29.11.2013., petak

Sad ili nikad

Statistika i stvarni život pokazuju da se tržište nekretnina, nakon četiri godine stagnacije cijena ili njihova blagog pada, napokon počelo čistiti. U procesu predstečajnih nagodbi manjih građevinskih poduzeća sada se mogu kupiti novosagrađeni stanovi za trećinu cijene iz 2008.
Moguće je da će taj trend prihvatiti građevinska poduzeća i banke koji na svojim bilancama skladište prazne neprodane stanove ili kredite za izgradnju tih stanova, čime riskiraju daljnje gubitke u budućnosti, nelikvidnost, nesolventnost, pa čak i stečaj.
U prvoj polovini ove godine napravilo je veću korekciju cijena nego u prethodne četiri godine zajedno, a u odnosu na prvu polovinu 2008. kada su cijene bile na vrhuncu, korekcija iznosi 27 posto. Rekla nam je to dr. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb komentirajući posljednje podatke o padu traženih cijena nekretnina u Hrvatskoj.
Tražene su prosječne cijene, dakle one koje prodavatelji stanova traže od kupaca, u listopadu kliznule u odnosu na mjesec ranije za 0,7 posto, dok su u odnosu na godinu ranije niže za 4,9 posto. Iz CentarNekretnina koji je u izračun indeksa cijena uzeo više od 1,3 milijuna traženih cijena nekretnina, ističu da su te cijene ispod razine cijena iz 2006. stanovi Zamet

Oznake: stanovi Zamet


- 15:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

28.11.2013., četvrtak

Linić: I Crkva će plaćati porez na nekretnine

ZAGREB - Nije problem u porezima već u niskim mirovinama, niskim plaćama, malom broju zaposlenih, moramo se boriti za povećanje investicija, otvaranje radnih mjesta i plaće koje će omogućiti normalan život građanima, rekao je danas ministar financija Slavko Linić odgovarajući na najčešća pitanja građana pristigla preko društvenih mreža Twittera i Facebooka. Najavio je da će se porez na nekretnine vjerojatno primijeniti već 2014. jer moramo dodatnim porezima prikupiti prihode za smanjenje deficita.
"Porez na nekretnine vjerojatno će se primijeniti već u 2014. jer moramo dodatnim porezima prikupiti prihode. Neće biti izuzetaka za Crkvu. Morat će platiti porez", kaže Linić.
Istaknuo je kako je Vladina politika kako smanjiti namete privredi kako bismo bili konkurentniji i potaknuli privredu da počne napokon investirati i zapošljavati ljude.
"Prema tome, zdravstveni doprinos privredi je prevelik, treba ga smanjiti i prebaciti na nekretnine. To je nešto što je već pripremljeno od početka ove godine i čeka svoju primjenu. Treba dobiti većinu. Očito je da su promjene u Hrvatskoj najveći problem. Svi smo za, ali kada ih treba primijeniti onda smo protiv", kazao je Linić, čiji su odgovori objavljeni na web stranici Vlade.
Najavio je i da će se u 2014. bitnije reformirati 14 parafiskalnih nameta i ići će se s većim opterećenjem cijena na korisnike, dok će se dio parafiskalnih nameta zadržati jer je riječ o socijalizaciji plaćanja tih nameta. Na upite o porezima kazao je kako nije problem u porezima, već u niskim mirovinama, niskim plaćama, malom broju zaposlenih.
"To se ne rješava poreznom politikom, to trebamo riješiti s politikom razvoja. Jednostavno, moramo početi ulagati, po nama, u energetiku, u infrastrukturu, a građani se moraju polako okrenuti sami stvaranju radnih mjesta, a mi ih moramo poticati. To će riješiti pitanje i višeg standarda i veće potrošnje. I ono što je najvažnije većeg izvoza", naglasio je Linić.
Napominje kako je poticanje potrošnje na kredit politika bivše vlade, kako smo zato stvorili 350.000 nezaposlenih, umirovljenika skoro isto koliko i zaposlenih. Na takvim se brojkama ne može održati Hrvatska, rekao je Linić.
"Što bi bilo kada biste spustili PDV na 20% i kada bi ljudi počeli trošiti više?", jedno je od češćih pitanja građana. Linić tvrdi:
"Objasnite mi zašto preko 300.000 građana ima već preko godinu dana blokirane račune? 22 milijardu kuna je blokiranih računa građana Hrvatske, po kreditima koje su koristili za stanove, ali i za robu široke potrošnje. Što je odgovor? Odgovor je da mi nemamo dovoljno mirovina i plaća da uzimamo kredite i koristimo za potrošnju, a u isto vrijeme, sutra nismo u stanju vraćati te kredite. Odgovor je: nije problem u porezima, problem je u niskim mirovinama, problem je u niskim plaćama. To moramo riješiti. I problem je u malom broju zaposlenih. To se rješava, ne s poreznom politikom i stopom rasta, mi to trebamo riješiti s razvojem i politikom razvoja. Mi, jednostavno, moramo početi ulagati, po nama, u energetiku, u infrastrukturu, a građani se moraju polako okrenuti sami stvaranju radnih mjesta , a mi ih moramo poticati. To će riješiti pitanje i višeg standarda i veće potrošnje. I ono što je najvažnije: većeg izvoza. Izvoz u Europu, odsad smo otvorili i tržište Europe, jer tamo je naš razvoj, tamo je naša stopa rasta. Potrošnja na kredit, poticanje takve potrošnje je politika bivše vlade zato smo stvorili 350.000 nezaposlenih, umirovljenika skoro isti koliko i zaposlenih. Na takvim se brojkama ne može održati Hrvatska".
Najavio je u idućoj godini ogromne promjene, i u socijali i u zdravstvu i u obrazovanju. Bit će vrlo teška godina, kazao je.
Upozorio je kako imamo problema - ovo društvo priča o promjenama, Vladu želi optuživati da nedovoljno radi, a u isto vrijeme zaustavlja promjene. Kad bi cijelo društvo shvatilo da se moramo promijeniti, bilo bi puno lakše, bili bi efikasniji. (...) Promjene je puno lakše provesti kad smo svi zajedno. Zato pozivam da u 2014. budete uz Vladu na teškim promjenama, kazao je uz ostalo Linić novogradnja Jarun

