<Novosti iz knjiznice TTF-a>

Novosti iz biblioteke TTF-a https://blog.dnevnik.hr/nibttf

ponedjeljak, 23.03.2009.

Ukinuto sufinanciranje inozemnih časopisa

Poštovane kolegice i kolege iz sustava sveučilišnih knjižnica i knjižnica znanstvenih i visokoškolskih ustanova!

Sukladno mnogim upitima, ali i obvezi Ministarstva, prilažemo vam odluku o kriterijima nabave inozemnih znanstvenih časopisa u 2009. godini.

Ona je stupila na snagu danom donošenja te vas upućujemo na članak koji glasi:

Ustanove iz sustava znanstvene djelatnosti mogu nabavljati tiskane inacice stranih znanstvenih casopisa za 2009. godinu, neposredno i sukladno Zakonu 0 javnoj nabavi, iskljucivo vlastitim sredstvima. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u 2009. godini nece sudjelovati u troskovima nabave istih.

Nadalje, sredstva u Državnom proračunu na aktivnosti nabave inozemnih znanstvenih časopisa neće biti dostatna za nabavu navedenih elektroničkih kolekcija časopisa.

U tijeku je korekcija, odnosno redukcija pokrenutih postupaka nabave. O konačnim rezultatima bit će te informirani.

Zahvaljujem se na dosadašnjoj suradnji, razumijevanju i velikom strpljenju.

S poštovanjem,



Koraljka Sopta, prof.

voditeljica znanstvene infrastrukture

Uprava za zajedničke programe

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

23.03.2009. u 10:52 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 20.03.2009.

MZOŠ dodjeljuje u najam 30 stanova na lokaciji Borovje



Rok: 20. travnja 2009.



N A T J E Č A J

za dodjelu stanova u najam osobama u suradničkim zvanjima i na radnim mjestima asistenata, viših asistenata i znanstvenih novaka na području grada Zagreba


I.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) dodjeljuje u najam 30 stanova na lokaciji Borovje kako slijedi:

ZNANSTVENA PODRUČJA

Prirodne znanosti, 25 % - 8 stanova
Biomedicinske znanosti, 21 % - 6 stanova
Tehničke znanosti, 21 % - 6 stanova
Humanističke znanosti, 10 % - 3 stana
Društvene znanosti, 10 % - 3 stana
Biotehničke znanosti, 10 % - 3 stana

UMJETNIČKA PODRUČJA, 3 % - 1 stan

više....

20.03.2009. u 10:45 • 0 KomentaraPrint#^

Okrugli stol - HDPIO

Hrvatsko društvo za promicanje informatičkog obrazovanja (HDPIO) poziva Vas na već ranije najavljeni okrugli stol

NAZIVLJE U PODRUČJU
INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA

Okrugli stol se održava u utorak, 24. ožujka 2009. godine u 18 sati, u novootvorenom prostoru Kluba – Ilica 42 u dvorištu

Sudjeluju:

