Samo kratko, drage moje, jer, danas je bio duuuuuuuuug dan.
Dakle, evo kako ja vidim uskršnji problem Zečića i svih njemu sličnih zečina!
Čini mi se naime da je stvar u - jajima!
Kako to?
Evo kako:
Pjesnik dakle kaže: Čini mi se...! Nije siguran, skot, a ne, di bi on bio siguran da i on nju bezrezervno i bezuvjetno voli - on je ipak suvremen frajer modernih nazora i za njega nema ničeg izvjesnog: on odmah na početku svoje ljubavne izjave skromno priznaje da nitko ništa ne zna, jer je krhko znanje, pa tako ni on ne bi mogao da sa sigurnošću zna kako bi za nju/tebe/mene dao sve, nego se njemu, gle kurca, rekli bi oni, ČINI!
Hrabro, nema što!
A što se to tebi milo čini?
Čini mi se da bi I JA dao....! Oooooopsss! Stani, male, ej, stari, polako, ima vremena: Ma nemoj, i TI!
A ja sam baš mislila tvoj brat (od tekte, da budem multikulturna)!
Pa frajer me iznenađuje iz riječi u riječ: hoću kazati, ovdje se opasno gusto misli: već u osmoj riječi jedne jedine rečenice drugi ziherung: prvo mu se čini općenito - ono, nisam siguran, čini mi se...- a sad mu se čini da bi i ON dao pola života svog!
Strašna žrtva, nema što: taman kad sam pomislila da bi mogao nagovoriti barmena da se on ponudi u toj iskrenom natupu samobičevanja i nevjerojatne ljubavne žrtve, kadli, nevjerojatna iznenađenja: nakon svih frajera u ulici, i njemu se čini da bi i ON mogao žrtvovati nekaj, ne, kad već svi, kuiš, ono, mislim...
Samo, što se to dakle njemu ČINI da bi i ON mogao učiniti?
Njemu se (samo) čini da bi i ON mogao dati - pazi vamo, alo, pazi sad! - POLA života svog!
Oprostite, ali, a-u-kua! Pa čak POLA života svog! Jebate, frajer je u kasnim pedesetima, a misli da bi mi mogao dati POLA života svog; kakav optimizam! Nema tu kalkulantstva, a ne: nema tu romantičnih laži tipa 'dao bih život za tebe', vraga, tu kit igra va banque: njemu se čini da bi i on mogao dati točno POLA života svog, nakon što je cijelu jednu rečenicu prije dobro odvagnuo i razmislio!
Pa tko ga ne bi volio!
Kvragu, cjelokupno naše školsko obrazovanje i socijalizacija samo je jedna velika ideoška laž i zavjera naših nemuštih pređa: ovdje se nitko nije rodio i umro u istoj državi, pa roditelji nemaju zapravo što naučiti djecu: ZATO NAS LAŽU! Lažu kad nas tjeraju da čitamo antičke tragedije, lažu kad nam ucjepljuju kršćansku moralku i idela samožrtvovanja, lažu kad nam podgrijavaju lažne nade da će jednom netko biti spreman žrtvovati se za nas!
Istina je stubokom različita: Mi živimo u svijetu frajera koji su odreda trgovci policama životnog osiguranja: njima se ČINI da bi I ONI dali POLA života S V O G!
Nakon što su uzeli više od pola života MOG!
Ej, frajeri, svaka vam dala!
Pola života svog.
Toliko za večeras.
Uf...
Zečiću, zečiću, potkresat ćemo ti uši, kad-tad!
