Navodno stariji i "domaći" stanovnici Kyota vjeruju da će Kyoto opet jednog dana
biti glavni grad Japana,kao što je to bio preko 1000 godina(od 794.do 1868.).
Danas Kyoto ima oko 1.500.000 stanovnika,a navodno ga godišnje posjeti
40.000.000 gostiju.U gradu i njegovoj brdovitoj okolici smjestilo se preko 2000
hramova,što budističkih što shinto.Budističkih je više,preko 1500,shinto svetišta-
nekoliko stotina.U Kyotu se nalazi 20 % nacionalnog blaga Japana i 15 % kulturnog
bogatstva.Na UNESCO-voj listi zaštićenih spomenika nalazi se 17 objekata iz Kyota.
Tu je i 47 fakulteta i sveučilišta,a industriju da i ne spominjem.
gore,karta Kyota iz 8.st. kada se zvao Heian-kyo(Grad mira i sigurnosti)
i postao carskom prijestolnicom tj. Miyako,kako su ga i zvali tokom Heian perioda(794-1185), perioda koji je prethodio periodu Kamakura u kojem su glavnu ulogu u društvu preuzeli samuraji; ulice su posložene kao na šahovskoj ploči prema uzoru na Naru(carska prijestolnica,od 710.do 784.god.)koja je opet preuzela takav raspored ulica od kineskog grada Changana iz T'ang dinastije(7-10.st.);od 784.do 794.carska prijestolnica bio je grad Nagaoka;Na južnom ulazu u grad nekad su se nalazila velika vrata poznata kao Rashomon;poznati pisac Ryunosuke Akutagawa (1892-1927) napisao
je priču "Rashomon",a filmski redatelj Akira Kurosawa(1910-1998) snimio film
"Rashomon",koji je nastao od Akutagawine priče Rashomon i jedne druge njegove priče;
gdje su nekad stajala velika vrata Rashomon,stoji To-ji,najviša budistička pagoda u Japanu,visoka 57 m; budistički hram So-ji,s druge strane Rashomona,danas više ne postoji, nestao je u požaru,i više nije obnavljan
gore,pagoda To-ji,snimljena iz shinkansena;visoka 57 m,završena 794.godine
Kyoto otprilike znači "glavni grad" ili "glavna prijestolnica",dok je Tokyo "istočna
prijestolnica".Ako u Kyoto stignete iz 515 km udaljenog frenetično,zagužvanog
Tokya,dojam o mirnom gradu kontemplacije,tradicije,geishi,rikši,čajana i festivala (matsuri)...mogao bi biti i dojmljiviji.Od Tokya do Kyota,ako idete shinkansenom,
možete stići za 2 h 40 min.Ali i to zavisi u koju vrstu shinkansena ste se ukrcali.
Ne staju svi shinkansen-vlakovi na svim stanicama.
gore,platforma,Kyoto st.
gore,pogled sa perona-platforme na Kyoto
gore,shinkansen Nozomi,spreman za Tokyo
gore,ulazno predvorje Kyoto st.koja je obnovljena 1997.godine
gore,Kyoto st. iz ptičje perspektive
gore,jedan od mnogobrojnih prolaza koji se nalaze ispod Kyoto st.,a s lijeve i desne strane poredani su kilometri i kilometri restorana i trgovina raznih vrsta i namjena
gore,nihonkichigai ispred ulaza u Kyoto st.
gore,Kyoto st.;kako je veliki dio želj.mreže privatiziran u Kyotu,možda je najbolje kupiti dnevnu kartu za prijevoz po gradu,košta 500 y(oko 25 k)
gore,Kyoto st. s druge strane,ulazak shinkansena u stanicu
___________________________________________________________________
* fotografije:Siniša(tomodachi) i moja malenost(watashi);Kyoto st.,2005. i 2006.godine;
Živa bića su bezbrojna - zavjetujem se da ću ih sve spasiti
Strasti su neugasive - zavjetujem se da ću ih sve ugasiti
Učenje (Dharma) je beskrajno - zavjetujem se da ću njome ovladati
Put budnosti je nenadmašan - zavjetujem se da ću ga dosegnuti
četiri zavjeta Boddhisatve
"Japanski običaji zapadnom čovjeku čine se vrlo čudnim i stranim.U prvo vrijeme čovjek bi pomislio da se nikada neće naviknuti na njih.No,kada se privikne,često ih smatra i boljim od svojih."
Otac Pedro Arrupe(1907-1991),
28.nasljednik sv.Ignacija
Loyole i vrhovni poglavar
Družbe Isusove,podrijetlom
Bask,djelovao u Japanu
27 godina(1938-1965);
objavio knjigu "Taj nevjerojatni Japan",
Zagreb,1978.
"Zanimanje za Japan na Zapadu posljednjih desetljeća je upravo simbol snage onih ljudi Zapada koji se ne boje da će izgubiti vlastitu individualnost ako upoznaju i druge vrednote pored onih koje su stvorili njihovi preci.To je zanimanje pored ostalog i jamstvo da se Istok i Zapad mogu razumjeti i da će međudjelovanjem i razmjenom onog što su stvorili i jedan i drugi postati bogatijim ne samo što se tiče materijalnih dobara nego i spiritualnih, jer i ovdje i Istok ima što pokazati Zapadu,kao što je i Zapad imao što pružiti Istoku."
prof. Vladimir Devide
Photo by Satokica,2007.,9.svibanj;
Kumagaya-shi,Saitama-ken;
Vidi dolje
Kimigayo, japanska himna
Izvodi:Yuki Koyanagi
(na klupi Japana sjedi Ivica Osim
protiv Trinidada & Tobaga 2006.) i
Lijepa Naša,
Nurnberg,18.lipanj,2006.