jagdgeschwader 1,
koju je prije njega vodio slavni Manfred von Richthofen.

Po završetku Drugog svjetskog rata osuđen je za ratne zločine i
zločine protiv čovječnosti na Nürnberškom procesu 1946. goidne.
Osuđen je na smrt vješanjem, no počinio je samoubojstvo popivši
tabletu cijanida noć prije vješanja.

obitelj, supruge & djeca

Carin von Kantzow r. von Fock (1888-1931) u braku s Goringom (1923-1931)
Emmy Sonnemann (1893-1973) u braku s Goringom (1935-1946)

djeca Edda Goring (1938)

roditelji, otac Heinrich Ernst Göring (1839-1913) prvi generalni guverner Njemačke jugozapadne Afrike (današnja Namibija), uz to što je prije bio konjanički časnik i član Njemačkog konzulata

majka Franziska "Fanny" Tiefenbrunn (1859-1923. ili 1943) iz seoske bavarske obitelji. Vjenčanje jednog gospodina i žene niže klase, koje se dogodilo 1885., bilo je moguće samo zato što je Heinrich Ernst Göring bio udovac.

braća & sestre

Hermann je bio jedno od petero djece. Dvojica braće Karl (1885-1932; pravnik, emigrirao u SAD) i Albert Göring (1895-1966; businessman) i dvije sestre Olga Therese Sophia Göring (1889 (Walvis Bay (German South-West Africa) - 1970) i Paula Elisabeth Rosa Göring (1890–1960).

gore, Heinrich Ernst Göring (1839-1913) otac Hermanna Goringa

gore, Hermann Goring 1907. kad mu je bilo 14 godina

gore, jedan od dvoraca u kojem je živio i igrao se Hermann Goring dok je bio dijete

gore & dolje, Goring pilot

U svojoj knjizi "Nurnberg" Airey Neave (1916-1979) piše:

Goringova ratnička reputacija bila je viteška. Danski pilot, kapetan Krause-Jensen, koji je
letio za Francuze, jednom je prilikom pričao kako muse za vrijeme zračne bitke s Goringom
zaglavio mitraljez. U očajanjuje rukom lupio po beskorisnom oružju. Kad je Goring to vidio,
nagnuo je svoj avion, salutirao i odletio.1 Svejedno je bio na popisu ratnih zločinaca nakon
Prvog sv. rata što ga je jako ljutilo.

Hermann Goring za vrijeme Prvog sv. rata (1914-1918);
od godine 1914. poručnik u jednoj pješačkoj pukovniji, borio se u Elsassu, premješten u zračne trupe,
isprva zračni opservator, zatim pilot; od 1918. zapovjednik eskadre lovacalovaca "barun Richthofen",
nakon rata 1919. povlači se iz službe kao satnik;

Od 1920. godine glavni pilot Svenska Lufttrafika, od 1922. studij povijesti i nacionalne
ekonomije na Sveučilištu u Munchenu.

gore & dolje, Goring i prva supruga Carin von Kantzow ranih 20-ih;
upoznali su su 1920. u Švedskoj a oženili u siječnju 1923. godine

gore, Carin von Kantzow (1888-1931) švedska barunica & prva supruga Hermanna Goringa

gore, Goring 1923. kao pripadnik SA; Hitlera je prvi put čuo 1922. kako govori i učlanio se u stranku;
ubrzo je preuzeo vodstvo nad SA. Nakon što je odstupio s mjesta vođe, dobio je titulu SA-Gruppenführer
(general-pukovnik) koju je zadržao sve do 1945; u Munchenskom puču ranjen, bježi u Austriju zatim u
Švedsku, zbog ovisnosti o lijekovima i morfiju koje koristi zbog ranjene noge smješten na psihijatrijsku kliniku;

gore & dolje, Goring 20-ih godina

gore, Hitler, Goring & ekipa 1929. u Nurnbergu; Julius Schreck (Hitlerov vozač) u pozadini;
Goring se u Njemačku vratio krajem 1927. godine nakon što je 1923. naglo otišao nakon
Munchenskog puča u studenom 1923. godine;

Godine 1928. ponovo se uključio u NSDAP te postao član Reichstaga (1928-1945) a
od 1932. do 1945. predsjednik Reichstaga, 1931. SA-Gruppenfuhrer

gore, Obersalzberg 1932. godine, slijeva: Hitler (1889-1945), Gregor Strasser (1892-1934), Ernst Rohm (1887-1934) & Goring (1893-1946)

gore & dolje, 30. siječnja 1933. Hitler postaje kancelar; s lijeva na desno: Walter Funk; ?; ?; ?;
Goring, ? (stoji iza Goringa), Hitler, Wilhelm Frick (stoji iza Hitlera), Papen, ? (stoji između Hitlera &
Papena) & Hugenberg;

gore, Hitler & Goring pozdravljaju mnoštvo; u pozadini Frick & Hess

gore, Goring u veljači 1933.