Dr. sc. Milica Gačić, red. prof., Učiteljski fakultet
Doktorirala s temom "Frekvencijsko-leksička analiza engleskog kao jezika struke krivičnih disciplina (za potrebe visokoškolske nastave)". Voditelj Katedre za strane jezike struke na Visokoj policijskoj školi i Fakultetu kriminalističkih znanosti. Specijalizirala područje engleskog jezika za potrebe prava tijekom post-doktorskog usavršavanja na School of Law, University of Texas. Predaje lingvističke predmete jezika struke na poslijediplomskim studijima metodike i didaktike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Filozofskoj fakulteti u Ljubljani. Profesor Suvremenog engleskog jezika i Lingvistike na Učiteljskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Katedre za obrazovanje učitelja engleskoga jezika.
Dr. sc. Milica Mihaljević, zn. savj., Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Doktorska disertacija: „Lingvistička analiza računalnog nazivlja u hrvatskom ili srpskom jeziku“. Radila u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU na projektu Terminološki rječnici. Od 1987. godine radi u Zavodu za hrvatski jezik (danas Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje). Osnovni su joj znanstveni interesi terminologija (posebno računalno nazivlje), leksikologija, leksikografija te jezični dodiri (hrvatski i engleski). Autorica je triju samostalnih monografija, jedne monografije u suautorstvu, školskih udžbenika, brojnih znanstvenih i stručnih radova. Tajnica Odbora za leksikografiju HAZU.
Dr. sc. Branka Tafra, red. prof., Hrvatski studiji
Doktorirala s disertacijom “Gramatičar Vjekoslav Babukić”. Od 1971. radila u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje (prije Zavod za hrvatski jezik) u Zagrebu, a od 1. IX. 2005. radi na Hrvatskim studijima u Zagrebu (predmeti: Povijest hrvatskoga standardnoga jezika, a od 2004. i Gramatika hrvatskoga jezika).. Objavila četiri knjige i kao suradnik šest knjiga, te šezdesetak znanstvenih članaka u domaćim i stranim publikacijama s temama iz povijesti hrvatskoga jezikoslovlja, iz leksikografske teorije, leksikologije te iz gramatike. Član Komisije za leksikografiju i leksikologiju pri Međunarodnom slavističkom komitetu. Suradnik Leksikografskoga zavoda na Hrvatskoj enciklopediji i Hrvatskom biografskom leksikonu te suradnik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija na izradi jezičnih pomagala za potrebe prevođenja pravne stečevine Europske zajednice.
Dr. sc. Djurdjica Težak, red. prof. u m., PMF
Od 1961 - 2003 radila na Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu u području fizikalne kemije koloida i amfifilni agregata u otopinama. Više puta boravila je na usavršavala se na Universität Bayreuth, Lehrstuhl fuer Physikalische Chemie u Bayreuthu u Njemačkoj. Članica domacih i inozemnih strukovnih organizacija, članica Redakcijskoga odbora Croatica Chemica Acta 1981-1994, i recenzent znanstvenih casopisa. Pročelnica Odjela za fizicku kemiju Instituta za kemiju Sveučilišta u Zagrebu 1976/77. Članica Predsjednistva Hrvatskoga Kemijskog Drustva 1980-1991. Članica Savjeta Prirodoslovnih odjela Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta 1982/83. Pročelnica Kemijskoga odjela PMF Sveucilista u Zagrebu 1988- 1995. Članica Vijeća za knjižnice Republike Hrvatske 1993-1966.

Moderator: dr. sc. Damir Boras, red. prof. Filozofski fakultet

Rasprava o nazivlju u ovom području stara je gotovo kao i razvoj i primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija na našim prostorima. Prevoditi ili ne prevoditi, naći slične riječi ili stvarati nove nazive; sve je to neprestana tema, kako rasprava u akademskim krugovima, tako i radova u časopisima pa i novinskih članaka. Naravno, ne smatramo da ćemo sve riješiti ovim okruglim stolom, ali ćemo barem razbistriti neke pojmove i pridonijeti izgradnji načela za budući rad na nazivlju u području koje gotovo svakodnevno bilježi nastanak novih pojmova.

Za HDPIO:

Prof. dr. sc. Nenad Prelog, predsjednik

P.S. Najljepše Vas molimo da ovaj poziv proslijedite i drugim članovima vaše udruge, organizacije ili institucije, kao i svima ostalima za koje smatrate da ih ova tema može interesirati. Ako ima zainteresiranih koji bi željeli primati pozive na druge skupove i rasprave koje organizira HDPIO molimo Vas da nam pošaljete njihove mail adrese.


Ujedno najavljujemo i predavanje BRANIMIRA MAKANCA, doajena informatičkog obrazovanja u nas pod naslovom:

"Računala u nastavi - nekad i sad"

Vjerujem da će biti interesantno čuti nešto o početcima primjene računala u nastavi kod nas, o nastanku Multimedijskog centra, našem prvom time-sharing računalu, o prvim domaćim računalima "Orao" i "Ivel Ultra" i prvim programima za NPK i prvim modemskim vezama u našim školama.


20.03.2009. u 10:44 • 0 KomentaraPrint#^

Razvoj ljudskih potencijala




Radionica

Razvoj ljudskih potencijala u jugoistočnoj Europi – uloga i izazovi regionalnih razvojnih institucija

Varaždin, 3. travnja 2009. godine


Poštovani,

Agencija za razvoj Varaždinske županije u suradnji sa organizacijskim odborom Europskog regionalnog ekonomskog foruma EREF 2009 organizira u Varaždinu 3. travnja 2009. godine s početkom u 10.00 sati pripremnu radionicu u sklopu ovogodišnjeg foruma. Tema radionice je doprinos razvojnih institucija razvoju ljudskih potencijala na području jugoistočne Europe.

AZRA je član EREF mreže koja je uspostavljena na inicijativu sudionika i organizatora Europskog regionalnog ekonomskog foruma prošle godine u Novoj Gorici. Svrha povezivanja je uspostava neformalnih kontakata, razmjena informacija i primjera dobre prakse između razvojnih, obrazovnih i gospodarskih subjekata na području jugoistočne Europe.

U sklopu ovogodišnjeg EREF-a, koji će se pod nazivom “Human Capital Development and International Migrations Management for a more Competitive Europe” održati 8. i 9. lipnja 2009. godine u Novoj Gorici, partneri EREF mreže pripremaju niz radionica čiji će zaključci i preporuke biti predstavljeni na Forumu.

Stoga Vas pozivamo da svojim sudjelovanjem iskoristite priliku da iznesete svoja iskustva, stavove i preporuke za ovogodišnji EREF.
Radionica će se održati u Varaždinskoj županiji, dvorani Poglavarstva prema programu u nastavku.
Predavači će biti predstavnici razvojnih i obrazovnih institucija s područja Hrvatske.
Sudjelovanje na radionici je besplatno te Vas ljubazno molimo da zbog limitiranog broja mjesta svoj dolazak potvrdite mailom ili telefonski do 25. ožujka 2009. godine na sljedeće kontakt adrese:

sonja.ivos@azra.hr
Tel: +385 42 492 420
Fax: +385 42 390 571

Sve dodatne informacije o Europskom regionalnom ekonomskom forumu EREF 2009 možete pronaći na web stranici www.eref.si.


Srdačan pozdrav,

Sonja Ivoš
Agencija za razvoj Varaždinske županije

20.03.2009. u 10:31 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 17.03.2009.

Ukinuta novčana potpora novacima....

prenosimo...

Obavijest o prekidu programa novčane potpore za sudjelovanje znanstvenih novaka na međunarodnim znanstvenim skupovima u inozemstvu u 2009. godini

16. ožujka 2009.

Obavještavaju se korisnici programa novčane potpore za sudjelovanje znanstvenih novaka na međunarodnim znanstvenim skupovima u inozemstvu da se navedeni program prekida 31. ožujka 2009. godine zbog pomanjkanja financijskih sredstava. Svi zahtjevi koji su u međuvremenu pristigli u ministarstvo do tog datuma (datum poštanskog žiga) bit će riješeni prema sadašnjim propozicijama programa.


17.03.2009. u 22:27 • 0 KomentaraPrint#^

EBSCO

Članice Sveučilišta imaju besplatan pristup i na neke baze podataka u sklopu EBSCO hosta.

Jedna od baza u ponudi EBSCO Information Services je i Textile & Technology Complete. Moguće je ugovoriti TRIAL period besplatnog
korištenja.

Interface za pretraživanje baza preveden je na hrvatski jezik.


17.03.2009. u 09:52 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 09.03.2009.

Stipendije Vlade Francuske Republike

prenosimo...


Rok: 15. travnja i 15. svibnja 2009.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Veleposlanstvo Francuske Republike u Republici Hrvatskoj objavljuju

N A T J E Č A J

ZA DODJELU STIPENDIJA VLADE FRANCUSKE REPUBLIKE

1. JEZIČNE STIPENDIJE

a) 8 jednomjesečnih stipendija za usavršavanje francuskog jezika
Stipendije su namijenjene studentima završnih godina preddiplomskih studija te apsolventima svih studijskih programa osim francuskog jezika. Stipendije nisu namijenjene početnicima kao ni studentima koji izvrsno poznaju francuski jezik.

b) 8 mjeseci stipendija za studijske boravke u trajanju od 1 do 3 mjeseca za studente završnih godina preddiplomskog studija francuskog jezika i za apsolvente francuskog jezika.

