VIROZA ILI CIROZA, DET IZ KVEŠČN Zima. Bego i Pjer se griju u kafiću. Pjer: "Jebate šta je ledeno. Tko zna koliko je stupnjeva vani." Bego: "Mislim da su došla oba. Jutros nije bilo nijednog." Pjer: "A oni jadnici sjevernije su u minusu. Tko zna kolika im je kamata." Bego: "I još im je napadalo metar i po snijega. A u nas padne jednom u dvadeset godina." Pjer: "Pa zna i u Splitu pasti metar i po snijega, samo ne u visinu nego u širinu." Bego: "Aaa... aaa... apćihaaaa!" Pjer: "Alergija?" Bego: "Da. Alergija na prehladu. Apćiha!" Pjer: "Nazdravlje." Bego: "Ovo tebi zvuči zdravo?" Pjer: "Jebate, ovo je najgore vrijeme za prehladit se." Bego: "Ne, ovo je baš najbolje vrijeme za uhvatit prehladu. Ljeti će biti puno teže. A-a-apćiha!" Pjer: "Da, ovo je dobro vrijeme za gripu, ali nije za nas." Bego: "To ti je tako kad me žena natjera da se okupam zimi." Pjer: "Higijena je važna. Čistoća je pola zdravlja, znači da je pola bolest." Bego: "Naravno da je higijena važna. Zato se ljeti kupam dva puta dnevno a zimi nijednom, što je u prosjeku svaki dan." Pjer: "Ja redovito svake godine. Trebalo, ne trebalo." Bego: "Apćiha! Kašlj, kašlj. Jebate, toliko me boli grlo da jedva pušim." Pjer: "Pa kad te to uhvatilo?" Bego: "Prehladim se u deseti mjesec, a ozdravim u peti. I tako svake godine. Uz to uhvatim svaku gripu i virozu. A da znaš kako mi je bilo za Novu godinu." Pjer: "Kako?" Bego: "Ostao sam doma s malom, pa sam odlučio da se ne opijem." Pjer: "Aha, restrikcija, nisi imao love. Bogami, morat ću i ja provesti rigorozne mjere štendnje." Bego: "To je lako. Stavi sliku od punice u novčanik." Bego: "I dočekam ja tako Novu mrtav trijezan, a ujutro ajme! Boli glava, noge ko od pamuka, proljev, riganje..." Pjer: "Viroza." Bego: "Je. I kažem ja ženi, eto vidiš. Pio ja ne pio, uvijek prvi dan Nove grlim školjku. Znači da nije stvar u alkoholu." Pjer: "Nego u prvi prvoga." Bego: "Tako je. I da znaš, nije to tako loše. Osjećao sam se ko pijan, a nisam ni kune potrošio." Pjer: "Da, viroza je vrlo ekonomična. Jedina je razlika što ležiš u krevetu, a ne u parku." Bego: "Ma vraga sam ležao. Izišao sam van." Pjer: "U takvom stanju?" Bego: "Naravno. Izgledao sam grozno, ko mortus pijan, pa sam išao vaditi mast onim žicarima šta se grebu za pivo. Neka misle, vidi govna, kad ga pitamo za pivo kaže da nema, a za sebe ima." Pjer: "Sigurno su pocrkali od zavisti." Bego: "Jesu. I mislim da sam buncao, baljezgao sam svakakve gluposti pa je jedan mislio da sam drogiran i pitao me na čemu sam, a ja sam ga pitao hoće li i on malo. Naravno, rekao je da hoće." Pjer: "I šta si napravio?" Bego: "Zakašljao sam mu se u facu." Pjer: "Plemenito od tebe. Kad imaš, trebaš dijeliti s drugima." Bego: "Tako je. To me još i baka učila." Pjer se drži za glavu: "Ajme šta se osjećam lešo." Bego: "To je dobro. Lešo je zdravije od pečenog." Pjer: "Idem do ribarnice vidit šta ima, pa ću napravit juhu. Juha je najbolja za odjebat prehlade i viroze." Bego: "Također je dobra preventiva protiv smrti od gladi. Baš volim juhu, bilo kakvu. Nek je toplo i sa žlicom." Pjer: "A hladne juhe, gazpacho?" Bego: "Da. A hladnu juhu od hmelja?" Pjer: "Nju naročito. Konobar, dva piva!" (nastavit će se) |