gore, knjiga o Goringu njemačkog novinara, državnog dužnosnika & Goringovog šefa tiska Martina Sommerfeldta (1869-1969) iz 1933. godine; vidi za Martina Sommerfeldta - spartacus-educational

Od 30. siječnja 1933. do 5. svibnja 1933. državni ministar bez lisnice, od 1933. do 1945.
pruski ministar-predsjednik, 1933. & 1934. vršio je funkcije ministar unutrašnjih poslova i
šef pruske policije, šef zemaljske policije i šef tajne državne policije GESTAPO (travanj
1933 - 1. travnja 1934). Od svibnja 1933. ministar zrakoplovstva, 1935. general zrakoplovstva,
vrhovni zapovjednik ratnog zarkoplovstva (1935-1945).

vjenčanje Hermanna Goringa & Emmy Sonnemann 19. travnja 1935. godine

gore, Goring s Lindbergovima

gore, Goring lovac; od 1934. do 1945. Goring je bio državni nadzornik šuma & lova

gore, knjiga Ericha Gritzbacha (1896-1968) njemačkog državnog dužnosnika (1931-1945) i SS-Fuhrera (1933-1945), " Hermann Göring, Werk und Mensch, Eher, München 1938. ; vidi za Ericha Gritzbacha - Axis History Forum

gore, Hitler, Goring, Emmy & kćer Edda (rođena 2. lipnja 1938)

gore, majka & kći

gore, Hitler, Hermann Goring & Emmy Goring

gore, Reichsmarshall Goring

gore, Goring, Emmy & Edda Goring

gore, Goring u svibnju 1945. nakon što je uhićen od američke vojske 8. svibnja i
smješten Mondorf-les-Bainsu gdje je došao sa 16 kovčega s ugraviranim inicijalima, s
crvenom kutijom za šešire i sobarom; navodno su mu nokti bili premazani crvenim lakom;
bio je uvjeren da će se naći s Eisenhowerom; u jednom od kovčega našli su 20.000
tableta parakodeina.2

gore, Goring 7. srpnja 1945. godine

gore, Goring na suđenju u Nurnbergu 1946.

Na međunarodnom vojnom sudu u Nurnbergu nakon rata prisiljen je na odvikavanje od droge i
radikalnu dijetu kako bi se trijezan suočio s nedjelima koje je počinio kao drugi čovjek Trećeg Reicha.
Od rujna, kad je dospio u nurnberški zatvor, smršavio je sa 120 na 90 kg a i smanjili su mu
doze droge. Tvrdio je da nije znao za masovna ubijanja - Nekadašnji čovjek željan moći tvrdi da
nije znao za masovna ubijanja iako je bio upleten u sve radikalne akcije nedostojne čovjeka, iako
je potpisao gotovo sve zakone usmjerene protiv Židova, uredbe i naredbe za ubojstva, te iako je
upravo on Reinharda Heydricha, šefa državnog glavnog ureda za sigurnost opunomoćio da pripremi
"ukupno riješnje židovskog pitanja". Göring skida slušalice kada se iznose dokazi o tome kako je
pridonio porobljavanju i umorstvu milijun i pol ljudi. On se toga ne može sjetiti. Pokušava uvjeriti
sud "Što ste na višem položaju to manje znate o onome što se odvija ispod vas" - piše povjesničar
Knopp te dodaje kako je na pitanje sudskog psihologa Gustava Gilberta:

"Zar nikada niste doznali za zvjerstva za koja je doznao cijeli svijet'" Göring odgovarao "Ah, o tome
se svašta čulo, ali, naravno, čovjek u nešto slično ne bi povjerovao". U jednom trenutku je ipak
popustio i rekao "Ah, to masovno ubijanje. Sve je to strašna sramota. Radije ne bih o tome pričao,
niti o tome mislio".

Sud ga je proglasio krivim u svakom pogledu i dosudio mu kaznu vješanjem. No on je noć prije
vješanja popio tabletu cijanida koju je imao sa sobom i tako počinio suicid. Psiholog u zatvoru je
testirao Göringovu inteligenciju i ustvrdio da ima kvocijent 138. Otrov je nabavio iz kutije s
kremom za kožu (imao je dermatitis). Pošto je počinio suicid, njegovo tijelo je izloženo zajedno s
tijelima ostalih optuženika koji su osuđeni na smrt vješanjem. Imao je 53 godine.

gore, nakon smrti, njegovo je tijelo kremirano zajedno s tijelima ostalih nacista osuđenih na smrt.
Pepeo je kasnije bačen u potočić Conwentz koji se ulijeva u rijeku Isar.

# Goring - literatura #

# bilješke & fusnote #

1 Airey Neave, Nurnberg, Zagreb, 1980., str. 63;

2 Airey Neave, nav. dij., str. 66/67;