2. OSTALE STIPENDIJE - ZA SVA ZNANSTVENA PODRUČJA

a) 8 stipendija u trajanju od 9 mjeseci za diplomski (magisterij) i poslijediplomski studij (doktorat)
Stipendije se počinju provoditi u listopadu 2009. godine.

b) 7 mjeseci stipendija za diplomsko i poslijediplomsko stručno usavršavanje u trajanju od 1 do 3 mjeseca
Stipendije se moraju provesti do kraja 2009 godine.

Stipendije pod 2. a) i 2. b) namijenjene su kandidatima mlađima od 36 godina.
Poznavanje francuskog jezika je prednost, ali nije uvjet za dodjelu stipendije.

opširnije...

09.03.2009. u 20:29 • 0 KomentaraPrint#^

Fulbright i Hubert H. Humphrey 2010./2011.

prenosimo...

Rok: 2. svibnja 2009.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u RH raspisuju natječaj za stipendije programa Fulbright i programa Hubert H. Humphrey za akademsku godinu 2010./2011.

A) Stipendije programa Fulbright

Stipendije za postdoktorska istraživanja u trajanju od jednog ili dva semestra
Stipendije za prijedoktorska istraživanja u trajanju od dva semestra (uvjet: akademski naziv magistra znanosti ili upisan doktorski studij u RH)
Natječaj je otvoren za sva znanstvena područja. Prioritet: ekonomija/poslovno upravljanje, pravo, političke znanosti, javna politika, javna uprava, amerikanistika, antropologija, povijest, sociologija, turizam, poljoprivreda, bio-znanosti, tehničke znanosti, informacijska tehnologija, zaštita okoliša.
Doktorski studij iz područja prirodnih i tehničkih znanosti na vodećim američkim sveučilištima (5 godina)
...


B) Stipendije programa Hubert H. Humphrey

Jednogodišnje usavršavanje na sveučilištima u SAD-u namijenjeno državnoj upravi, lokalnoj samoupravi, pravosudnom sustavu, nevladinim udrugama, novinarima itd., u trajanju od 10 mjeseci.

opširnije...

09.03.2009. u 20:27 • 0 KomentaraPrint#^

CECIIS 2009 - FOI Varazdin

Announcement and Call for Papers - Central European Conference on Information and Intelligent Systems CECIIS 2009

We kindly ask you to accept our apologies if you receive this call more than once.

Please forward this information to your colleagues who might be interested in 20th Central European Conference on Information and Intelligent Systems organized by University of Zagreb, Faculty of Organization and Informatics, Varazdin.

www.foi.hr

IN COOPERATION WITH

Albert-Ludwigs-Universität Freiburg, Institut für Informatik und Gesellschaft, Germany
Bánki Donát Politechnic, Department of Information Technology Budapest, Hungary
IEEE Croatia, Zagreb
Karl-Franzens Universität Graz, Institut für Informationswissenschaft, Austria
University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Science, Croatia
University of Maribor, Faculty of Economics and Business, Slovenia
University of Maribor, Faculty of Electrical Engineering and Computer Science, Slovenia


CONTACT:

Conference Secretariat - CECIIS 2009
Faculty of Organization and Informatics, University of Zagreb, Pavlinska 2, 42 000 Varazdin, Croatia
Tel: +385 42 390 814
+385 42 390 847
Fax: +385 42 213 413
e-mail: oo2009@foi.hr
URL: http://www.ceciis.foi.hr/

09.03.2009. u 20:25 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 08.03.2009.

NASA LANSIRALA TELESKOP »KEPLER«

NASA LANSIRALA TELESKOP »KEPLER« U FASCINANTNOJ MISIJI TRAŽENJA ŽIVOTA U SVEMIRU



Zemlja traži Zemlju II



Teleskop s imenom slavnog znanstvenika će četiri godine tražiti planet veličine našeg i na kojem je moguć život


Ime Johannesa Keplera, glasovitog njemačkog znanstvenika, astronoma i matematičara iz druge polovine XVI. i početka XVII. stoljeća i do današnjeg dana, na ovaj ili onaj način kruži neizmjernim svemirskim prostranstvima, koja su u ona davna doba fascinirala tog genija i vizionara, rođenog u Wüttembergu 27. prosinca 1571. godine. Baš ove 2009., u godini kada otkucava četiristota obljetnica objave prvog od tri glasovita njegova zakona o gibanju planeta iz 1609. godine, NASA je iz Floride, iz dobro poznate vojne baze Cape Canaveral s rakete Delta II lansirala lansirala u Zemljinu orbitu teleskop s imenom »Kepler«.
Riječ je o prvoj sondi ove slavne američke svemirske agencije, teleskopu koji će tražiti planete veličine Zemlje, dok će se osoblje na našem planetu nadati da je na tim svemirskim tijelima moguć život. Johannes Kepler je preostala dva svoja zakona o kretanju planeta, regula koje kao i onaj prvi, nose njegovo ime, objavio do 1619. godine. Ovaj njemački »Profesor Baltazar« došao je do važnih saznanja na području optike (1604. – 1611. godina) te geometrije. Kepler je, ostavivši golemu, bogatu znanstvenu baštinu čovječanstvu, umro u Regensburgu 15. prosinca 1630. godine. Njegova otkrića važeća su do današnjeg dana, sve živi »tamo negdje među zvijezdama«.


Galaktičko susjedstvo


Bilo stoga što nam je tijesno na zemaljskoj kugli, sve napučenijoj i zagađenijoj, zahvaćenoj klimatskim promjenama ili pak iz avanturističko-istraživačkih pobuda, uglavnom američki specijalisti za otkrivanje svemirskih tajni su zaplovili u jednu od najintrigantnijih misija u povijesti austronautike. Izvan Sunčeva sustava u iduće četiri godine tražit će se planet sličan našem, praktički Zemlja traži potencijalnu »Zemlju II«, koja je eventualno u orbiti oko zvijezda, smještenim u našem galaktičkom susjedstvu. Ovo o susjedstvu treba shvatiti više nego uvjetno, udaljenosti do kojih se putuje godinama, tu su sasvim uobičajena stvar, nešto kao istraživačke plovidbe iz doba galija, jarbola i jedara.
Tu međutim nema valova, a letjelice su »bespilotne«, sve se odvija u skladu s našim vremenima i stilom života, »na daljinski«. Teleskop, težak 1,03 tonu, kružit će najslavnijom stazom, onom Mliječnom, u predjelu Labuda. U ovoj »regiji«, gdje je Denev glavnom zvijezdom je spomenuti Labud 61, jedna od zvijezda najbližih Zemlji. Udaljenost do nje prvi je izračunao Keplerov sunarodnjak Friedrich Wilhelm Bessel (1784. – 1846.), istaknuti matematičar, fizičar i astronom, koji je još 1838. godine zaključio da je Labud 61 od zemlje daleko šest svjetlosnih godina. Bio je vrlo blizu točnog odgovora, pogriješio je za samo šest posto.


U potrazi za blizancem


Sada je pak u tijeku ova ekspedicija, praktički sva u pomaganju odgovora na pradavno pitanje: »Ima li života u svemiru igdje drugdje nego na zemlji, je li život u tim beskrajnim prostranstvima uopće moguć negdje drugdje nego na našem planetu«. To je prva misija američke svemirske agencije za otkrivanje planeta poput Zemlje u orbiti oko zvijezda, od kojih ta svemirska tijela nisu ni predaleko ni preblizu, kako bi temperatura mogla zadržati vodu na površini, što je osnovni uvjet života. Traženje »blizanca« Zemlji je do sada rezultiralo identifikacijom 340 planeta, koji kruže oko 288 zvijezda, ali niti jedan od tih planeta nema karakteristike slične našemu, a što je najvažnije od svega, na niti jednoj od tih 340 točaka u svemiru ne može postojati život na način na koji ga shvaćamo mi.
U svemiru se inače odvijaju dvije istraživačke misije, koje su na nižem tehnološkom stupnju od »Keplera«. Riječ je »Mostu«, kanadskom svemirskom teleskopu te »Corotu«, teleskopu ESA-e, Europske svemirske agencije. Ona je dosta aktivna među zvijezdama, za 31. ovog mjeseca sprema polijetanje svemirskog broda sa šest članova posade. Riječ je o putovanju u 105 dana, kojim će se simulirati misija leta na Mars. Projekcije NASA-e o stvarnom odlasku čovjeka na taj planet spominju rok do 2030. godine.
Što se pak tiče otkrivenih planeta u kontekstu traženja onoga sličnoga našemu, otkrivena svemirska tijela su ili prevelika ili imaju plinove i preblizu su ili predaleko od njihovih zvijezda da bi tu postojali idealni uvjeti za život. Najmanji od tih planeta, kojeg je otkrio »Corot«, ima dvostruko veće dimenzije od Zemlje, a temperatura na njegovoj površini iznosi 1.000 stupnjeva Celzija. »Kepleru« je pak zadaća da među zvijezdama naše galaksije traži stjenovite planete, koji su u orbiti oko zvijezda sličnih Suncu u prostorima s karakteristikama pogodnima za život. Astronomi smatraju pogodnim za život dio svemira oko neke zvijezde gdje je temperatura takva da omogućava vodi biti u tekućem stanju.