Oznake: novogradnja Jarun


- 15:00 - Komentari (1) - Isprintaj - #

22.11.2013., petak

Tako se to radi u Danskoj

Koncept termoelektrane na bioplin i biomasu Maabjerg u Danskoj osniva se na održivim energetskim rješenjima kojima se iskorištavaju lokalne sirovine. Uz to, projekt spaja različite proizvodnje energije s ciljem povećanja učinkovitosti proizvodnje svake od njih.
Rezultat takvog pristupa je istodobna proizvodnja električne i toplinske energije iz prethodno proizvedenog bioplina, ali i proizvodnja gnojiva od ostataka proizvodnje, a u budućnosti i biogoriva. Termoelektrana Maabjerg s pripadajućim biopfinskim postrojenjem najveći je ostvareni projekt takve vrste u Danskoj.
U njemu se istodobno proizvodi električna energija za pokrivanje potreba okolnih naselja, pri čemu se kao goriva koriste bioplin i otpad.
Jedan dio tog bioplina iskorištava se odmah, za potrebe procesa u samom postrojenju, drugi se plinovodima odvodi do toplana u obližnjim naseljima, a treći dio izgara u kotlu termoelektrane proizvodeći električnu i toplinsku energiju za potrebe toplinarskih sustava u obližnjim gradovima Strueru i Holstebrou.
Kao sirovina za proizvodnju bioplina najvećim se dijelom koristi gnojevka koja se svakodnevno iz 150 farmi u okruženju do postrojenja dovozi kamionima, a nakon što se iskoristi za proizvodnju bioplina, u obliku humusa se istim kamionima vraća na iste te farme gdje služi za obogaćivanje poljoprivrednih površina.
Ipak, kako količina gnojevke iz tih, okolnih farmi nije dovoljna, 16 km od postrojenja je izgrađena dodatna prihvatna stanica, od koje se gnojevka cjevovodom dovodi do postrojenja, dok se kroz drugi, usporedni cjevovod iz njega vraća humus.
Postrojenje je izvedeno kao jedinstvena građevina, čime je gradnja bila ekonomski povoljnija, a omogućeno je i smještanje svih tehnoloških procesa na jednom mjestu, čime je istodobno olakšavana kontrola procesa i održavanje. Kako se u neposrednoj blizini nalazi termoelektrana, postrojenje ne obuhvaća kotao čime su dodatno sniženi investicijski troškovi nekretnine Istra


