Historia magistra est

(Add. 20) - Jedna od Ramićevih poganih podvala protiv zavičajne Bosansko-novske trilogije (BNT) i njenog autora mr.sci.Ante Milinovića su njegovi uporni pokušaji širenja šovinističke mržnje prema autoru ali i cijelom hrvatskom narodu i prijateljskoj Republici Hrvatskoj, što je i ranije činio u nekim časopisima u Čikagu. Klevetnik Ramić sa svojim bimbašama koristi svaku priliku da na (tuđim) bošnjačkim blogovima podmetne svoj šovinizam profesoru Milinoviću, kako bi mu potkopao ugled među Bošnjacima i pomoću prevare posijao otrovno sjeme mržnje i nepovjerenja prema hrvatskom narodu.

U svojoj gluposti i zasljepljenosti velikosrpskim šovinizmom on ne vidi da je baš taj izbor «dokaza» njegova sigurna gubitnička kombinacija, jer su i prof. Milinović i njegova porodica oduvijek bili poznati kao nacionalno vrlo tolerantni Novljani, pa su se u bračnim, poslovnim i kumovskim vezama masovno izmiješali (u bezbroj primjera!) s drugim nacijama, a najčešće sa Bošnjacima i Srbima. Međutim, Ramić uporno ponavlja optužbu protiv autora knjige i bošnjačkih Novljana da su šovinisti, a dokaz su mu njihova povezanost sa susjednom republikom prilikom traženja spasa od zločina srpskog nacionalizma. On tako zapravo iskazuje svoju podsvjesnu zločinačku misao da ni Novljani ni autor nisu smjeli ni po cjenu života 1991-95. godine potražiti spas u Hrvatskoj, već se prepustiti srpskim zlikovcima
da ih pobiju, kao što su pobili tri stotine uglednih bošnjačkih Novljana, jer je za njega kao velikosrpskog ulizicu autorov bijeg u Zagreb i izlaz konvoja u Karlovac najveća izdaja «pobjedničkog» srpstva. Suludo je što on kroz takve čudovišne razmjere svoje izdaje vlastitog naroda i svih moralnih vrijednosti pokušava zavaditi upravo te njemu mrske spašene Bošnjake s autorom, koji je cijelog života dijelio dobro i zlo s novskim muslimanima. Tako je nastavio i u progonstvu, nesebično pomažući spašavanje deset tisuća Bošnjaka u Zagrebu od četničkog pokolja 1992. i nakon toga, jer je i u ratu i danas njegov mali zagrebački stan često bio siguran konak za brojne bošnjačke prognanike, musafire i prolazne putnike. Pola miliona Bošnjaka našlo je tada u Hrvatskoj spas od četničkih zločinaca. Gdje je tada bio Ismet Ramić ? Najprije je u zloglasnom četničkom leglu u Dvoru radio za njih kao građevinski operativac, da bi kasnije pobjegao što dalje od zavičaja, preko Atlantika u Čikago, odakle danas drži autoru lekcije o povratku u zavičaj.