Svemirska pustinja


– Vodu se smatra nužom za stvaranje i održavanje života, rekao je za talijansku »La Repubblicu« John Morse, direktor odjela za astrofiziku NASA-e. Baš je Zemlja unutar takvog pojasa, pogodnog za život, unutar Sunčeva sustava. Bit će tražene pokretne sjene na zvijezdama, koje će ukazati na kretanje planeta.
– Ako on kruži vrlo brzo, to znači da je planet jako vruć. Ako ima dugi planetarni period, to znači da je hladan i vjerojatno zamrznut zauvijek, kazao je William Borucki, čelni istraživač u u projektu »Kepler«. – Misija će eliminirati oba ekstrema, znanstvenici traže planete koji nisu ni prevrući ni prehladni.
»Kepler« će se nagledati zvijezda, u tri i pol, ali moguće i šest godina misije, vidjet će njih oko 100.000 diljem Mliječne staze u predjelu Labuda. Teleskop, naime, mora »gledati« na predjele koji su nasuprot Sunca jer mu u protivnom prijeti opasnost od kvarenja. Osim toga u odabranom predjelu je veliki broj zvijezda sličnih onima u našem sustavu. Pretpostavlja se da na raznim udaljenostima od »zvijezda majki« ima na stotine planeta Zemljinih dimenzija. Statistička studije NASA-e govori da ako u pojasevima, gdje je moguć život, ima puno planeta poput Zemlje, Kepler će ih otkriti na desetine.
Četiri-šest godina nije kratak period, ali je samo trenutak u usporedbi s desetljećima, stoljećima čak u kojima čovječanstvo postavlja pitanje je li njegov planet jedina oaza života u beskrajnoj svemirskoj pustinji. Nije rečeno da će na koncu »Keplerove« misije odgovor biti bliže, ali nikada se ne zna. Zna se da ekspedicija stoji 591 milijun dolara. NASA pak ne miruje, u planu je nova misija, »Terrestrial Finder Placet«, kojom će se nastojati shvatiti kako se formiraju planeti slični Zemlji te općenito planeti bliski drugim zvijezdama.

matrixdc

08.03.2009. u 21:27 • 1 KomentaraPrint#^

subota, 07.03.2009.

Kemija u industriji 58 (2009) 3

Postovani,


obavjestavamo Vas da je na portalu objavljen broj casopisa Kemija u industriji.
Vrijeme izdavanja broja Vol.58 No.3 je Ozujak 2009.
Sadrzaj broja mozete vidjeti na stranici:
http://hrcak.srce.hr/ni/2844/s9r6219dl

Pozdrav,
Hrcak tim

07.03.2009. u 23:30 • 0 KomentaraPrint#^

Predavanje prof. dr. sc. Helmuta Brentela



Poziv

na predavanje prof. dr. sc. Helmuta Brentela, ravnatelja Doktorske škole humanističkih i društvenih znanosti Sveučilišta u Frankfurtu,

The Future of Structured Doctoral Education –
Change Models in a Challenging Global Environment

koje će se održati u ponedjeljak, 9. ožujka 2009. u 15.30 sati
u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita 14.


***

Prof. dr. H. Brentel na predavanju će govoriti o: dosadašnjem sustavu doktorske izobrazbe • specifičnostima područja • što su prednosti ovakvoga sustava • kako je sustav ustrojen • generičkim kompetencijama • načinima financiranja doktorskih studenata • internacionalizaciji doktorskih programa.