Oznake: nekretnine Istra


- 15:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

20.11.2013., srijeda

U Splitu zabilježen najveći pad cijena stanova

Prema Indeksu cijena nekretnina, tražene cijene nekretnina, na mjesečnoj razni niže su za 0,7%, dok su u odnosu na godinu ranije niže za 4,9%. Za izračun Indeksa za mjesec rujan 2013. godine Centar Nekretnina je uzeo u obzir više od 1.340.000 traženih cijena nekretnina. U listopadu 2013. u odnosu na rujan cijene nekretnina na zagrebačkom tržištu su niže za svega 1,2%.
Na godišnjoj razini, u odnosu na listopad 2012. tražene cijene nekretnina u Zagrebu i okolici ostvarile su pad od 6,6%. Važno je napomenuti da je indeks i dalje ispod razine 2006. godine. Cijene zagrebačkih stanova pale su za 6,5% u odnosu na listopad 2012. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u listopadu iznosi 1.572 eura/m2, što je malo manje u odnosu na rujan (1,4%), a 6,5% niže u odnosu na listopad 2012. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, tražene cijene stanova su pale u svim četvrtima osim u Gornjoj Dubravi gdje je cijena u odnosu na prošlu godinu viša za 2,9%, Sesvetama gdje je cijena u odnosu na prošlu godinu viša za 1,5%, te Peščenici - Žitnjaku gdje je cijena u odnosu na prošlu godinu viša za 2,1%. U samo dvije četvrti u Zagrebu prosječne tražene cijene stanova su iznad 2.000 kuna stanovi Čukarica

Oznake: stanovi Čukarica


- 15:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.11.2013., utorak

PROJEKTANTI IGH: Prugu u centru Zagreba treba dignuti na vijadukte ARHITEKT FABIJANIĆ: Dragi kolege inženjeri, to je velika budalaština!

Prema viziji autorskog tima Fabijanić - Koružnjak - Domić - Pološki - Braun - Knežević, ta studija predviđa spuštanje željezničke pruge u centru pod zemlju duž sedam kilometara, čime se, uvjereni su njeni kreatori, oslobađa prostor za nove javne sadržaje, trgove i parkove. Upravo se s takvim razmišljanjem slažu i u Gradu Zagrebu, što nije nimalo čudno jer je Grad naručitelj studije.
Gradski oci bi najradije da se pruga uistinu smjesti ispod zemlje jer bi se time ostvarilo povijesno ujedinjenje sjevernog i južnog dijela metropole. Međutim, u Hrvatskim željeznicama, koje upravljaju tom infrastrukturom, imaju nešto drugačije planove. Ta bi državna tvrtka, koja je već nekoliko godina u fazi restrukturiranja, prugu digla u zrak na razinu od pet-šest metara.
Da je došlo do očitog razilaženja kad je riječ o budućem smještaju željezničke pruge koja prolazi središtem Zagreba, otkrila je Vesna Kusin, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Kad pruga, ode ispod zemlje, dobit ćemo veliku zelenu površinu. A HŽ se ne slaže! Oni žele prugu dignuti u zrak!? kaže Vesna Kusin.
Uzdignuta pruga prostirala bi se na relaciji od Heinzelove do Zapadnog kolodvora. Na potezu od željezničkog nadvožnjaka od Heinzelove do Zapadnog kolodvora površina nadvožnjaka iznosila bi oko 180.000 m2, a oslobođenih površina oko 400.000 m2 vrlo visoke komercijalne i urbane vrijednosti.
Taj projekt stajao bi oko 300 milijuna eura, a prema nekim procjenama, mogao bi biti realiziran u pet godina. Jedan od autora studije je i magistar Stjepan Kralj iz IGH, koji smatra da bi željeznica iznad zemlje bila mnogo optimalnija i jeftinija od podzemne željeznice nekretnine Gorski Kotar

