Sustav stambenih štedionica ovisi o okruženju
|
Gradnja je najčešći znak da nekoj sredini dobro ide U javnosti se često može čuti tvrdnja da Hrvatska ima previše nekretnina s obzirom na broj stanovnika te su graditeljske aktivnosti i sve što ih podupire, kao što je stambena štednja, suvišne. Iskustvo, međutim, govori sasvim drukčije. Stambeni fond u zemljama koje su razvijenije od Hrvatske, kao što su Austrija i Njemačka, kvalitetniji je i veći nego u Hrvatskoj (po usporedivim mjerama), a ipak - gledajući u dužem razdoblju - ni financiranje gradnje ni graditeljske aktivnosti ne posustaju. Naprotiv, gradnja je najčešći znak da nekoj sredini dobro ide, gradi se, obnavlja... Stambene štedionice postoje stotinama godina i sve to vrijeme vrlo su se uspješno prilagođavale promjenama u oblicima i intenzitetu graditeljske aktivnosti: jednom se dominantno financira nova gradnja, drugi put obnova, treći put usavršavanje i razvoj, kao što je u ovom dobu ekološka gradnja. U osnovi svega je zajedništvo, ideja koja stoji iza štedionica. Provedba je u svakoj zemlji različita, što je i normalno, jer sustav stambenih štedionica ne živi u vakuumu, nego ovisi o svojem okruženju, poslovnom i financijskom, o tradiciji, te o navikama ljudi, sklonostima i običajima. U Austriji stambene štedionice su glavne institucije stambenog kreditiranja, za razliku od Njemačke gdje su samo dopuna. U teoriji tradicija, navike i običaji se zovu neformalne institucije kojima se zakoni prilagođavaju, a ne mijenjaju ih jer ih i ne mogu promijeniti, osobito ne u kratkom roku. Zato nije moguće potpuno primijeniti sustav iz jedne zemlje u drugoj. Ali, iskustva valja uzimati u obzir. Hrvatska je specifična zemlja. Po nekim je stvarima sličnija zemljama u Srednjoj Europi (Austrija, Češka), po drugima zemljama Zapada (Njemačka), a po trećima zemljama bivšeg socijalizma (Slovačka). Zato je najbolje da traži vlastiti put. Njemački i francuski sustavi naglašeno su bankocentrični, u Slovačkoj pola stanovništva ima ugovore sa stambenim štedionicama, u Sloveniji subvencioniraju mlade, jer je njima teže steći prvu nekretninu. Ipak, rezultati su pozitivni. Štedionice su uglavnom angažirane u obnovi stambenog fonda, a loši krediti su beznačajni, tek 0,02 posto. I poticaji stambenoj štednji se dakle razlikuju od zemlje do zemlje i ovisno o tome u kojoj je fazi razvoj stambene štednje. U Hrvatskoj stambene štedionice imaju višestruko pozitivnu ulogu: najizdašniji su izvor dugoročne štednje, pokazale su se elastične kod promjene namjene kredita, od gradnje prema obnovi i ekološkoj gradnji, a također su fleksibilne kad je riječ o poticajima koji uvijek moraju postojati barem kao znak brige države za taj vrijedni financijski proizvod iznajmljivanje stanova Oznake: iznajmljivanje stanova |