Budući da je u izradi sveučilišni pravilnik o doktorskim programima te da je doktorska izobrazba jedna od ključnih zadaća Sveučilišta u Zagrebu, bilo bi nam izuzetno drago da se odazovete pozivu na predavanje i pridonesete raspravi.



S poštovanjem,

Prorektorica za znanost i tehnologiju

Prof. dr. sc. Melita Kovačević, v.r.

07.03.2009. u 23:27 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 05.03.2009.

JAMES LOVELOCK – HIPOTEZA GAIA


Budućnost svijeta: pošumljavanje, ozelenjivanje, realnost ili utopija?


Otvorene prijetnje: How to survive the coming century


ALLIGATORS basking off the English coast; a vast Brazilian desert; the mythical lost cities of Saigon, New Orleans, Venice and Mumbai; and 90 per cent of humanity vanished. Welcome to the world warmed by 4 °C.[1] 25 February 2009 by Gaia Vince.


Gdje su rješenja?



Pogledajmo jednu zanimljivu hipotezu:

First formulated by Lovelock during the 1960s as a result of work for NASA concerned with detecting life on Mars , the Gaia hypothesis proposes that living and non-living parts of the earth form a complex interacting system that can be thought of as a single organism. Among its more famous critics are the evolutionary biologists Richard Dawkins and Ford Doolittle.[2]



Ugledni engleski znanstvenik James Lovelock[3] svojedobno je napisao pismo časopisu Nature u kojem predlaže vertikalno postavljanje cijevi visokih 100-200 metara i širokih 10 metara tako da kretanje valova može ''oplođivati'' alge na površini. Tada bi procvale alge potisnule ugljični dioksid, a proizvodile bi dimetil-sulfide koji bi potaknuli stvaranje oblaka koji reflektiraju sunčevu svjetlost. James smatra da ukoliko ne možemo direktno spasiti planet, možemo mu pomoći da se spasi sam. Međunarodni su stručnjaci za klimu upozorili da će globalno zatopljenje, kojeg uzrokuje efekt staklenika donijeti više suše, valova vrućine, poplava te dići razinu mora. Brian Hoskins stručnjak za meteorologiju i klimatske promjene tvrdi da Lovelockova ideja ima dobru znanstvenu podlogu i vjeruje da bi mogla funkcionirati, ali da je potrebno provesti dodatna istraživanja. Lovelockova je ideja najsvježija s područja geo-inženjeringa, prenosi Reuters.


Stiže još jedna nova zamisao: ugarak, čumur, drveni ugljen - rješenje za skupanje Co2 iz zraka![4] Novo prirodno gnojivo! Biochar can sequester carbon in the soil for hundreds to thousands of years.[5]


Ohrabrujuće.

Karlo Šoštarić

--------------------------------------------------------------------------------

[1] http://www.newscientist.com/article/mg20126971.700-
how-to-survive-the-coming-century.html

[2] From Wikipedia, the free encyclopedia

[3] Writing in the British newspaper The Independent in January 2006, Lovelock argues that, as a result
of global warming , "billions of us will die and the few breeding pairs of people that survive will be in the Arctic where the climate remains tolerable" by the end of the 21st century

[4] http://www.abc.net.au/science/articles/2009/03/04/2507238.htm

[5] http://www.abc.net.au/science/articles/2009/03/04/2507270.htm

05.03.2009. u 10:35 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< ožujak, 2009 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          



Komentari da/ne?

Elektronički bilten NIB

Novosti iz biblioteke Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu

Uređuje: dr. Blanka Pašagić

Kontakt

Portal za knjižničare i knjigoljupce


IP








online




Linkovi

*****
Provjerite gdje je citiran časopis koji vas zanima!

******
Full text hrvatskih časopisa

Pristup elektroničkim verzijama inozemnih časopisa ostvaruje se autorizacijom preko IP adresnog prostora računala na ustanovama članicama, kao i preko CARNetovih modemskih ulaza (CMU) uz LDAP autorizaciju pristupa CMU-u.
Centar za online baze podataka
EBSCO
SCOPUS
- članak o bazi SCOPUS: Scopus database
SCIENCEDIRECT
- pristup samo časopisima označenim zelenom bojom Upute
http://www.springerlink.com
http://www.blackwell-synergy.com/
http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/home
http://www.oxfordjournals.org/

BESPLATNE BAZE PODATAKA






Google