Oznake: nekretnine Gorski Kotar


- 15:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.11.2013., petak

U rujnu 5,9 posto manje odobrenja za građenje

Po podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), vrijednost radova predviđena odobrenjima za građenje izdanima u rujnu ove godine iznosi 2,79 milijardi kuna.Prema vrstama građevina u rujnu je 81,7 posto ili 575 odobrenja izdano za zgrade, a 18,3 posto ili 129 za ostale građevine.
Prema vrstama gradnje pak na novogradnju se odnosi 76,4 posto ili 538 odobrenja, a 166 ili 23,6 posto ih je izdano za rekonstrukcije.Statistički podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da je od ukupno 4.531 dozvola za građenje za izgradnju zgrada izdano 3.652 odobrenja, a za ostale građevine 879 odobrenja za građenje stanovi Zamet

Oznake: stanovi Zamet


- 15:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

12.11.2013., utorak

Rovinjska Mirna dostiže rekordnu proizvodnju

Zapošljavanje 70 novih radnika i uvođenje rada u drugoj smjeni dobar je vjetar u leda rovinjskoj tvornici za preradu ribe. S radom u dvije smjene Mirna će naime premašiti prošlogodišnju rekordnu proizvodnju od 20 milijuna limenki godišnje i ostvariti dobit. Za uvođenje druge smjene odlučili smo se zbog velike količine otkupljene ribe.
Nakon što smo napunili našu hladnjaču moramo je skladištiti u druge regije. Zbog povećane potražnje možemo plasirati i veće količine naših proizvoda, kaže predsjednik Uprave Mirne Saša Krobot. Ulaz Hrvatske u EU neće tako donijeti nove izvozne troškove rovinjskoj tvornici.
Od zemalja CEFTA-e, gdje Mirna izvozi 80 posto svoje proizvodnje, najviše u Srbiju, samo su Crna Gora i Kosovo uvele carine, ali se očekuje da će i one prihvatiti zahtjeve EU, jer im to osigurava slični režim izvoza u Hrvatsku. Preostaje nam dovršenje rekonstrukcije proizvodnih pogona radi dobivanja izvoznog broja za zemlje EU.
U tom slučaju tržište bi nam se od sadašnjih 20 milijuna potencijalnih kupaca u zemljama CEFTA-e povećalo na višestruki broj, prvenstveno omogućio izvoz u zemlje srednje Europe gdje su naši proizvodi poznati, kaže Saša Krobot, dodajući da Mirna radi i na oživljavanju izvoza na nekad značajno tržište Bliskog istoka.
Uz istarske ribare sada nam ulovljene srdele prodaju i riječki i dalmatinski, kaže Krobot. Mirna trenutno ima 260 zaposlenih, a od njenog otkupa i prerade ribe živi 400 ribara. Zbog toga je za daljnji rast presudna predstečajna nagodba. Od 37 milijuna kuna starih dugova, nakupljenih nakon niza godina rada s gubitkom, najviše 27 milijuna otpada na Poreznu upravu iznajmljivanje stanova

Oznake: iznajmljivanje stanova


- 15:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

< studeni, 2013 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Veljača 2020 (7)
Siječanj 2020 (5)
Prosinac 2019 (3)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (22)
Kolovoz 2019 (8)
Srpanj 2019 (21)
Lipanj 2019 (20)
Svibanj 2019 (23)
Travanj 2019 (18)
Ožujak 2019 (24)
Veljača 2019 (21)
Siječanj 2019 (12)
Prosinac 2018 (17)
Studeni 2018 (20)
Listopad 2018 (24)
Rujan 2018 (8)
Kolovoz 2018 (13)
Srpanj 2018 (13)
Lipanj 2018 (12)
Svibanj 2018 (10)
Travanj 2018 (7)
Ožujak 2018 (9)
Veljača 2018 (9)
Siječanj 2018 (10)
Prosinac 2017 (8)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (8)
Rujan 2017 (9)
Kolovoz 2017 (9)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (10)
Svibanj 2017 (10)
Travanj 2017 (8)
Ožujak 2017 (10)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (10)
Prosinac 2016 (9)
Studeni 2016 (9)
Listopad 2016 (10)
Rujan 2016 (10)
Kolovoz 2016 (9)
Srpanj 2016 (8)
Lipanj 2016 (9)
Svibanj 2016 (9)
Travanj 2016 (9)
Ožujak 2016 (10)
Veljača 2016 (9)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv