NASA LANSIRALA TELESKOP »KEPLER« U FASCINANTNOJ MISIJI TRAŽENJA ŽIVOTA U SVEMIRU
Zemlja traži Zemlju II
Teleskop s imenom slavnog znanstvenika će četiri godine tražiti planet veličine našeg i na kojem je moguć život
Ime Johannesa Keplera, glasovitog njemačkog znanstvenika, astronoma i matematičara iz druge polovine XVI. i početka XVII. stoljeća i do današnjeg dana, na ovaj ili onaj način kruži neizmjernim svemirskim prostranstvima, koja su u ona davna doba fascinirala tog genija i vizionara, rođenog u Wüttembergu 27. prosinca 1571. godine. Baš ove 2009., u godini kada otkucava četiristota obljetnica objave prvog od tri glasovita njegova zakona o gibanju planeta iz 1609. godine, NASA je iz Floride, iz dobro poznate vojne baze Cape Canaveral s rakete Delta II lansirala lansirala u Zemljinu orbitu teleskop s imenom »Kepler«.
Riječ je o prvoj sondi ove slavne američke svemirske agencije, teleskopu koji će tražiti planete veličine Zemlje, dok će se osoblje na našem planetu nadati da je na tim svemirskim tijelima moguć život. Johannes Kepler je preostala dva svoja zakona o kretanju planeta, regula koje kao i onaj prvi, nose njegovo ime, objavio do 1619. godine. Ovaj njemački »Profesor Baltazar« došao je do važnih saznanja na području optike (1604. – 1611. godina) te geometrije. Kepler je, ostavivši golemu, bogatu znanstvenu baštinu čovječanstvu, umro u Regensburgu 15. prosinca 1630. godine. Njegova otkrića važeća su do današnjeg dana, sve živi »tamo negdje među zvijezdama«.
Galaktičko susjedstvo
Bilo stoga što nam je tijesno na zemaljskoj kugli, sve napučenijoj i zagađenijoj, zahvaćenoj klimatskim promjenama ili pak iz avanturističko-istraživačkih pobuda, uglavnom američki specijalisti za otkrivanje svemirskih tajni su zaplovili u jednu od najintrigantnijih misija u povijesti austronautike. Izvan Sunčeva sustava u iduće četiri godine tražit će se planet sličan našem, praktički Zemlja traži potencijalnu »Zemlju II«, koja je eventualno u orbiti oko zvijezda, smještenim u našem galaktičkom susjedstvu. Ovo o susjedstvu treba shvatiti više nego uvjetno, udaljenosti do kojih se putuje godinama, tu su sasvim uobičajena stvar, nešto kao istraživačke plovidbe iz doba galija, jarbola i jedara.
Tu međutim nema valova, a letjelice su »bespilotne«, sve se odvija u skladu s našim vremenima i stilom života, »na daljinski«. Teleskop, težak 1,03 tonu, kružit će najslavnijom stazom, onom Mliječnom, u predjelu Labuda. U ovoj »regiji«, gdje je Denev glavnom zvijezdom je spomenuti Labud 61, jedna od zvijezda najbližih Zemlji. Udaljenost do nje prvi je izračunao Keplerov sunarodnjak Friedrich Wilhelm Bessel (1784. – 1846.), istaknuti matematičar, fizičar i astronom, koji je još 1838. godine zaključio da je Labud 61 od zemlje daleko šest svjetlosnih godina. Bio je vrlo blizu točnog odgovora, pogriješio je za samo šest posto.
U potrazi za blizancem
Sada je pak u tijeku ova ekspedicija, praktički sva u pomaganju odgovora na pradavno pitanje: »Ima li života u svemiru igdje drugdje nego na zemlji, je li život u tim beskrajnim prostranstvima uopće moguć negdje drugdje nego na našem planetu«. To je prva misija američke svemirske agencije za otkrivanje planeta poput Zemlje u orbiti oko zvijezda, od kojih ta svemirska tijela nisu ni predaleko ni preblizu, kako bi temperatura mogla zadržati vodu na površini, što je osnovni uvjet života. Traženje »blizanca« Zemlji je do sada rezultiralo identifikacijom 340 planeta, koji kruže oko 288 zvijezda, ali niti jedan od tih planeta nema karakteristike slične našemu, a što je najvažnije od svega, na niti jednoj od tih 340 točaka u svemiru ne može postojati život na način na koji ga shvaćamo mi.
U svemiru se inače odvijaju dvije istraživačke misije, koje su na nižem tehnološkom stupnju od »Keplera«. Riječ je »Mostu«, kanadskom svemirskom teleskopu te »Corotu«, teleskopu ESA-e, Europske svemirske agencije. Ona je dosta aktivna među zvijezdama, za 31. ovog mjeseca sprema polijetanje svemirskog broda sa šest članova posade. Riječ je o putovanju u 105 dana, kojim će se simulirati misija leta na Mars. Projekcije NASA-e o stvarnom odlasku čovjeka na taj planet spominju rok do 2030. godine.
Što se pak tiče otkrivenih planeta u kontekstu traženja onoga sličnoga našemu, otkrivena svemirska tijela su ili prevelika ili imaju plinove i preblizu su ili predaleko od njihovih zvijezda da bi tu postojali idealni uvjeti za život. Najmanji od tih planeta, kojeg je otkrio »Corot«, ima dvostruko veće dimenzije od Zemlje, a temperatura na njegovoj površini iznosi 1.000 stupnjeva Celzija. »Kepleru« je pak zadaća da među zvijezdama naše galaksije traži stjenovite planete, koji su u orbiti oko zvijezda sličnih Suncu u prostorima s karakteristikama pogodnima za život. Astronomi smatraju pogodnim za život dio svemira oko neke zvijezde gdje je temperatura takva da omogućava vodi biti u tekućem stanju.
Svemirska pustinja
– Vodu se smatra nužom za stvaranje i održavanje života, rekao je za talijansku »La Repubblicu« John Morse, direktor odjela za astrofiziku NASA-e. Baš je Zemlja unutar takvog pojasa, pogodnog za život, unutar Sunčeva sustava. Bit će tražene pokretne sjene na zvijezdama, koje će ukazati na kretanje planeta.
– Ako on kruži vrlo brzo, to znači da je planet jako vruć. Ako ima dugi planetarni period, to znači da je hladan i vjerojatno zamrznut zauvijek, kazao je William Borucki, čelni istraživač u u projektu »Kepler«. – Misija će eliminirati oba ekstrema, znanstvenici traže planete koji nisu ni prevrući ni prehladni.
»Kepler« će se nagledati zvijezda, u tri i pol, ali moguće i šest godina misije, vidjet će njih oko 100.000 diljem Mliječne staze u predjelu Labuda. Teleskop, naime, mora »gledati« na predjele koji su nasuprot Sunca jer mu u protivnom prijeti opasnost od kvarenja. Osim toga u odabranom predjelu je veliki broj zvijezda sličnih onima u našem sustavu. Pretpostavlja se da na raznim udaljenostima od »zvijezda majki« ima na stotine planeta Zemljinih dimenzija. Statistička studije NASA-e govori da ako u pojasevima, gdje je moguć život, ima puno planeta poput Zemlje, Kepler će ih otkriti na desetine.
Četiri-šest godina nije kratak period, ali je samo trenutak u usporedbi s desetljećima, stoljećima čak u kojima čovječanstvo postavlja pitanje je li njegov planet jedina oaza života u beskrajnoj svemirskoj pustinji. Nije rečeno da će na koncu »Keplerove« misije odgovor biti bliže, ali nikada se ne zna. Zna se da ekspedicija stoji 591 milijun dolara. NASA pak ne miruje, u planu je nova misija, »Terrestrial Finder Placet«, kojom će se nastojati shvatiti kako se formiraju planeti slični Zemlji te općenito planeti bliski drugim zvijezdama.
matrixdc
Post je objavljen 08.03.2009. u 21:27 sati.